Tyina Ovalinepi Vehungi Kokulihenga

1, 2. Tyina otyinepo tyikahi movitateka, oityi tuna okulipula?

MENIMA 1988 omukai umwe ko Italia utiwa o Lucia ankho wasoya unene.a Etyi palamba omanima ekwi, otyinepo tyavo atyikala movitateka. Alingi ononkhono opo velievele nomulume wae, mahi ehetyivili. Aveliyapuka mokonda yokuhelivili, akala notyilinga tyokutekula ovana aike. Okusoka kuetyi tyaendelepo, Lucia wapopia okuti: “Petupu etyi ankho tyipondola okukuatesako otyinepo tyetu.”

² Inkha ove una otyitateka motyinepo, mosoko nga Lucia. Hamwe motyinepo tyove muna ovitateka ovinene, osoko okuti kavivilwa okutetululwa. Inkha ongotyo usoka, lipula okuti: Nalandula onondonga ambuho onongwa Huku aava Mombimbiliya mbukuatesako otyinepo opo tyiende nawa?—Salmo 119:105.

 3. Namphila okulihenga tyakaka, oñgeni vana velihenga nombunga yavo vakala?

³ Tyina ovitateka pokati kovalinepi viliyawisa, vapondola okusoka okuti hahe vali okulihenga. Mahi, namphila movilongo ovinyingi onombunga mbukahi nokuliyapuka unene, omaovololo amwe alekesa okuti ovalume novakai vokuelihenga velivela. Ovanyingi puvo vena vali ovitateka viekongoko, tyipona vana velikuatehila opo vatualeko notyinepo tyavo. Ovana vavo vakala tyanguanguana nokuhena ehambu mokueenda kuomanima omanyingi. Ovohe nomapanga avana velihenga, navo vamona ononkhumbi. Iya Huku Omuetiko wotyinepo, oñgeni atala otyitateka otyo?

 4. Oñgeni ovitateka motyinepo vina okutetululwa?

⁴ Ngetyi tyapopiwa movikapitulu viokualamba, Huku wahandele otyinepo tyitualeko apeho. (Gênesis 2:24) Oityi ovalinepi velihengela? Otyo katyimoneka vala monthiki ike. Pamwe, kuna ovipuka vityilekesa. Ovitateka ovitutu motyinepo vipondola okuliyawisa alo vimoneka ngoti kavivilwa vali. Mahi, inkha ovitateka ovio vitetululwa liwa-liwa nombatelo Yombimbiliya, matyityilika okulihenga.

 5. Onkhalelo patyi yomuenyo ivasiwa movinepo aviho?

⁵ Ovipuka vimwe vieta ovitateka mombunga pamwe otyina ovalinepi vahavasile etyi ankho vakevelela kuuna velinepa nae. Omikanda vipopia konthele yotyinepo, no nosinema, nono Televisau vipaka momitwe viovanthu omalusoke ekahi kokule netyi tyimoneka motyinepo. Tyina omunthu ahavasi motyinepo etyi ankho akevelela, upondola okunumana nokulinyengwa. Mahi, oñgeni ovanthu vevali ovakuankhali vapondola okuvasa ehambu motyinepo? Tyesukisa ononkhono opo ukale nomuenyo omuwa motyinepo.

 6. (a) Olusoke patyi luapola pokati konthele yotyinepo Ombimbiliya ipopia? (b) Ovipuka patyi vimwe vieta ovitateka motyinepo?

⁶ Ombimbiliya ikuatesako. Ipopia ehambu motyinepo, mahi tupu ilondola okuti “mavakakala nononkhumbi molutu.” (1 Coríntios 7:28) Ngetyi tyapopiwale, ovalinepi aveho ovakuankhali, nokuna eyembelo lionkhali. Onondunge mbavo nomalusoke, nonkhalelo vatekulwa velikalela. Ovalinepi pamwe kavelivi konthele yonombongo, no yovana nombunga. Okuhakala kumwe omuwo omunyingi, novitateka viotyihola, tyipondola okueta ovitateka.b Tyesukisa omuvo omunyingi opo utetulule ovitateka ovio, mahi uhasoye! Ovalinepi ovanyingi vatala nawa ovitateka ovio nokuvasa onkhalelo yokuvitetulula.

7, 8. Inkha ovalinepi vatañguna ine kavelivite, elondolo patyi Ombimbiliya yaava opo vatetulule otyitateka otyo?

⁷ Kovanyingi tyepuiya okukala tyahiliya tyina mukuavo alinga ine apopia etyi tyemunumanesa. Uhapopie vala okuti: “Etyi napopia kuetyinoñgonokele,” mukuenyi hamwe unumana, ovitateka avivilipo. Ovanyingi vapopia okuti: “Ove usoka vala kuove” ine “ove kunthyole.” Umwe inkha kahande okulilondovola ukala tyahiliya ahapopi.

⁸ Onkhalelo imwe ongwa okutavela onondonga mbo Mbimbiliya: “Numanei mahi muhalingei onkhali. Ekumbi lihanyingile otyo muelinumanena.” (Efésios 4:26) Ovalinepi vamwe vena omanima 60 tyelinepa vapulwa oityi valinga opo vakale nehambu. Omulume wakumbulula okuti: “Tuelilongesa okuhakalangalapo tyina tuhene tetulule otyitateka, namphila otyitutu.”

 9. (a) Onkhalelo patyi yokutomphola Ovihonekwa viapopia? (b) Oityi ovalinepi pamwe vesukisa okulinga, namphila tyesukisa okupama nokuliola omutima?

⁹ Tyina omulume nomukai vehelivite otyiwa ‘vakanyauke okutehelela, nokulipulukwa okupopia, nokulipulukwa okunumana.’ (Tiago 1:19) Tyina kese umwe amatehelela nawa mukuavo, hamwe utala okuti tyesukisa okuita otyiponyo. (Tiago 5:16) Okupopia okuti: “Nelivela nalinga etyi tyekunumanesa” tyesukisa okupama nokuliola omutima. Mahi okutetulula ngotyo ovitateka katyikuatesako vala ovalinepi, mahi tupu tyipameka ohole noupanga, nokuveetela ombembwa nomuenyo omuwa.

10. Oityi Paulu apopila ova Korintu tyiamena, Ovakristau hono vapondola okulandula?

¹⁰ Etyi apostolu Paulu ahonekela ova Korintu, wapopia okuti hahe omunthu anepe “mokonda yomaundalelapo ankho ekahi nokuliyawisa.” (1 Coríntios 7:2) Onkhalelo youye hono yavilapo vali tyipona yova Korintu kohale. Omatompho ovanthu konthele yotyihola, nonkhalelo vavala, netyi vatala momikanda, nomo Televisau no nosinema, vihongiliya ovanthu okukala nomahando omavi otyihola. Apostolu Paulu wapopila ova Korintu ankho vekahi mouye nga uno, okuti: “Hahe vali okunepa tyipona okukala vala nehando liotyihola.”—1 Coríntios 7:9.

11, 12. (a) Oityi ovalinepi vena okuliavela, iya vetyilinga notyituwa patyi? (b) Oñgeni vena okulinga inkha pomuvo umwe nkhele velityilika okuliavela etyi vatokala?

¹¹ Anthi, Ombimbiliya ituma Ovakristau vanepa, okuti: “Omulume aavele omukai wae etyi atokala, omukai nae aavele omulume wae etyi atokala.” (1 Coríntios 7:3) Paulu watoneka okupopia okuti tyesukisa okuava, hakukevela vala okupewa. Oupanga motyinepo upama vala tyina kese umwe asuka namukuavo. Ombimbiliya ituma omulume atekule omukai “nenoñgonoko.” (1 Pedro 3:7) Otyo tyesukisa haunene pokuava nokutambula kuuna mulinepa nae etyi watokala. Inkha omukai katekulwa nohole, upondola okusoka okuti katyapepukile okutambula etyi atokala.

¹² Pamwe umwe povalinepi ulityilika okuavela mukuavo etyi atokala. Omukai pamwe ulinga ngotyo mononthiki mbumwe mohanyi, ine putyina aponwa. (Tala Levítico 18:19.) Nomulume pamwe ukala ngotyo, tyina ena otyitateka tyimwe kovilinga ine wepuila. Onkhalelo ongwa yokutetulula ovitateka ngovio momuvo uhehi, okutomphola “amulitavela pokati.” (1 Coríntios 7:5) Otyo tyityilika opo umwe ahasoke omapita konthele yamukuavo. Mahi, inkha omukai waanya tyawina okuavela omulume wae etyi atokala, ine hamwe omulume waanya tyawina okuavela omukai wae etyi atokala, una waanyua upondola okukala motyiponga. Otyo tyipondola okueta ovitateka motyinepo.

13. Oityi Ovakristau vena okulinga opo vakale nomalusoke omawa?

¹³ Ovakristau aveho, okukutikinyamo vana vanepa vena okulityilika okutala ovanthu valinga otyihola mo nosinema no momikanda, otyo tyieta omahando omavi otyihola. (Colossenses 3:5) Tupu tyesukisa okuyunga omalusoke avo novituwa, tyina vekahi novanthu vehelinepele navo. Jesus wati: “Kese una utualako okutala omukai, nepeleyo lio kumuhanda, ngotyo momutima walingale nae oumbalehi.” (Mateus 5:28) Okulandula onondonga Mbombiliya konthele yotyihola tyikuatesako ovalinepi okuhatokela meliva lioumbalehi. Mavatualako noupanga wavo motyinepo, muna otyihola tyapandwa na Jeova, Omuhindi wotyinepo.—Provérbios 5:15-19.

14. Otyipuka patyi otyivi tyihole okumoneka? Omokonda yatyi?

¹⁴ Ovalinepi Ovakristau vetyivila okutetulula ovitateka ovinyingi. Mahi pamwe kavetyivili. Mokonda ovanthu aveho ovakuankhali nokukala mouye wononkhali utuminwa na Satanasi, ovalinepi vamwe velihenga. (1 João 5:19) Oñgeni Ovakristau vapondola okufinda otyitateka otyo?

15. (a) Oityi Ombimbiliya yati otyo vala tyilihengesa? (b) Oityi vamwe vatokolela okuhelihenge tyina mukuavo alinga onkhali?

¹⁵ Ngetyi tyapopiwa Mokapitulu 2 komukanda ou, Ombimbiliya etavela vala omunthu elihenge akanepa vali, inkha pena una walinga oundalelapo.c (Mateus 19:9) Inkha tyimoneka nawa okuti una muelinepa nae walinga oumbalehi, ove una etokolo limwe liepuiya. Ove momuevela ine momuhenge? Tyitei kuove, petupu ovitumino ulandulwa. Ovalinepi vamwe vaevela una walinga onkhali welivela tyotyili, iya otyinepo tyavo atyitualako. Vamwe vatokola okutualako mokonda yovana.

16. (a) Ovipuka patyi vimwe vilihengesa tyina una welinepa nae alinga oumbalehi? (b) Tyina una wahalingile onkhali atokola okulihenga ine okuhelinge, omokonda yatyi nawike upondola okumukoyesa?

¹⁶ Tupu, konkhali kupondola okutundilila oulemi ine ouvela ulitambuliswa. Ine hamwe ovana vesukisa okuamenwa ku he uhanda okulinga navo otyihola. Tyotyili kuna ovipuka viesukisa okutalwa nawa tyina nkhele uhenelinge etokolo. Inkha wamona okuti una welinepa nae walinga oundalelapo, olala nae, otyo tyilekesa okuti wemuevela iya uhanda otyinepo tyenyi tyitualeko. Monkhalelo oyo, etyi Ombimbiliya yati otyo tyilihengesa katyilandulwa vali. Kutupu omunthu upondola okulipakapo, ove muena una okulinga etokolo, tupu nawike upondola okukukoyesa tyina watokola. Ove muene mokala novitateka vituka ketokolo liove. “Kese umwe matyindi omutengi wae.”—Gálatas 6:5.

17. Inkha nawike walinga oundalelapo, onondimbu patyi Ovihonekwa viava tyina ovalinepi veliyapuka ine velihenga?

¹⁷ Okuti kuna ovipuka vimwe vipondola okuyapula ovalinepi alo umwe tyina pehena una walinga oundalelapo? Yoo kuna, mahi tyina Omukristau amalingi ngotyo, kapondola okukanepa nomunthu omukuavo. (Mateus 5:32) Namphila Ombimbiliya itavela okuliyapuka, mahi ipopia okuti vana veliyapuka vena “okutualako okukala tyihanepe, ine inkha hatyo akondoke kumukuavo.” (1 Coríntios 7:11) Ovitateka patyi ovinene vitalwa okuti hahe vali okuliyapuka?

18, 19. Ovitateka patyi ovinene vipondola okutuala ovalinepi kokuliyapuka ine okulihenga, namphila ahamanepe vali?

¹⁸ Ombunga ipondola okuhepa inkha omulume wananga ine una ovituwa ovivi.d Pamwe upeselela onombongo mbombunga momawela ine ulanda ovikunwa nomakaya. Ombimbiliya yati: “Inkha umwe katekula ombunga . . . haunene veumbo liae, ukahi nokuanya ekolelo, iya wapona una uhena ekolelo.” (1 Timóteo 5:8) Inkha omulume oo kapilulula ovituwa viae, alo pamwe upesela onombongo mbomukai mokonda yomahando ae, opo omukai eliamene nokuamena ovana, upondola okuenda kovatumini opo veliyapuke.

¹⁹ Tupu ovalinepi vapondola okulihenga inkha una velinepa nae omukalavi, uveta mukuavo, nokupaka motyiponga ekongoko nomuenyo wae. Tupu, inkha una velinepa nae apeho umutyilika okutavela ovitumino via Huku, una ukahi motyitateka upondola okuita veliyapuke, haunene inkha mukuavo uhanda okunyona oupanga wae na Jeova. Omunthu ukahi motyitateka otyo upondola okutala okuti onkhalelo ike “yokutavela ku Huku, tyipona kovanthu” okuliyapuka.—Atos 5:29.

20. (a) Tyina ovalinepi vahanda okuliyapuka, oityi omapanga novakulu vewaneno vapondola okulinga netyi vahalingi? (b) Ovalinepi kavapondola okuundapesa ovitumino Viombimbiliya konthele yokuliyapuka nokulihenga pala okulinga tyi?

²⁰ Apeho tyina motyinepo muna ovitateka ngovio, nawike upondola okukuluminya una uhalingile onkhali okuliyapuka ine okuatualako notyinepo. Namphila omapanga novakulu vewaneno vapondola okuvekuatesako nomalondolo apolwa Mombimbiliya, kavei ovitateka aviho vikahi momuenyo wovalinepi. O Jeova vala uviete. Tyotyili omukai kalekesa okuti wahumba otyinepo inkha wovola okulihenga nomulume wae apehena otyitateka otyinene tyaendapo. Mahi inkha otyitateka otyinene tyitualako, nawike upondola okumukoyesa inkha utokola okuliyapuka. Tupu ongotyo inkha omulume uhanda okuliyapuka nomukai wae mokonda yovitateka ovinene. “Atuho matukakala kolupala luotyipundi tyekoyeso tya Huku.”—Romanos 14:10.

21. Ongeleka patyi ilekesa okuti onondonga mbo Mbimbiliya mbukuatesako ovalinepi?

²¹ Etyi palamba onohanyi ononthatu tunde etyi Lucia, wapopiwa konthyimbi eliyapuka nomulume wae, elivasi no Nombangi mba Jeova ehimbika okulilongesa navo Ombimbiliya. Wati: “Otyipuka tyanthyuvisa okutala okuti Ombimbiliya ina atyiho tyipondola okutetulula otyitateka tyange. Etyi nelilongesa vala osimano ike, andyikala nondundo yokuliwaneka nomulume wange. Hono ndyipondola okupopia okuti Jeova utyii oñgeni tyiyovolwa otyinepo tyikahi movitateka mokonda onondonga mbae mbukuatesako ovalinepi okulilongesa okuhumba mukuavo. Ovanthu vamwe vapopia okuti Onombangi mba Jeova vayapula onombunga, hatyiliko. Ame vankhuatesako okuliwaneka.” Lucia welilongesa okuendela movitumino Viombimbiliya.

22. Omutyi ovalinepi aveho vena okuyumba onthumbi?

²² Lucia hae vala wakuatesuako Nombimbiliya. Otyinepo tyesukisa okueta ehambu, hamulemo. Moluotyo, Jeova wava ondyivi-ndyivi ongwa yonondonga mbotyinepo: Ondaka yae yakolela. Ombimbiliya ipondola okukalesa “nonondunge una uhenambo.” (Salmo 19:7-11) Ombimbiliya yayovola ovalinepi ovanyingi ankho vahanda okulihenga, nokukuatesako ovanyingi ankho vena ovitateka ovinene. Ovalinepi aveho vayumbe onthumbi monondonga mba Jeova Huku konthele yotyinepo. Tyotyili mbukuatesako!