“Mavọ Irivwi Vrẹn Wan?”

1-2. Diesorọ o vwo fo nẹ Inenikristi eje vwo ẹwẹn rẹ ayen vwọ riẹn kpahen evrẹnushi kpo odjuvwu na?

IHWO buebun re ga Jihova nonẹna vwo iphiẹrophiyọ rẹ ayen vwọ dia otọrakpọ na bẹdẹ. Ẹkẹvuọvo, uchekotọ rẹ Inenikristi ra jẹreyọ na vwo iphiẹrophiyọ rẹ ayen vwo kpo odjuvwu. Ayen guọnọ riẹn oborẹ akpeyeren rayen cha dia vwẹ obaro na. Jẹ, diesorọ otu ri vwo iphiẹrophiyọ rẹ ayen vwọ dia otọrakpọ na je vwọ guọnọ riẹn kpahen ọnana? Kirobo ra cha mrẹ, evrẹnushi kpo odjuvwu na je cha ghwa ebruphiyọ rhe ayen. O toro iphiẹrophiyọ avwanre vwori-i, ofori nẹ avwanre eje vwo ẹwẹn ra vwọ riẹn kpahen evrẹnushi kpo odjuvwu na.

² Ọghẹnẹ reyọ ẹwẹn ọfuanfon rọyen vwo mu idibo ri Jesu evo vwẹ ẹgbukpe ujorin ẹsosuọ vwo si kpahen iphiẹrophiyọ rẹ odjuvwu na. Ọyinkọn Jọn siri nẹ “avwanre kẹ emọ rẹ Ọghẹnẹ; yẹ obo rẹ avwanre cha dia vwẹ obọ e ji vughe-e, yẹ ẹkẹvuọvo avwanre riẹnre nẹ ọke rọ da phia, avwanre ke dia kerẹ ọye.” (1 Jọn 3:2) Kọyen Inenikristi ra jẹreyọ riẹn oborẹ ayen cha dia ọke rẹ ayen de kpo odjuvwu vẹ ugboma rẹ ẹwẹn nu-u. Ẹkẹvuọvo, ayen che rhiẹromrẹ Jihova vwẹ oboyin. Ọ dia emu eje yen Baibol na vuẹ avwanre kpahen evrẹnushi kpo odjuvwu na-a, ẹkẹvuọvo ọyinkọn Pọl vwẹ evuẹ evo phia kpahọn. Otu ra jẹreyọ na vẹ Kristi cha dia kugbe ọke rọ da cha “ghwọrọ isuesun kisuesun kugbe ọrho kugbe ogangan.” Eriyin ji te ọke ro che vwo phioba phiyọ “ughwu” rọ dia “ọvweghrẹ rọ ka uko.” Ukuotọ rọyen, Jesu vẹ otu ri nene suẹn ke cha vwẹ oma rayen vẹ emu na ejobi kpahotọ kẹ Jihova. (1 Kọr. 15:24-28) Ọke yena cha dia ọke rẹ omavwerhovwẹn dẹn!b

 3. Kirobo re djere vwẹ 1 Kọrẹnt 15:30-32, die yen imuẹro rẹ Pọl vwori kpahen evrẹnushi na chọn rọ uko vwo ru?

³ Imuẹro rẹ Pọl vwori kpahen evrẹnushi na chọn rọ uko vwo chirakon rẹ edavwini sansan. (Se 1 Kọrẹnt 15:30-32.) Ọ vuẹ ihwo ri Kọrẹnt nẹ ọyen “ghwẹ kẹdẹ kẹdẹ!” O ji si nẹ ọyen nene “eranvwe . . . họnre vwẹ Ẹfesọs.” Ọkiọvo ọ ta ota kpahan ohọnre ro ghini nene eranvwe họnre vwẹ afieha rẹ Ẹfesọs. (2 Kọr. 1:8; 4:10; 11:23) Yẹrẹ ọ sa dianẹ ọ ta ota kpahan ihwo ri Ju vẹ ihwo efa re họhọ “eranvwe” re vwọ suọ. (Iruo 19:26-34; 1 Kọr. 16:9) Obo rọ wanre eje, Pọl rioja rẹ erọnvwọn buebun. Dedena, o ji vwo uvi rẹ iphiẹrophiyọ kpahen obaro na.—2 Kọr. 4:16-18.

 4. Idjerhe vọ yen iphiẹrophiyọ rẹ evrẹnushi na vwọ bọn Inenikristi gan nonẹna? (Ni uhoho rọhẹ opharo ọbe na.)

⁴ Avwanre yerẹn vwẹ ẹdẹ ebrabra. Iniọvo avwanre evo rioja rẹ oshenyẹ. Arhọ iniọvo efa hẹ ẹdia rẹ imuoshọ kidie ayen dia asan re de phiẹ ofovwin. Vwẹ ẹkuotọ evo, iniọvo avwanre vwo ugbomọphẹ rẹ ayen vwo ghwoghwo-o, dedena ayen je ga Jihova dede nẹ e se mu ayen phiyọ uwodi yẹrẹ hwe ayen. Vwẹ uvwre rẹ egbabọse nana eje, iniọvo na je gbomavwra ẹga ri Jihova, ayen omamọ rẹ udje kẹ avwanre. Oshọ muẹ aye-en, kidie ayen riẹnre nẹ ayen da tobọ ghwu asaọkiephana, Jihova cha rhọvwọn ayen nushi vwẹ obaro na.

 5. Iroro ọchọchọ vọ yen sa nẹrhẹ esegbuyota rẹ avwanre kpahen evrẹnushi na dogho?

⁵ Pọl vwẹ orhọ-esio kẹ iniọvo na kpahen iroro ọchọchọ nana rẹ ihwo evo vwori: “Ọ da dianẹ irivwi rhe vrẹn nẹ ughwu-u, E gbe jẹn avwanre re re a da, kidie odẹ rọ cha na ki me ghwẹ.” Ihwo tobọ vwo iroro yena tavwen a ke rhe mrẹ ọke ri Pọl. Ọkiọvo ọ vwanriẹn eta rehẹ Aizaya 22:13 ro shekpahen uruemu rẹ ihwo rẹ Izrẹl. Ayen vwo ẹguọnọ rẹ akpọẹriọ vrẹ oyerinkugbe rayen vẹ Jihova. A vwọ djẹ koko, ihwo rẹ Izrẹl vwo uruemu rẹ “e jẹ a riakpọ kuoma kidie e se ghwu odẹ rọ cha na.” Uruemu tiọyena jehẹ akpọ na nonẹna. Ẹkẹvuọvo, Baibol na vuẹ avwanre obo re phia kẹ ihwo rẹ Izrẹl fikirẹ orharhe uruemu yena.—2 Ikun 36:15-20.

 6. Mavọ yen ofori nẹ esegbuyota re vwo kpahen evrẹnushi djobọte oka rẹ ihwo re che vwo mu igbeyan?

⁶ Avwanre riẹnre nẹ Jihova cha rhọvwọn ihwo ri ghwuru, ọtiọyena, ihwo ri vwo esegbuyota kpahen evrẹnushi na yen ofori nẹ e vwo mu igbeyan. Ofori nẹ iniọvo rehẹ Kọrẹnt kẹnoma kẹ ihwo re tare nẹ evrẹnushi herọ-ọ. Ọnana yen obo re se yono norhe nonẹna: Avwanre da vwẹ ihwo ri vwo esegbuyota kpahen evrẹnushi na-a re davwerhọ rẹ akpọẹriọ ọvo vwo mu igbeyan, uruemu rayen che djobọte avwanre. Uruemu esiri avwanre che miovwin siẹrẹ avwanre vẹ ayen da ghwọrọ ọke kuẹgbe. Ayen sa tobọ nẹrhẹ avwanre ru obo re chọre vwẹ ẹro rẹ Ọghẹnẹ. Kọyensorọ Pọl vwọ vwẹ uchebro nana phia: “Nabọ vwẹ udu kpotọ, wo gbi ruẹ imwemwu ọfa-a.”—1 Kọr. 15:33, 34.

 7. Kirobo rọ hepha vwẹ 1 Kọrẹnt 15:35-38, onọ vọ yen ihwo evo sa nọ kpahen evrẹnushi na?

⁷ Se 1 Kọrẹnt 15:35-38. Ohwo rọ guọnọre nẹ ihwo efa vwo ẹwẹn ivivẹ kpahen evrẹnushi na sa nọ: “Mavọ irivwi vrẹn wan?” Ofori nẹ e roro kpahen ẹkpahọnphiyọ rẹ Pọl vwọphia, kidie ihwo buebun nonẹna vwo iroro sansan kpahen obo re phia siẹrẹ ohwo de ghwu nu. Jẹ, die yen Baibol na yonori?

 8. Udje vọ yen sa chọn avwanre uko vwo vwo ẹruọ rẹ evrẹnushi kpo odjuvwu na?

⁸ Ohwo de ghwu nu, oma rọyen ko gbon. Ohwo rọ ma akpọ vẹ odjuvwu na sa rhọvwọn ohwo ro ghwuru na je ma oma kpokpọ kẹ. (Jẹn. 1:1; 2:7) Pọl vwẹ udje ọvo vwo djephia nẹ ọ dia oma ro gbonri na yen ohwo na che vwo vrẹ-ẹn. Roro kpahen “ubi diodi” yẹrẹ “ọka.” Ubi ra kọnre djẹ, o mi hirhephiyọ okankọn kpokpọ. Okankọn kpokpọ na fẹnẹ ubi ra kọnre na. Pọl reyọ udje nana vwo djephia nẹ Ọmemama na sa “vwẹ oma kẹ [ohwo] kirobo ro jere.”

 9. Die yen 1 Kọrẹnt 15:39-41 tare kpahen oma sansan?

⁹ Se 1 Kọrẹnt 15:39-41. Pọl djere nẹ emama rẹ Ọghẹnẹ fẹnẹ ohwohwo. Kerẹ udje, oma sansan yen herọ, ọ rẹ erhuẹn, ephran, kugbe iyerin. Pọl tare nẹ vwẹ ophephe na, a mrẹ ofẹnẹ vwẹ uvwre rẹ ọnre na vẹ emeranvwe na. Ọ je tanẹ “isio ọvo fẹnẹ isio ọfa vwẹ urinrin.” Dede nẹ a cha sa vwẹ ẹro ghevweghe vwo vughe ofẹnẹ raye-en, jẹ egbaerianriẹn tare nẹ oka rẹ isio sansan yen herọ, evo pha rhuarho, efa pha hahavwen, evo pha fuanfon, efa pha vwavware, evo de rhe vwo ikọlọ ri yẹlo kerẹ ọnre na. Pọl je tanẹ “Oma rẹ obo odjuvwu herọ oma rẹ akpọ na herọ.” Die yen ọyena mudiaphiyọ? Vwẹ otọrakpọ na, avwanre vwo oma rẹ uvwo, ẹkẹvuọvo oma rẹ ẹwẹn yen ihwo rehẹ obo odjuvwu vwori.

10. Oka rẹ oma vọ yen ihwo ra rhọvwọn nushi kpo odjuvwu che vwo?

¹⁰ Vwo oniso rẹ oborẹ Pọl rhoma rhe ta: “Obo ra kọnre na obo re ghwọrọ, obo re cha varhe na obo ri jẹ ghwọrọ.” Avwanre riẹnre nẹ ohwo de ghwu nu, oma rọyen ko gbon, o mi hirhephiyọ ekpẹn. (Jẹn. 3:19) Kẹ, mavọ yen a sa vwọ rhọvwọn, o mi “jẹ ghwọrọ”? Ọ dia ihwo rẹ Ilaija, Ilaisha, Jesu, kugbe ihwo efa rhọvwọnre yen Pọl ta ota kpaha-an. Ọ ta ota kpahan ihwo ra rhọvwọn nushi vẹ oma rẹ obo odjuvwu, kọyen “ugboma rẹ erhi [“ẹwẹn,” NW].”—1 Kọr. 15:42-44.

11-12. Ewene vọ yen Jesu rhiẹromrẹ ọke ra vwọ rhọvwọn nushi, idjerhe vọ yen otu ra jẹreyọ na vwo rhiẹromrẹ ewene tiọyena?

¹¹ Jesu vwọ hẹ otọrakpọ na, oma rẹ uvwo yen o vwori. Ẹkẹvuọvo a vwọ rhọvwọn nushi nu, ọ da rhe dia “erhi [“ẹwẹn,” NW] rọ kẹ arhọ,” o de rhivwin kpo odjuvwu. Eriyin a je cha rhọvwọn Inenikristi ra jẹreyọ kpo odjuvwu vẹ oma rẹ ẹwẹn. Pọl da ta: “Ọtiobo rẹ avwanre ku uhoho rẹ ohwo rẹ ekpẹn phihọ na, avwanre ji che ku uhoho rẹ ohwo rẹ odjuvwu phihọ.”—1 Kọr. 15:45-49.

¹² Pọl te okuphiyọ rẹ ota rọyen kpahen evrẹnushi na re. Ofori nẹ e noso nẹ ọ dia oma rẹ uvwo yen Jesu vwori ọke ra vwọ rhọvwọn nushi-i. Pọl tarọ phephẹn nẹ “ugboma vẹ ọbara sa reuku rẹ uvie rẹ Ọghẹnẹ na-a.” (1 Kọr. 15:50) Ọ dia oma rẹ uvwo vẹ ọbara ro se gbon yen a cha vwọ rhọvwọn iyinkọn na vẹ ihwo efa ra jẹreyọ nushi kpo odjuvwu-u. Ọke vọ yen a cha vwọ rhọvwọn ayen nushi? Pọl kanrunumuo nẹ evrẹnushi na jehẹ obaro; ọ ghwa dia ugege rẹ ayen vwo ghwu yen a cha vwọ rhọvwọn aye-en. Ọke rẹ Pọl vwo si 1 Kọrẹnt, jẹ idibo evo kerẹ ọyinkọn Jems “ghwure.” (Iruo 12:1, 2) Iyinkọn efa kugbe ihwo efa ra jẹreyọ ji che ‘ghwu’ ọke vwọ yan obaro na.—1 Kọr. 15:6.

13. Die yen cha phia vwẹ ọke rẹ ẹcha ri Kristi na?

¹³ Jesu vẹ Pọl mraro kpahen ọke ọghanghanre ọvo rọ dia ẹcha ri Kristi. Vwẹ ọke rẹ ẹcha ri Kristi na, e che phi ifovwin, etọ cha bẹre, ega sansan cha vwomaphia, eriyin ji te erọnvwọn ebrabra efa. Avwanre mrẹ orugba rẹ aroẹmrẹ ri Baibol yena rhavwẹn ukpe ri 1914. Orọnvwọn ọghanghanre ọvo je cha phia. Jesu tare nẹ e che ghwoghwo iyẹnrẹn esiri rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ “wan akpọ na ejobi, rere ọ vwọ dia iseri kẹ ẹgborho na ejobi: tavwe rẹ oba na ki rhi te.” (Mat. 24:3, 7-14) Pọl tare nẹ “ọke rẹ ẹcha” rẹ Ọrovwori na yen a je cha vwọ rhọvwọn Inenikristi ra jẹreyọ re “vwerhẹ” yẹrẹ ri ghwure vwo nushi.—1 Tẹsa. 4:14-16; 1 Kọr. 15:23.

14. Die yen phia kẹ Inenikristi ra jẹreyọ ri ghwuru vwẹ ọke rẹ ẹcha ri Kristi na?

¹⁴ Onenikristi ra jẹreyọ de ghwu asaọkiephana, ugege yena yen a cha vwọ rhọvwọn kpo odjuvwu. Ọnana rhọnvwephiyọ eta ri Pọl nana rehẹ 1 Kọrẹnt 15:51, 52: “Avwanre ejobi cha vwerhẹ-ẹ, ẹkẹvuọvo e che wene avwanre ejobi, vwẹ ọmọke na, vwẹ ẹroẹbrẹ na, rẹ owanre rẹ obo oba na.” Eta ri Pọl na ruẹgba asaọkiephana! Oma cha vwerhen iniọvo ri Kristi na mamọ ọke ra da rhọvwọn ayen nushi, kidie ayen che nene Ọrovwori na “dia bẹdẹ.”—1 Tẹsa. 4:17.

15. Iruo vọ yen hẹrhẹ otu ri che wene vwẹ “ẹroẹbrẹ na”?

¹⁵ Baibol na vuẹ avwanre iruo rẹ otu ri weneri vwẹ “ẹroẹbrẹ na” che ru vwẹ odjuvwu. Jesu da ta kẹ ayen: “Ohwo ro phi kparobọ rọ yọnrẹ iruo mẹ re te oba, ke me kẹ ogangan vwẹ enu rẹ ẹgborho na, kọ vwẹ ọkpọ rẹ utehru sun ayen, kirobo rẹ ochẹ ghwẹ ibribro, mrẹmrẹ kirobo rẹ okpuyovwi mẹ je reyọ ogangan mie Ọsẹ mẹ rhe.” (Ẹvwọ. 2:26, 27) Ayen che nene Jesu wiankugbe vwọ reyọ ọkpọ rẹ utehru vwo sun ẹgborho na.—Ẹvwọ. 19:11-15.

16. Mavọ yen ihworakpọ buebun che phi ughwu kparobọ wan?

¹⁶ O phẹnre dẹn nẹ otu ra jẹreyọ na che phi ughwu kparobọ. (1 Kọr. 15:54-57) Evrẹnushi na cha nẹrhẹ ayen se nene Jesu wiankugbe vwo si umwemwu ejobi no vwẹ ofovwin rẹ Amagidọn. Iduduru rẹ Inenikristi efa che “nẹ evun rẹ ukpokpogho rode na” ro akpọ kpokpọ na. (Ẹvwọ. 7:14) Otu ri sivwin rhọ vwẹ otọrakpọ na che rhiẹromrẹ idjerhe ọfa ra wan phi ughwu kparobọ, rọ dia evrẹnushi rẹ oduima rẹ ihwo buebun ri ghwure. Vwẹ ẹwẹn roro oborẹ oma cha vwerhen avwanre te vwẹ ọke yena! (Iruo 24:15) Ihwo ejobi re fuevun kẹ Jihova che phi ughwu ra riuku rọyen mie Adam kparobọ. Ayen cha dia bẹdẹ.

17. Die yen 1 Kọrẹnt 15:58 jiri kẹ avwanre nẹ e ru?

¹⁷ Ofori nẹ oma vwerhen Inenikristi eje rehẹ akpọ na nonẹna kpahen eta rẹ ọbọgan rẹ Pọl si rhe iniọvo rehẹ Kọrẹnt kpahen evrẹnushi na. E jẹ avwanre nene uchebro ri Pọl enẹna rọ tare nẹ e “dje ebuo-ebuo phihọ vwẹ iruo rẹ Ọrovwohwo.” (Se 1 Kọrẹnt 15:58.) Avwanre de ru asan rẹ ẹgba avwanre teri vwẹ iruo na, ke se rhẹro rẹ akpeyeren rẹ omavwerhovwẹn vwẹ obaro na. A cha mrẹ vwo dje akpọ yena-a. Ọ cha nẹrhẹ a riẹn nẹ owian ra wian kẹ Ọrovwohwo na ghwruru-u.