Ovanthu Ovawa Navo Vamonekelwa Novivi Omokonda Yatyi?

Namphila Jeova Hukua oe Walinga ovipuka aviho nokuna epondolo, ovanthu ovanyingi vapondola okuhongiliyua nomahando avo okulinga ovipuka ovinyingi vikahi mouye, okukutikinyamo ovivi. Mahi tala etyi Ombimbiliya yapopia konthele ya Huku yotyotyili:

• “Jeova omuviuki monondyila mbae ambuho.”​—Salmo 145:17.

• “Onondyila mbae [Huku] ambuho ouviuki. Huku yotyotyili uhena natyike tyahaviukile. Oe omuviuki nomukuatyili.”​—Deuteronômio 32:4.

• “Jeova o woluembia olunene nokankhenda.”​—Tiago 5:11.

Huku haeko weetako ovipuka ovivi. Okuti oe uhongiliya ovanthu okulinga ovipuka ovio? Au. Ovihonekwa vipopia okuti: “Putyina umwe amona ononkhumbi, ahapopie okuti: ‘Ndyikahi nokulolwa na Huku.’ Mokonda Huku kapondola okulolwa novipuka ovivi, tupu oe kalolo nawike.” (Tiago 1:13) Huku kalolo nawike mokumuhongiliya okulinga ovipuka ovivi. Tupu Huku haeko weetako ovipuka ovivi ine okuhindila ovanthu okuvilinga. Olie ine oityi tyivelwa onombei tyina pamoneka ovipuka ovivi?

Okulekesa ehunga limwe ovanthu vamonena ononkhumbi, Ombimbiliya yati: “Omuvo novitateka viuhulukila vala ovanthu aveho.” (Eclesiastes 9:11) Tyina ovipuka tuhakevela ine oviponga vimonekela omunthu vimuvasa pomphangu, pomuvo ankho ehei okuti maviendepo. Momanima 2.000 konyima, Jesus Kristu wapopile ovanthu 18 vaipaelwe notyimato. (Lucas 13:1-5) Ovanthu ovo kavankhile mokonda yonkhalelo ankho vatyinda omuenyo wavo, mahi omokonda ankho vekahi mombuelo yotyimato otyo etyi tyatoka. Mu Kupupu yo 2010 ko Haiti kuaendele otyinimawe tyaipaele ovanthu ovanyingi, ovatumini vati vehika po 300.000. Ovanthu ovo aveho vankhia, ha mokonda yetyi ankho valinga. Tupu omauvela apondola okutumbukila omunthu kese muvo.

Vamwe vapondola okupula okuti: ‘Huku kapondola okutyilika ovipuka ovivi? Okuti kapondola okuamena ovanthu onondalawa kovipuka ovivi?’ Opo atyilike ovipuka ovivi una okuvinoñgonoka tyina vihenemoneke. Mokonda utyivila okutala ovipuka komutwe, tupondola okulipula okuti: Okuti Huku uundapesa epondolo liae liokunoñgonoka ovipuka monkhalelo ngoyo?​—Isaías 42:9.

Ovihonekwa vipopia okuti: “Huku yetu keulu, walinga atyiho tyimuhambukiswa.” (Salmo 115:3) Jeova ulinga etyi ahanda okulinga, ha atyiho evila utyilinga. Tupu utala komutwe etyi ahanda okutala. Mongeleka, konyima yovivi viamonekele momapundaumbo okohale o Sodoma no Gomorra, Huku wapopilile ohongoi Abraiau okuti: “Mandyilauka okukatala inkha vekahi umwe nokuliyava, ngetyi tyikahi nokuhika kuame. Iya inkha ha ngotyo, ame mandyityinoñgonoka.” (Gênesis 18:20, 21) Momuvo omunyingi, Jeova kaovolele okunoñgonoka ovivi vikahi momapundaumbo oo. Tyimoneka nawa okuti Jeova upondola okuholovona okuhatale ovipuka vikahi komutwe. (Gênesis 22:12) Otyo katyilekesa okuti omukuankhali ine ketyivili. Mahi “ovilinga viae viafuapo nawa,” Huku upola pokati mounongo wae wokutala komutwe nevangelo liae. Kakuluminya ovanthu okulandula onkhalelo imwe yomuenyo.b (Deuteronômio 32:4) Ngotyo oityi tuna okunoñgonoka? Okuti: Huku uundapesa enoñgonoko liae okuholovona etyi malingi netyi mahalingi.

Ovivi vimwe haunene vilingwa novanthu. Tala oñgeni Ombimbiliya ipopia etyi tyipondola okutuala ovanthu kokulinga ovivi. “Kese munthu uyondyua mokonda yokuhongiliyua nokulundwa nehando liae muene. Tyina ehando liamalingi enene, lityita onkhali, iya tyina onkhali yamafuisuapo, ayeta ononkhia.” (Tiago 1:14, 15) Tyina omunthu ahinda okulinga ovivi mokonda yomahando ae omavi, oe muene ulietela ovitateka. (Romanos 7:21-23) Tunde ponthimbi, ovanthu vehole okulinga ovipuka vitilisa unene owoma nokuveetela ononkhumbi ononene. Anthi, ovanthu onomphuki vehole okuhongiliya vakuavo okukala ovakalavi, ovivi avitualako.​—Provérbios 1:10-16.

Okuti Huku wesukisa okulipakapo nokutyilika ovanthu kokulinga ovipuka ovivi? Tala etyi ovanthu vatungwa. Ovihonekwa viati Huku watunga ovanthu otyifuika tyae, otyo tyilekesa okuti vekahi nga Huku. Ngotyo ovanthu vena epondolo liokulekesa ovituwa via Huku. (Gênesis 1:26) Ovanthu vapewa epondolo liokuholovona nokukoya okumuhumba nokukala ovakuatyili kwe mokulinga etyi tyaviuka komaiho ae. (Deuteronômio 30:19, 20) Inkha Huku ukuluminya ovanthu okulinga etyi ahanda, kamatyilekesa okuti wevepola epondolo liokuliholovonena? Ovanthu ñgeno natyike vevila, vakala vala ngomakina ilinga vala etyi yatungilwa! Otyo ñgeno tyalekesa okuti olusoke luokuti tuna onthiki tuanakelwa, itutuala kuetyi tulinga ine kovipuka vitumonekela luaviuka. Huku wetuhumba unene etyi etuavela epondolo liokuholovona etyi tuhanda okulinga! Mahi otyo katyilekesa okuti omaluihamo tumona atuka koviponyo viovanthu ine o kovivi vaholovona mavitualako okumonesa ovanthu ononkhumbi.

Inkha upula omu Hindu ine omu Budista ahangunune epulo likahi kondye yomukanda ou, upondola okukumbulula okuti: “Ovipuka ovivi vimonekela ovanthu ovawa mokonda yotyitumino tyo Karma. Ovo vateya ovinyango vietyi valinga.”c

Konthele yelongeso lio Karma, etyi matyitukuatesako okutala etyi Ombimbiliya yapopia konthele yononkhia. Motyikunino tyo Endene, muna ovanthu vatuka, Omutungi wapopilile omulume wotete Andau, okuti: “Komiti aviho vio motyikunino upondola okulia ngetyi uhanda. Mahi, komuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi, wahalieko, mokonda onthiki uliako, tyotyili monkhi.” (Gênesis 2:16, 17) Inkha Andau kaanyene Huku, ñgeno wakalako apeho. Ononkhia mbeya ngatyina ehitiso mokuanya otyitumino tya Huku. Anthi, etyi ovana vae vatyitwa, “ononkhia mbeliyandyana kovanthu aveho.” (Romanos 5:12) Ngotyo, tyipondola okupopiwa okuti, “ofeto yonkhali ononkhia,” (Romanos 6:23) Tupu Ombimbiliya ihangununa okuti: “Mokonda una wankhia ononkhali mbae mbanyimuapo.” (Romanos 6:7) Monondaka ononkhuavo, omunthu tyina amankhi kavakakoyeswa mokonda yononkhali alinga etyi ehenenkhie.

Ovanthu ovanyingi hono vapopia okuti ovitateka vietela ovanthu ononkhumbi viakutikinya o Karma ine okuapambulua. Vetavela ononkhumbi mbavo muene no mbavakuavo tyihasukalala natyo. Mahi otyo tyiveavela vala olusoke liokulikuatehila tyihena ekevelelo liokuti ovipuka ovivi mavipu. Etavelo olio, olio ovanthu vokuankhimana ine vana vatiwa vena enoñgonoko liavilapo vehole okupopila ovanthu vapita movinimawe opo veveungumanese. Tyotyili omalusoke oo, ekahi kokule netyi Ombimbiliya yapopia.d

Anthi, etyi tyaeta tete ovivi, havanthu. Satanasi Eliapu, tete ankho oandyu yekolelo ya Huku, “katualeleko okukala motyili” iya aeta onkhali mouye. (João 8:44) Oe wahinda oumphuki motyikunino tyo Endene. (Gênesis 3:1-5) Jesus Kristu wemuihana okuti “ondingavivi,” “nomutumini wouye.” (Mateus 6:13; João 14:30) Ovanthu vekahi nokulandula Satanasi mokutavela etyi evepopila nokuanya onondyila onongwa mba Jeova. (1 João 2:15, 16) 1 João 5:19 yati: “Ouye auho ukahi pomaoko ondingavivi.” Kuna onoandyu ononkhuavo mbakala onondingavivi ambulipake kumwe na Satanasi. Ombimbiliya ilekesa okuti Satanasi novilulu viae “vekahi nokuyondya ovanthu aveho,” nokueta “ononkhumbi mouye.” (Revelação 12:9, 12) Ngotyo, una watokala okuvelwa onombei tete mokonda yovivi, o Satanasi Eliapu.

Tyimoneka nawa okuti Huku haeko wetela ovivi ovanthu tupu haeko uvemonesa ononkhumbi. Mahi, Huku walaa okunyimako ovivi ngetyi matyilekesa onthele mailandulako.