UYONO 54
Owian rẹ Odibo rọ Fuevun rọ je Ghwanre Na
Jesu yen Ọgbuyovwin rẹ ukoko rẹ Inenikristi. (Ẹfesọs 5:23) Nonẹna, vwo nẹ ẹdia rọ hepha vwẹ odjuvwu, Jesu suẹn idibo rọyen rehẹ otọrakpọ na womarẹ “odibo esiri na.” (Se Matiu 24:45.) Ọ vwọ dianẹ Jesu komobọ yen vwiro mu na, “odibo” na vwo ẹgba evo, ẹkẹvuọvo ọyen ọviẹn ri Kristi, ọ je ga iniọvo ri Kristi. Ono yen odibo nana? Mavọ yen ọ vwọ vwẹ odibo na vwọ vwẹrote avwanre?
1. Ono yen “odibo esiri na”?
Ọkieje yen Jihova vwọ reyọ ọshare ọvo yẹrẹ ẹmẹko rẹ eshare evo vwọ vwẹ odjekẹ kẹ ihwo rọyen. (Malakae 2:7; Hibru 1:1) Jesu vwo ghwu nu, iyinkọn na vẹ ekpako rehẹ Jerusalẹm keyen kobaro rẹ iruo na. (Iruo Rẹ Iyinkọn Na 15:2) Vwo nene owọẹjẹ rayen, nonẹna ẹmẹko rẹ ekpako ra riẹn phiyọ Ẹko Rọvwẹrote Iruo rẹ Iseri ri Jihova yen vwẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ vwọ ghẹrẹ avwanre je vwẹrote iruo aghwoghwo na. Ẹmẹko nana yen “omamọ rẹ odibo esiri na, rẹ . . . [Jesu] vwo mu.” (Matiu 24:45a) Ihwo eje rehẹ Ẹko Rọvwẹrote na eyen Inenikristi ra vwẹ ẹwẹn ọfuanfon jẹreyọ, ri vwo iphiẹrophiyọ rẹ ayen vwo nene Jesu sun vwẹ Uvie rẹ odjuvwu ọke rẹ ayen de ghwu vwẹ otọrakpọ na.
2. Oka rẹ emu vọ yen odibo esiri na vwọ ghẹrẹ ihwo?
Jesu tare nẹ odibo esiri na cha “vwẹ emu kẹ [Inenikristi kerẹ ayen] vwẹ ọke yena.” (Matiu 24:45b) Kirobo rẹ emu rẹ ugboma sa nẹrhẹ ohwo vwo ogangan ji vwo omakpokpọ ye, emu rẹ ẹwẹn rọ dia odjekẹ rehẹ Baibol na sa kẹ avwanre ẹgba ra sa vwọ sẹro rẹ evun-ẹfuọn avwanre ji ruiruo rẹ Jesu vwọ kẹ avwanre. (1 Timoti 4:6) Avwanre mrẹ emu rẹ ẹwẹn nana womarẹ emẹvwa, isikoko vẹ eghwẹkoko, eriyin ji te ẹbe rẹ ukoko vẹ ividio re chọn avwanre uko vwo vwo ẹruọ rẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ ji bọn oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova gan.
HIẸ KODO
Mrẹ oboresorọ a vwọ guọnọ “odibo esiri na” rọ dia Ẹko Rọvwẹrote na.
Ẹko Rọvwẹrote na vwẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ, odjekẹ vẹ ukẹcha vwọ kẹ Iseri ri Jihova vwẹ akpọneje
3. Ofori nẹ ihwo ri Jihova vwo ọrhuẹrẹphiyotọ
Vwẹ otọ rẹ odjekẹ ri Jesu, Ẹko Rọvwẹrote na ru ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ iruo rẹ Iseri ri Jihova. A mrẹ oka rẹ ọrhuẹrẹphiyotọ tiọyen vwẹ ọke rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ. Hworo IVIDIO na.
Se 1 Kọrẹnt 14:33, 40, ovwan ta ota kpahen onọ nana:
Mavọ yen awọreta nana vwo djephia nẹ Jihova guọnọ nẹ Iseri rọyen vwo ọrhuẹrẹphiyotọ?
4. Odibo esiri na ru ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ iruo rẹ aghwoghwo avwanre
Iruo aghwoghwo na yen iruo rọ ma ghanre kparobọ rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ ruru. Se Iruo Rẹ Iyinkọn Na 8:14, 25, ovwan ta ota kpahen enọ nana:
Vwẹ usun rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ, ono yen vwẹ odjekẹ phia kpahen iruo rẹ aghwoghwo na?
Die yen Pita vẹ Jọn ru kpahen odjekẹ rẹ iyinkọn efa na vwọ phia?
Iruo aghwoghwo na yen iruo rọ ma ghanre rẹ Ẹko Rọvwẹrote na vwẹrote. Hworo IVIDIO na.
Jesu kanrunumu oborẹ iruo rẹ aghwoghwo na ghanre te. Se Mak 13:10, ovwan ta ota kpahen enọ nana:
Diesorọ iruo rẹ aghwoghwo na vwọ ghanre kẹ Ẹko Rọvwẹrote na?
Diesorọ a vwọ guọnọ nẹ “odibo esiri na” muegbe rẹ iruo rẹ aghwoghwo rẹ akpọeje na?
5. Odibo esiri na vwẹ odjekẹ vwọ phia
Ẹko Rọvwẹrote na vwẹ odjekẹ vwọ kẹ Inenikristi rehẹ akpọneje. Mavọ yen ayen vwo brorhiẹn rẹ odjekẹ rẹ ayen cha vwọ phia? Roro kpahen oborẹ ẹko rọvwẹrote rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ ruru. Se Iruo Rẹ Iyinkọn Na 15:1, 2, ovwan ta ota kpahen enọ nana:
Ẹdia vọ yen so aphro vwẹ uvwre rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ?
Amono yen Pọl, Banabas kugbe ihwo efa bru ra rere a sa vwọ rhuẹrẹ ẹdia na phiyọ?
Se Iruo Rẹ Iyinkọn Na 15:12-18, 23-29, ovwan ta ota kpahen onọ nana:
Bẹsiẹ rẹ ayen ki brorhiẹn, die yen ẹko rọvwẹrote rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ ruẹ rere ayen sa vwọ riẹn odjekẹ rẹ Ọghẹnẹ kpahen ẹdia na?—Ni awọ 12, 15 vẹ 28.
Se Iruo Rẹ Iyinkọn Na 15:30, 31 kugbe 16:4, 5, ovwan ta ota kpahen enọ nana:
Mavọ yen oma ruẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ kpahen odjekẹ rẹ ẹko rọvwẹrote na vwọ phia?
Mavọ yen Jihova vwo bruba ẹmienyo rayen?
Se 2 Timoti 3:16 kugbe Jems 1:5, ovwan ta ota kpahen onọ nana:
Ono yen Ẹko Rọvwẹrote na brẹ ra vwọ kẹ odjekẹ ọke rẹ ayen de brorhiẹn nonẹna?
IHWO EVO TA: “Wọ da kerhọ rẹ Ẹko Rọvwẹrote na, kọyen ihworakpọ ghevweghe wọ kerhọ kẹ.”
Die yen kẹ wẹ imuẹro nẹ Jesu yen suẹn Ẹko Rọvwẹrote na?
ỌDJẸKOKO
Ẹko Rọvwẹrote na yen “odibo esiri” rẹ Jesu vwo mu. Ayen vwẹ odjekẹ vẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ vwo yono Inenikristi rehẹ akpọneje.
Ẹrhomafuẹrẹn
Ono yen vwo “odibo esiri na” vwo mu?
Mavọ yen Ẹko Rọvwẹrote na vwọ vwẹrote avwanre?
O muwẹro nẹ Ẹko Rọvwẹrote na yen “odibo esiri na”?
HIẸ GUỌNỌ
Mrẹ ọrhuẹrẹphiyotọ ro shekpahen iruo rẹ Ẹko Rọvwẹrote na.
“Die Yen Ẹko Rọvwẹrote Iruo rẹ Iseri ri Jihova?” (Uyovwinrota rọhẹ jw.org)
Mrẹ oborẹ Ẹko Rọvwẹrote na vwo ruo rere a sa vwẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ vwo yono avwanre.
Mavọ yen oma ruẹ Ẹko Rọvwẹrote na kpahen iruo rẹ Jesu vwọ kẹ ayen?
Mavọ yen emẹvwa vẹ eghwẹkoko vwo djephia nẹ Jihova yen suẹn Ẹko Rọvwẹrote na?