Aso Faraile, Mati 29
O le tagata e maufaatuatuaina, e na te lē faailoa atu ni tala faalilolilo.—Faata. 11:13.
Ina ua uma ona toe fausia e le kovana o Neemia pā o Ierusalema i le 455 T.L.M., na ia saʻilia ai ni tane maufaatuatuaina e vaavaaia le aai. Na filifilia mai ai e Neemia isi tane, ma Hanania le perenise o le Maota. Ua faamatalaina e le Tusi Paia Hanania “o se tagata maufaatuatuaina, [o lē] e sili atu ona mataʻu i le Atua moni nai lo o le toʻatele o isi tagata.” (Nee. 7:2) O le alofa o Hanania iā Ieova ma lona manaʻo e faafiafiaina o ia, na ia galue mamafa ai e faataunuuina so o se tofiga na tuuina atu iā te ia. O le a fesoasoani foʻi na uiga iā i tatou ia avea ai o ni ē e maufaatuatuaina i la tatou auaunaga i le Atua. Mātau le faaaʻoaʻoga a Tuiko o se aumea maufaatuatuaina a le aposetolo o Paulo. Na faalagolago Paulo iā Tuiko ma taʻua o ia o se “auauna faamaoni.” (Efe. 6:21, 22) Na maufaatuatuaina o ia e Paulo e ave tusi i uso i Efeso ma Kolose, ma faalaeiau ma faamāfanafana iā i latou. Ua faamanatu mai ai iā i tatou i le faaaʻoaʻoga a Tuiko, tane faamaoni ma maufaatuatuaina i aso nei, o ē o loo tausia o tatou manaʻoga faaleagaga.—Kolo. 4:7-9. w22.09 9-10 ¶5-6
Aso Toonaʻi, Mati 30
O le alofa e ufiufi ai le anoanoaʻi o agasala.—1 Pete. 4:8.
E pe ā ma le 13 tausaga na fesagaʻia ai e Iosefa ni tofotofoga ogaoga. Na ono fesiligia e Iosefa pe e alofa moni Ieova iā te ia. Na ono manatu foʻi Iosefa, pe na tuulafoaʻiina o ia e Ieova i le taimi na ia manaʻomia ai le fesoasoani. Ae e leʻi teulotoina e Iosefa le ita. Nai lo o lea, na faaauau ona ia mafaufau lelei e ala i le toʻafilemu pea. Ina ua ia maua le avanoa e tauimasui ai i ona uso, e na te leʻi faia faapea, ae na ia faaalia le alofa ma faamagalo atu iā i latou. (Kene. 45:4, 5) Na māfua ona gaoioi faapea Iosefa ona na ia mafaufau lelei. Nai lo o le uaʻi atu i ona faafitauli, ae na ia taulaʻi atu i le mea e sili ona tāua o le faia o le finagalo o Ieova. (Kene. 50:19-21) O le ā le lesona? Pe a faileagaina oe, aua e te teulotoina le ita iā Ieova pe manatu ua ia tuulafoaʻiina oe. Ae ia manatunatu loloto i le auala ua ia fesoasoani ai iā te oe e onosaia ai na luʻi. E lē gata i lea, pe a faileagaina oe e isi, ia lotofaamagalo ma ia manatua “o le alofa e ufiufi ai le anoanoaʻi o agasala.” w22.11 21 ¶4
Aso Sa, Mati 31
E auauna ma usiusitaʻi i ai malo uma.—Tani. 7:27.
Na vaaia e le perofeta o Tanielu ni faaaliga e faaalia manino ai, e pule aoao Ieova i pule uma. Na muamua vaaia e Tanielu ni manufeʻai tetelē e fā, lea e faaata mai ai malo malolosi o le lalolagi i le taimi ua teʻa ma le taimi lenei, o Papelonia, Metai ma Peresia, Eleni, Roma, ma Amerika ma Peretania. O lenā malo fuifuilua na tupuga mai iā Roma. (Tani. 7:1-3, 17) Ona vaaia lea e Tanielu o Ieova le Atua o loo afio i lona nofoālii i le lagi e faia le faamasinoga. (Tani. 7:9, 10) E aveese e le Atua le pule uma mai i faigāmalo faaletagata, ae avatu i ē ua tatau i ai ma e sili atu le malolosi. O ai i latou na? O “se tasi e pei o le atalii o le tagata” po o Iesu Keriso, ma “le ʻaupaia a Lē e Pule Aoao” po o le 144,000, o ē o le a pule “e faavavau, faavavau lava.” (Tani. 7:13, 14, 18) E manino mai ai, o Ieova o “Lē e Pule Aoao.” O le faaaliga na vaaia e Tanielu, e ōgatusa ma le mea na ia taʻua muamua atu. Na ia faapea mai: ʻE aveesea e le Atua o le lagi tupu ma faatūina tupu.’—Tani. 2:19-21. w22.10 14-15 ¶9-11