Undapesa Epondolo Lielaka Pala Ouwa

1, 2. Omokonda yatyi Ombimbiliya yeeleka otupia nounongo wetu wokupopia?

MO 1871, otupia tumwe tuahimbika okuyoka otyiteta tyo Wisconsin mo Estados Unidos. Liwa-liwa atuliyandyana atuyoko omiti ominyingi. Ovanthu valamba po 1.200 avankhi. Ngotyo, ovanthu ovanyingi vankhile motupia oto, tyipona omatupia omakuavo mo Estados Unidos. Tyipondola hamwe tuatunda konohahe mbonomboyo mbulamba motyiteta. Otyo tyituhinangelesa onondaka mbo Mbimbiliya: “Talei okuti tyesukisa vala okatupia okatutu, pala okuyoka ohika onene!” (Tiago 3:5) Omokonda yatyi omuhoneki wo Mbimbiliya Tiago apopila ngotyo?

² Wapopia okuti: “Elaka otupia.” (Tiago 3:6) “Elaka” tyilekesa ounongo wetu wokupopia. Ngetyi tyilinga otupia, etyi tupopia tyipondola okunyona. Onondaka mbetu mbuna epondolo enene. Ombimbiliya itupopila okuti etyi tupopia tyipondola okutuetela omuenyo ine ononkhia. (Provérbios 18:21) Mahi okuti otyo tyilekesa okuti katupondola okupopia natyike mokonda matupopi etyi tyapenga? Au. Kamatuyekepo okundapesa otupia mokonda matuliyoko. Mahi matutale nawa onkhalelo matuundapesa otupia. Mongeleka, tupondola okuundapesa otupia pala okuteleka, nokuunguluka, nokuminikila. Monkhalelo ngoyo, inkha tutala nawa onkhalelo tupopia, tupondola okuundapesa ounongo oo pala okunkhimaneka Jeova, nokuetela ouwa vakuetu.—Salmo 19:14.

 3. Ovipuka patyi vitatu mavitukuatesako okupameka vakuetu tyina tupopia?

³ Jeova wetuavela ounongo wokupopila vakuetu etyi tusoka no ñgeni tulitehelela, tyilinge pokupopia ine opokupikitisa omankhanya etu. Ngotyo oñgeni tupondola okupola ouwa kotyiawa otyo pala okupameka vakuetu? (Tanga Tiago 3:9, 10.) Tuesukisa okunoñgonoka onalupi matupopi, oityi matupopi, iya oñgeni matupopi.

 4. Onalupi tupondola okukala tyahiliya?

⁴ Pamwe tyikahi nawa okuhapopi. Ombimbiliya yati kuna “omuvo wokukala tyahiliya.” (Eclesiastes 3:7) Mongeleka, okukala tyahiliya tyina vakuetu vapopia tyilekesa okuti tuna onthilo navo. (Jó 6:24) Tupu katupondola okupopia ovipuka viamwene ovanthu vahapondola okunoñgonoka. (Provérbios 20:19) Iya tyina umwe etunumanesa, ounongo inkha tukala tyahiliya atuhapopi natyike.—Salmo 4:4.

 5. Oñgeni tupondola okulekesa ku Jeova okuti tuapandula etyi etuavela ounongo wokupopia?

⁵ Mahi tupu pena omuvo ukahi nawa pala okupopia. (Eclesiastes 3:7) Oo omuvo wokuhilivika Jeova, nokupameka vakuetu, nokupopia oñgeni tulitehela, nokupopila vakuetu etyi tuesukisa. (Salmo 51:15) Inkha tuundapesa ngotyo ounongo wetu wokupopia, tulekesa ku Jeova okuti tuapandula otyiawa otyo etuavela. Tyina tuamapewa otyipuka tyimwe otyiwa nepanga lietu, tuhanda okutyiundapesa nawa.

 6. Omokonda yatyi tyakolela okuholovona omuvo waviuka pala okupopia?

⁶ Omokonda yatyi tyakolela okuholovona omuvo waviuka pala okupopia? Provérbios 25:11 yati: “Ondaka ipopiwa momuvo waviuka, ikahi ngomapelu oolu pelonga lio palata.” Omapelu oolu omawa unene, mahi ehiwa vali unene tyina apakwa pelonga lio palata. Tyelifwa notyo, tyipondola tuna otyipuka otyiwa tuhanda okupopila mukuetu. Mahi inkha tuholovona omuvo waviuka pala okupopia, tupondola okukuatesako vali omunthu. Oñgeni tupondola okutyilinga?

7, 8. Oñgeni ovakuatate vetu ko Japão vahetekela ongeleka ya Jesus?

⁷ Inkha tupopia momuvo wapenga, ovanthu hamwe kamavanoñgonoka ine kamavetavela etyi tupopia. (Tanga Provérbios 15:23.) Mongeleka, mu Tyitalale yo 2011 kuaendele otyinimawe tyahanyene omapundaumbo omanyingi mo Japão. Ovanthu valamba po 15.000 avankhi. Namphila Onombangi ononyingi mba Jeova vankhisa ombunga nomapanga, ankho vahanda okuundapesa Ombimbiliya opo vakuateseko vakuavo vekahi motyitateka otyo. Mahi ankho vetyii okuti ovanyingi povanthu ovo ono Budista, iya kavanoñgonokele nawa Ombimbiliya. Ngotyo momuvo omo avehevepopila konthele yetutilo, mahi ovakuatate avevepameka mokuvepopila omokonda yatyi ovipuka ovivi vimonekela ovanthu ovawa.

⁸ Ovakuatate ovo vahetekela Jesus. Ankho utyii onalupi ena okukala tyahiliya, mahi tupu ankho utyii onalupi ena okupopia. (João 18:33-37; 19:8-11) Ankho ukevela omuvo waviuka pala okulongesa ovalongwa vae ovipuka vimwe. (João 16:12) Ovakuatate voko Japão ankho vakevelela omuvo waviuka pala okupopila ovanthu konthele yetutilo. Momanima evali notyihupe etyi otyinimawe tyalamba, avaavela ovanthu otratadu yokuati Okuti Tyotyili Vokuankhia Vapondola Umwe Okututila? Ovanyingi avatambula o tratadu iya avapamekwa netyi vatanga. Nonthue tupondola okusoka koviso viovanthu vopotyilongo tyetu, ngotyo tupondola okuvasa omuvo waviuka pala okupopia navo.

 9. Omononkhalelo patyi ononkhuavo tupondola okukevelela omuvo ukahi nawa pala okupopia?

⁹ Ononkhalelo patyi ononkhuavo tupondola okukevelela omuvo waviuka pala okupopia? Hamwe omunthu umwe utupopila otyipuka tyitunumanesa. Katukumbulula vala liwa ine okupopia tyahasoko, mahi nounongo tutalama atulipulu okuti: ‘Okuti utupu okankhenda? Okuti nesukisa umwe okumukumbulula?’ Pamwe hahe vali okuhapopi natyike. Mahi inkha tuna ehunga liokupopia, tupondola okukevelela alo tyina tuamatuliya omutima. (Tanga Provérbios 15:28.) Ine hamwe tuhanda okupameka umwe mombunga yetu Uhembangi okunoñgonoka Jeova. Tuna okupwa elundo, nokusoka nawa oityi matupopi, nokuovola omuvo hamwe metutehelela.

10. (a) Omokonda yatyi tuna okuholovona nawa etyi matupopi? (b) Onkhalelo patyi yokupopia tuna okulityilika?

¹⁰ Etyi tupopia tyipondola okukalesa nawa vakuetu ine okuvenumanesa. (Tanga Provérbios 12:18.) Ovanthu ovanyingi mouye wa Satanasi vapopia “onondaka onombi” mbukahi “ngomihongo” ine “omutunga,” mokonda vahanda okunumanesa vakuavo. (Salmo 64:3) Vamwe velilongesa okupopia ngotyo mokonda yovipuka vatala mono vidiu nomo televisau. Mahi Ovakristau kavapondola okupopia otyipuka tyinumanesa ine tyahalekesa oluembia. Okupopia ovipuka viyolesa tyikahi nawa iya ovanthu vapondola okusuka vali netyi tupopia. Mahi katupondola okukuengesa ine okupopia otyipuka tyinumanesa mukuetu opo ovanthu vayole. Ombimbiliya ilondola Ovakristau opo vahapopie “onondaka mbuleva.” Tupu yati: “Momulungu wenyi muhatunde ondaka naike yasila. Mahi, mutunde vala onondaka onongwa pala okupameka, tyitei komasuka-suka, opo mbukuateseko vana vemutehelela.”—Efésios 4:29, 31.

11. Oityi tyipondola okutukuatesako okuholovona onondaka mbukahi nawa?

¹¹ Jesus walongesa okuti “omulungu upopia etyi tyeyula momutima.” (Mateus 12:34) Otyo tyilekesa okuti ovipuka tupopia vipondola okulekesa oñgeni tukahi. Ngotyo inkha tuhole ovanthu iya tyili tuesuka navo, matuvepopila onondaka mbukahi nawa. Matuvepopila ovipuka vikahi nawa iya vivepameka.

12. Oityi tupu matyitukuatesako okuholovona onondaka mbukahi nawa?

¹² Tyesukisa okulinga ononkhono opo tupopie onondaka mbukahi nawa. Namphila ankho Ohamba Salomau omunongo, “waovola onondaka onongwa,” otyo ahonekela onondaka mbaviuka iya mbuhambukiswa okumbutanga.” (Eclesiastes 12:10) Oityi tyipondola okutukuatesako okunoñgonoka etyi matupopi? Tupondola okutala Mombimbiliya no momikanda vietu opo tuvase onkhalelo omphe yokupopia. Tupondola okulilongesa etyi tyihangununa onondaka tuahanoñgonokele. Tupu tupondola okulilongesa ongeleka ya Jesus opo tunoñgonoke oñgeni matupopi monkhalelo ikuatesako vakuetu. Jesus ankho utyii nawa etyi mapopi mokonda Jeova wemulongesa “oñgeni makumbulula nondaka una wepuila.” (Isaías 50:4) Tupu tyakolela unene tusoke oñgeni onondaka mbetu mbukalesa vakuetu. (Tiago 1:19) Tupondola okulipula okuti: ‘Inkha ndyipopia otyipuka etyi, omunthu manoñgonoka etyi nahanda okumupopila?’ Oñgeni makala?

13. Omokonda yatyi tuna okupopia monkhalelo yapepuka okuinoñgonoka?

¹³ Ova Isilayeli ankho vaundapesa onkhwino mononkhalelo mbelikalela. Pamwe ankho ihikwa pala okuihena ovanthu opo veliongiye. Tupu ankho ihikwa opo omafualali ende kovilwa. Pahe soka etyi tyipondola okumonekapo inkha onkhuino kaihikwa nawa! Ombimbiliya yeeleka okuhika onkhwino no nondaka mbapepuka okumbunoñgonoka. Inkha katuhangununa nawa ovipuka, ovanthu hamwe mavanguanguana ine vapondola okutavela kotyipuka tyehe tyotyili. Namphila tuhanda okupopia monkhalelo yayandyuluka nawa, tupondola okutala nawa etyi tupopia, atyahalekesa okuti tutupu onthilo.—Tanga 1 Coríntios 14:8, 9.

14. Ongeleka patyi ilekesa okuti Jesus ankho upopia monkhalelo yapepuka okuinoñgonoka?

¹⁴ Mu Mateus okapitulu 5 alo 7 muna onongeleka mbulekesa oñgeni Jesus ankho aholovona onondaka mbapepuka okumbunoñgonoka. Melongomona alingile, kapopile onondaka mbalema opo ahuvise ovanthu. Iya kapopile ovipuka vinumanesa vakuavo. Jesus walongesile ovipuka viakolela unene, mahi etyi ankho apopia tyapepuka okutyinoñgonoka. Mongeleka, ankho uhanda ovalongwa vakale nonthumbi yokuti kavesukisile okukala notyiho netyi mavali kese nthiki. Ngotyo evepopila okuti Jeova apeho ulisa oviila. Pahe, evepulu okuti: “Onwe kamuavililepo vali tyipona ovio?” (Mateus 6:26) Nonondaka ombo mbapepuka, Jesus evekuatesako okunoñgonoka otyipuka tyakolela iya avelitehela okuti vapamekwa.

15. Omokonda yatyi tuna okupopia noluembia?

¹⁵ Onkhalelo tupopia navakuetu yakolela unene. Ovanthu ankho vahambukwa okutehelela Jesus mokonda ankho upopia noluembia. (Lucas 4:22) Tyina tupopia noluembia, ovanthu mavahambukwa okutehelela etyi tupopia nokutavela etyi tupopia. (Provérbios 25:15) Matutyivili vala okupopia monkhalelo ikahi nawa navakuetu, inkha tuna onthilo navo iya tuesuka nonkhalelo velitehelela. Ongotyo ankho Jesus alinga. Mongeleka, tyina amona ovanthu ovanyingi valinga ononkhono opo vemutehelele, ankho uhambukwa unene okukala navo iya evelongesa. (Marcos 6:34) Tyina ankho ovanthu vemupopia omapita kevekondolela.—1 Pedro 2:23.

16, 17. (a) Tyina tupopia nombunga yetu nomapanga, oñgeni tupondola okuhetekela Jesus? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Oñgeni ina umwe alingile ononkhono mbokupopia monkhalelo ilekesa oluembia?

¹⁶ Namphila tuhole ombunga yetu nomapanga, tupondola okupopia navo monkhalelo yahalekesa oluembia mokonda tuvei nawa. Tupondola okusoka okuti katuesukisile okutala nawa oñgeni matupopi navo. Mahi Jesus ankho kapopi monkhalelo yahalekesa oluembia tyina apopia nomapanga ae. Etyi vamwe puvo vayayele olie omunene vali, eveviyula noluembia aundapesa ongeleka yomona opo evekuateseko okupilulula onkhalelo yavo yokusoka. (Marcos 9:33-37) Ovakulu vewaneno vapondola okuhetekela ongeleka ya Jesus pokuviyula vakuavo noluembia.—Gálatas 6:1.

¹⁷ Namphila umwe apopia otyipuka tyitunumanesa, tupondola okulinga ononkhono mbokupopia nae nonondaka mbapoleya. (Provérbios 15:1) Mongeleka, omona umwe una ina wahanepelwe ulinga ovipuka ovivi namphila ahanda okuumbila Jeova. Omphange umwe mewaneno apopila ina yomona oo okuti: “Kualongesile nawa omona wove.” Nkhele ina yomona oo asoko pahe emupopila okuti: “Otyo otyili, ovipuka nkhele kavikahi nokuenda nawa pehepano, mahi okulongesa katyilingwa vala onthiki ike. Tyimphopile tyina ehanyauno liamalambe; ha matutyinoñgonoka nawa.” Mokonda kanumanene iya ehemutañgunina, avatualako okukala omapanga. Tupu, etyi omona eiva etyi me yae apopia, aimbuka okuti me yae utavela okuti upondola okupiluluka. Ngotyo ayekepo okueenda nomapanga omavi, ambatisalwa, iya konyima akaundapa ko Mbetele. Tyilinge tupopia novakuatate vetu, nombunga, ine ovanthu tuehei, onondaka mbetu ‘mbuna okukala apeho onongwa.’—Colossenses 4:6.

18. Oñgeni tupondola okulandula ongeleka ya Jesus tyina tupopia?

¹⁸ Ounongo wokupopila vakuetu etyi tusoka, nonkhalelo tulitehelela otyiawa tuapewa na Jeova. Inkha tulandula ongeleka ya Jesus, matuholovona omuvo waviuka pala okupopia, iya matusoko nawa oityi matupopi, iya apeho matupopi noluembia. Ngotyo matupopi onondaka mbupameka vakuetu iya mbuhambukiswa Jeova.