Okuti Ukahi Nokukevelela ku Siovaa?

1-2. Oityi matulilongesa monthele ei?

OÑGENI ove ukala tyina ukevelela otyipuka tyimwe mahi atyiheya monthiki ankho wesuka natyo? Okuti usoya? Upondola okulitehelela ngetyi tyipopia o Provérbios 13:12 yati: “Okukevelela otyipuka ohetyipewa, tyiihamesa omutima.” Mahi oñgeni mokala tyina wamanoñgonoka omokonda yatyi tyiheilile monthiki ankho utyihanda? Pahe opo mopwe-elundo nokukevelela.

² Monthele ei matulilongesa onondongwa mbumwe mbo Mbimbiliya mbupondola okutukuatesako okukala “notyituwa tyokukevelela.” (Miq. 7:7) Tupu matutale ovipuka vivali tuesukisa okukevelela ku Siovaa. Konyima atulilongesa ovipuka oviwa Huku makaavela vana vatualako okukevelela Kwe.

 3. Oityi tulilongesila ku Provérbios 13:11?

³ Provérbios 13:11 ipopia omokonda yatyi otyiwa okukevelela. Yati: “Olumono luokumonwa vala onthiki ike, lupwa, mahi olumono lwo ou upaka katutu-katutu, olo lukalinga olunyingi.” Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti omunongo usoka nawa etyi malingi, akevelela noumphua-lundo.

 4. Ondongwa patyi ikahi nawa tuvasa mu Provérbios 4:18?

⁴ Omukanda wa Provérbios 4:18 upopia okuti: “Ondyila yovaviuki ikahi ngonohanya mbekumbi mbuyandyuluka katutu-katutu alo kutya nawa!” Ovelesikulu ei ilekesa okuti Siovaa ukuatesako ovaumbili vae okunoñgonoka etyi ahanda katutu-katutu. Tupu itukuatesako okutala okuti, omunthu opo akale noupanga wapama na Siovaa wesukisa okukula katutu-katutu. Tyesukisa omuvo opo omunthu akale noupanga wapama na Siovaa. Inkha tulilongesa nawa, nokueendela monondongwa tutanga Mondaka ya Huku nombu tupewa Meongano liae, katutu-katutu matukala novituwa ngevi Kilisitu ankho ena. Tupu matunoñgonoka vali nawa Huku. Matutale ongeleka Sesusi apopia etyilekesa.

 5. Ongeleka patyi Sesusi apopia ilekesa okuti tyesukisa omuvo opo omunthu alinge omapiluluko?

⁵ Sesusi wapopia ongeleka opo ahangunune oñgeni onondaka Mbouhamba mbukula katutu-katutu momitima viovanthu. Wapopia okuti: “Ombuto aimene, aikulu, mahi [omulimi] ketyii oñgeni yekula. Ohi yaava ovinyango katutu-katutu, tete otyingenge, akuya omutwe, konyima omutwe auyula onoñgima.” (Malu. 4:27, 28) Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia? Sesusi wapopia okuti ngetyi otiliku ikula katutu-katutu tupu omunthu wesukisa omuvo opo alinge omapiluluko atee akala noupanga wapama na Siovaa. Mongeleka tyina omulongwa wetu amahimbika okukala noupanga wapama na Siovaa, onthue tumona omapiluluko omawa ekahi nokulinga. (Efe. 4:22-24) Mahi tuesukisa okuhinangela okuti Siovaa oe ukulisa ombuto. — 1 Kol. 3:7.

6-7. Oityi tulilongesila konkhalelo Siovaa atunga ohi?

⁶ Ovipuka aviho Siovaa alinga, woovola omuvo utuuka opo evilinge. Siovaa kalinge vala ngotyo opo elinkhimaneke mahi opala okukuatesako ovanthu. Tutalei oñgeni Siovaa atunga ohi pala ovanthu.

⁷ Tyina Ombimbiliya ipopia onkhalelo Siovaa atunga ohi, ipopia okuti: “weyeeleka,” eipake “elisesu,” “nemanya liopevindi lielisesu.” (Jó 38:5, 6) Otyo ankho tyesukisa omuvo wokusoka kovipuka matungu. (Gên. 1:10, 12) Utyivila okusoka kehambu onoandyu mbakalele nalio etyi mbamona ovipuka Siovaa ekahi nokutunga katutu-katutu? Tyotyili mbahambukilwe unene atee umwe ambuhimbika “okuhilivika” Huku. (Jó 38:7) Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti, Siovaa wakala omanima omanyingi nokutunga ohi novipuka vikahimo, mahi etyi evitala apopi okuti “vikahi nawa.” — Gên. 1:31.

 8. Pahe oityi matulilongesa?

⁸ Ovipuka ovio aviho tuelilongesa, vitulongesa okuti kuna onondongwa ononyingi mbo Mbimbiliya mbutulongesa okukevelela ine okumphua-elundo. Pahe matulilongesa ovipuka vivali tuesukisa okukevelela ku Siovaa.

 9. Onalupi tuesukisa okukevelela ku Siovaa?

⁹ Tuesukisa okukevelela Siovaa akumbulule omalikuambelo etu. Tyina tulikuambela ku Siovaa etukuateseko okukoleleya motyitateka tyimwe, tupondola okusoka okuti Siovaa ukahi nokuseta okutukumbulula. Mahi omokonda yatyi Siovaa ehetukumbululila liwa?

10. Omokonda yatyi tuesukisila okukevelela noumphua-lundo Siovaa akumbulule omalikuambelo etu?

¹⁰ Siovaa utehelela omalikuambelo etu. (Sal. 65:2) Utyimona okuti tulikuambela tupu omokonda tuna ekolelo Mwe. (Heb. 11:6) Tyina tulikuambela opo etukuateseko okumutavela, nae utyimona okuti tukahi nokulinga ononkhono mbokulinga etyi ahanda. (1 Suau 3:22) Tyina tuamelikuambela ku Siova etukuateseko okuyekapo otyipuka tyimwe otyivi, tuesukisa okumphua-elundo nokulinga ononkhono mbokutyiyeka-po. Sesusi wetukuatesako okunoñgonoka okuti haapeho omalikuambelo etu maakumbululwa liwa-liwa. Wapopia okuti: “Tualeiko okuita mamupewa; tualeiko okuovola mamuvasi; mokonda una wiita upewa, una wovola uvasa iya una utotola wikulua.” (Mat. 7:7, 8) Tyina tuendela monondongwa ombu ‘nokutualako okulikuambela’ tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa Tate yetu matehelela nokukumbulula omalikuambelo etu. — Kolo. 4:2.

11. Oñgeni omukanda Ova Hebeleu 4:16 utukuatesako tyina tusoka okuti elikuambelo lietu kalikahi nokukumbululwa?

¹¹ Namphila pamwe ngoti Siovaa kekahi nokukumbulula omalikuambelo etu, mahi tuesukisa okunoñgonoka okuti Siovaa meekumbulula “momuvo waviuka.” (Tanga Ova Hebeleu 4:16.) Katupondola okusoka okuti Siovaa wapengesa etyi ahakumbululile liwa-liwa elikuambelo lietu. Mongeleka, mokueenda kuomanima omanyingi tukahi nokulikuambela opo Ouhamba wa Huku uye, amaneko ouye uno wovivi. Otyo Sesusi etupopila okulinga. (Mat. 6:10) Mahi katupondola okuyeka ekolelo lietu litende mokonda vala Siovaa kaetele onthyulilo momuvo ovanthu ankho vasoka! (Hab. 2:3; Mat. 24:44) Ounongo okutualako okukevelela ku Siovaa akumbulule omalikuambelo etu. Siovaa mahanyeko ouye uno wovivi momuvo anaka, ‘monthiki noola‘ apanga okutyilinga. Onthiki oyo maikala onthiki ikahi nawa ku aveho. — Mat. 24:36; 2 Pet. 3:15.

12. Omutyi vali tuesukisa okukevelela noumphua-lundo?

¹² Tuesukisa okukevelela noumphua-lundo tyina tukahi nokumoneswa ononkhumbi. Ovanthu mouye valingwa onya mokonda, vatunda momihoko vielikalela, vena ovituwa no nontheto mbelikalaila. Ovakuavo valingwa onya mokonda valemana. Ovaumbili ovanyingi va Siovaa vamoneswa ononkhumbi mokonda yomatavelo avo. Tyina tumoneswa ononkhumbi tuesukisa okuhinangela onondaka mba Sesusi, mbokuati: “Una okukoleleya alo konthyulilo makayovolwa.” (Mat. 24:13) Mahi oityi molingi inkha wanoñgonoka okuti umwe mewaneno walinga onkhali imwe onene? Tyina ovakulu vewaneno vametyinoñgonoka, okuti motyiyekela pomavoko avo, nonthumbi yokuti mavetyitetulula ngetyi Siovaa ahanda? Mahi oityi ovakulu vewaneno vena okulinga tyina umwe amalingi onkhali onene?

13. Oityi Siovaa ahanda ovakulu vewaneno valinge tyina umwe amalingi onkhali?

¹³ Tyina ovakulu vewaneno vamanoñgonoka okuti, pena umwe walinga onkhali mewaneno, velikuambela ku Siovaa okuita “ounongo wokeulu” opo vanoñgonoke etyi ngwe asoka konthele yotyo. (Tia. 3:17) Okulinga ngotyo tyipondola okukuatesako “wokualinga onkhali okutunda monkhali.” (Tia. 5:19, 20) Tupu valinga atyiho opo vayakulile ewaneno, nokuungumanesa wokualinga onkhali. (2 Kol. 1:3, 4) Tyina ovakulu vewaneno vameivi okuti pena umwe walinga onkhali, tete vena okuovola okunoñgonoka etyi tyili-tyili tyamoneka-po umwe. Pahe avelikuambela, avaovola onondongwa Mondaka ya Huku, konyima avakaviyula omunthu ‘okutalela kuetyi alinga.’ (Jer. 30:11) Tyina ovakulu vewaneno vamanoñgonoka okuti pena umwe walinga onkhali kavapondola okuseta pokukuatesako omunthu oo, mahi no ngotyo vena okutala nawa oñgeni mavaendeka nawa ovipuka. Tyina ovakulu vewaneno vaendeka ovipuka ngetyi Siovaa ahanda, aveho mewaneno vakala nawa. Mahi namphila ovakulu vewaneno vaendeka umwe nawa ovipuka, mahi pamwe wokualinga onkhali upondola okulitehelela omapita. Inkha no ove ongotyo ulitehelela, oityi upondola okulinga?

14. Ongeleka patyi Yombimbiliya ipondola okukukuatesako inkha pena omukuatate umwe wanumanena?

¹⁴ Okuti ove walingilue-ale onya nomukuatate umwe ine omphange? Upondola okuvasa mo Mbimbiliya ongeleka itulongesa oñgeni tupondola okukevelela ku Siovaa aviukise ovipuka. Mongeleka Suse walingilue onya novakulu vae mahi ahayeke oviponyo viovakulu vae vimulingise okukala omunthu omukalavi. Suse watuaileko okulinga atyiho evila movilinga vya Siovaa, ngwe emuyambe mokonda youmphua-lundo wae nokukoleleya kwae. (Gên. 39:21) Mokueenda kuomuvo Suse ahatale vali kovivi alingilwe novakulu vae, mahi atale vala koviwa Siovaa emulingila. (Gên. 45:5) Nga Suse no onthue tupondola okuungumaneswa na Siovaa tyina tufuena kwe, atuyeke-la ovipuka pomaoko ae. — Sal. 7:17; 73:28.

15. Oityi tyakuatesileko omphange umwe okukoleleya tyina ankho alingwa onya?

¹⁵ Tyipondola ovitateka tukala navio kavielifuile no vya Suse, mahi okupopiwa omapita natyo tyituihama komutima. Tyilinge omunthu utulinga onya omukuatate wetu ine hamukuatate wetu-ko, mahi no ngotyo inkha tuendela monondongwa mbo Mbimbiliya matupoloko ouwa. (Fil. 2:3,4) Tutalei ongeleka imwe. Omphange umwe wanumanene unene etyi eiva okuti, umwe vaundapa nae ukahi nokupopia omatutu konthele yae na vakuavo aundapa navo. Omphange oo atulu omutima, ahakapopia vala nae liwa-liwa. Avaovola omuvo wokusoka kongeleka ya Sesusi. Sesusi tyina ankho alewa kevekondolela nonondaka mbokuleva. (1 Pet. 2:21, 23) Etyi asoka kongeleka ya Sesusi ahapopi natyike, ayeke-ko vala. Konyima anoñgonoka okuti wokuemupopia omapita, mphuaino ankho uvela tupu wasoya unene. Omphange anoñgonoka okuti ankho wapopia vala tyihasokele. Omphange ahambukwa unene etyi akoleleya okupopiwa omapita, avatualako nombembwa.

16. Oñgeni omukanda wa 1 Petulu 3:12 upondola okukukuatesako inkha ukahi nokulingwa onya?

¹⁶ Inkha ukahi nokukoleleya okulingwa onya, hinangela okuti Siovaa uli popepi na vana “vaihamenwa komutima.” (Sal. 34:18) Siovaa ukuhole mokonda yokukoleleya kuove netyi umupopila ovitateka viove. (Sal. 55:22) Siovaa Omukoyesi wouye auho. Petupu natyike ahamono. (Tanga 1 Petulu 3:12.) Tyina ove una otyitateka tyihekahi nokutetululwa, noñgonoka okuti hahe vali okukevelela ku Siovaa.

17. Oityi Siovaa alaa okuketulingila tyivasiwa mu Isaías 30:18?

¹⁷ Apa katutu Tate yetu Siovaa meketuyamba pokati Kouhamba wae. Isaías 30:18 yati: “Siovaa ukevelela noumphua-lundo opo emupande, makatuka opo akale nokankhenda no onwe. Mokonda Siovaa o Huku youviuki. Vena ehambu ovo vana vakevelela kwe.” Vana vatualako okukevelela ku Siovaa vapewa ovipuka oviwa pahetyino no komutwe wandyila.

18. Ovipuka patyi oviwa tukevelela okukamona?

¹⁸ Tyina ovanthu va Huku vamakakala mouye omupe, kavamakasukalala vali novitateka vamona mouye uno. Nawike makalingwa onya nii okuliyava. (Ehol. 21:4) Kamatukasukalala netyi matuli, mokonda mouye auho mamukeyula okulia okunyingi. (Sal. 72:16; Isa. 54:13) Otyo matyikehiwa unene ngatyi!

19. Oityi Siovaa ekahi nokutulingila pehepano?

¹⁹ Siovaa ukahi nokutufuika opo tukatuminwe nouhamba wae tupu ukahi nokutukuatesako okuyekapo ovituwa ovivi opo tumuhambukiswe. Wahasoye, wahayekepo okuumbila Siovaa. Kuna oviwa ovinyingi matukamona komutwe! Okusoka kovipuka oviwa matukakala navio komutwe, matyitukuatesako okukevelela noumphua-lundo nehambu, atee Siovaa amalingi ovipuka aviho alaa okuketulingila!