Logo ʼo Te Puleʼaga N° 37
Ko He Logo ʼe Tala ʼi Te Malamanei Kātoa
Kua Vave Fakaʼauha Te ʼu Lotu Hala!
▪ E feafeaʼi te ʼu agaaga ʼo te ʼu lotu hala?
▪ ʼE hoko feafeaʼi anai tonatou fakaʼauha?
▪ ʼE malave feafeaʼi anai kiā koutou?
E feafeaʼi te ʼu agaaga ʼo te ʼu lotu hala?
ʼE koutou lotomamahi koa ʼi te ʼu fai fakapō ʼaē ʼe maluʼi e te lotu? ʼE koutou ʼiʼita koa ʼi takotou sio ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe nātou tauhi ki te ʼAtua, kae ʼe nātou fakahoko te ʼu tau, te ʼu fai fakapō, pea mo te ʼu aga fakakākā? He koʼe koa ʼe hage ʼe ko te ʼu lotu ʼaē ʼe tupu ai te ʼu tuʼuga fihifihia ʼaia?
ʼE mole tou fia tukugakoviʼi ia te ʼu lotu fuli, kae ʼe ko te ʼu lotu hala. Ko Sesu Kilisito, ʼaē ʼe fakaʼapaʼapaʼi e te hahaʼi fuli, neʼe ina ʼui ko te ʼu lotu hala ʼe nātou fai anai he ʼu gāue kovi, ohage pe “ko te ʼakau popo fuli pe ʼe fua ʼaki te ʼu fua ʼe kovi.” (Mateo 7:15-17, MN ) Koteā koa ia te ʼu fua ʼo te ʼu lotu hala?
Koʼeni Te ʼu Agaaga ʼo Te ʼu Lotu Hala:
◼ ʼE NĀTOU KAU KI TE ʼU TAU PEA MO FAI POLITIKE: ʼE tohi fēnei ʼi te sulunale Asiaweek: “ ʼI Asia pea mo te tahi ʼu fenua, ko te kau takitaki ʼaē ʼe nātou holi mālohi ki he ʼu tuʼulaga māʼoluga, ʼe nātou fakaʼaogaʼi kovi te fia tauhi lotu ʼa te hahaʼi, ke nātou maʼu ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou loto kiai.” Koia ʼe fai te fakatokaga ʼaenī ʼi te sulunale ʼaia: “ ʼE liliu anai te malamanei ʼo kovi ʼosi.” Neʼe ʼui fēnei e te takitaki lotu ʼiloa ʼi Amelika: “Koutou matehi ia te hahaʼi fai fakapō moʼo fakagata tanatou matehi ia te hahaʼi.” Koteā tana puleʼaki ki te faʼahi ʼaia? “Koutou matehi ia nātou fuli ʼi te huafa ʼo te ʼAliki.” Kae ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Kapau ʼe ʼui e he tahi: ‘ ʼE au ʼofa ki te ʼAtua,’ kae ʼe fehiʼa ia ki tona tēhina, ʼe ko he tagata gutuloi.” (1 Soane 4:20, MN ) Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Koutou haga [ʼoʼofa] ki ʼokotou fili.” (Mateo 5:44, MN ) Pea ʼe lahi ʼaupito te ʼu lotu ʼe kau tanatou ʼu hahaʼi ki te ʼu tau.
◼ ʼE NĀTOU AKOʼI KI TE HAHAʼI IA TE ʼU AKONAKI HALA: Teitei te ʼu lotu fuli ʼe nātou akoʼi ki te hahaʼi, ka mate te tagata pea ʼe ʼi ai tona laumālie ʼe hoko atu tona maʼuli. ʼAki te akonaki ʼaia, ʼe lahi te ʼu lotu ʼe nātou kākāʼi tanatou ʼu hahaʼi lotu, ke nātou totogi te ʼu fai hūfaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu laumālie ʼa te kau mate. Kae ʼe kehekehe ia mo te faʼahi ʼaē ʼe akoʼi mai ʼi te Tohi-Tapu, heʼe tohi fēnei ai: “Ko te kau maʼuli ʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou mamate anai; kae ko te kau mate, ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa.” (Tagata Tānaki 9:5) Kapau la ʼe ʼi ai hotatou laumālie tuputupua, koteā la tona ʼaoga ke akoʼi mai e Sesu, ʼe fakatuʼuake anai ia te kau mate? (Soane 11:11-25) ʼE akoʼi atu koa ʼi takotou lotu, ʼe ʼi ai hotatou laumālie tuputupua?
◼ ʼE NĀTOU FAKAGAFUA TE ʼU FELĀVEʼI FAKASINO HEʼEʼAOGA: ʼI ʼihi fenua, ʼe ʼi ai te ʼu lotu ʼe nātou fakanofo te ʼu pātele tagata pea mo fafine, kae ʼe ko he ʼu pātele tagata ʼe fai tagata, pea mo he ʼu pātele fafine ʼe fai fafine. Pea ko te ʼu lotu ʼaia ʼe nātou uga te ʼu puleʼaga ke nātou tali te faka ʼohoanaʼi ʼa he taumātuʼa tagata peʼe ko he taumātuʼa fafine. Māʼia mo te ʼu lotu ʼaē ʼe nātou valokiʼi te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, ʼe nātou tali te ʼu takitaki lotu ʼaē neʼe nātou fai he ʼu felāveʼi fakasino mo he ʼu kiʼi tamaliki. Kae koteā ʼaē ʼe akoʼi mai ʼi te Tohi-Tapu? ʼE ʼui fakahagatonu ai: “ ʼAua naʼa koutou faihala. ʼE mole he tagata fai folonikasio, he tagata tauhi tamapua, he tagata fai feʼauʼaki, he ʼu tagata ʼe taupau ke fai kiā nātou he ʼu holi heʼeʼaoga, he ʼu tagata ʼe momoe mo he tahi ʼu tagata . . . ʼe nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua.” (1 Kolonito 6:9, 10, MN ) ʼE koutou ʼiloʼi koa he ʼu lotu ʼe nātou fakagafua te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼaia?
ʼE feafeaʼi anai ia te ka haʼu ʼo te ʼu lotu ʼaē ʼe nātou fakatupu he ʼu fua ʼe kovi? Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te ʼakau fuli pe ʼe mole fua ʼaki he ʼu fua matalelei, ʼe taʼaga anai pea laku ia ki te afi.” (Mateo 7:19, MN ) Ei, ʼe taʼaga anai ia te ʼu lotu hala ʼo fakaʼauha! Kae ʼe hoko feafeaʼi anai ia te faʼahi ʼaia pea ko ʼafea ʼaē ka hoko ai anai? ʼE tou maʼu anai tona tali ʼi te fakakikite ʼaē ʼe tuʼu ʼi te tohi faka Tohi-Tapu ʼo Apokalipesi, kapite 17 pea mo te 18.
ʼE hoko feafeaʼi anai te fakaʼauha ʼo te ʼu lotu hala?
Koutou fakakaukauʼi age muʼa. ʼE koutou sisio ki te fafine paomutu ʼe ina hekaʼi te tuʼa ʼo te manu fakamataku. Ko te manu ʼaia ʼe ko ʼona ʼulu e fitu pea mo ʼona tala e hogofulu. (Apokalipesi 17:1-4) Ko ai ʼaē ʼe fakatātā e te fafine paomutu ʼaia? ʼE ina fakalotoʼi ia “te ʼu hau ʼo te kele.” ʼE ina kofuʼi te ʼu kofu ʼe lanu kula fakapōʼuli, ʼe ina fakaʼaogaʼi ia te ʼisēsō, pea mo koloaʼia ʼaupito. Tahi ʼaē faʼahi, ʼaki tana ʼu gaohi meʼa fakalauʼakau, ‘ ʼe higa ai te ʼu puleʼaga fuli.’ (Apokalipesi 17:18, MN; 18:12, 13, 23) ʼE fakamahino mai ʼi te Tohi-Tapu, ko te fafine paomutu ʼaia, ʼe ko he kautahi faka lotu ʼi te malamanei kātoa. ʼE mole ina fakatātā he lotu pe e tahi, kae ko te ʼu lotu fuli pe ʼaē ʼe nātou fakatupu he ʼu fua ʼe kovi.
Ko te manu ʼaē ʼe heka ai te fafine paomutu, ʼe ina fakatātā ia te ʼu puleʼaga faka politike ʼo te malamanei kātoa.a (Apokalipesi 17:10-13) ʼI hona ʼaluʼaga fakatā, ko te ʼu lotu hala ʼe nātou heheka ʼi te tuʼa ʼo te manu fekai, ia te ʼu mālohi faka politike, ʼo ina faigaʼi ke ina fakalotoʼi tana ʼu fakatuʼutuʼu pea mo ina takitaki nātou.
Kae ʼe ʼi ai te meʼa fakapunamaʼuli ka ʼamanaki hoko. “Ko te ʼu tala e hogofulu ʼaē neʼe ke sio kiai, pea mo te manu fekai, ko nātou ʼaia ʼe nātou fēhihiʼa anai ki te fafine paomutu pea ʼe nātou fakaliliu anai ia ia ʼo maumau pea mo telefua, pea ʼe nātou kai anai tona ʼu kakano pea mo nātou tutu kātoa anai ia ia ʼi te afi.” (Apokalipesi 17:16, MN ) Fokifā pe anai, ko te ʼu mālohi faka politike ʼaia ʼe nātou maliu anai ʼo fakafeagai ki te ʼu lotu hala pea mo fakaʼauha nātou! He koʼe ʼe nātou fai anai ia te faʼahi ʼaia? ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi faka Tohi-Tapu ʼo Apokalipesi: “Neʼe ʼai e te ʼAtua ki tonatou ʼu loto, ke nātou fakahoko tana manatu.” (Apokalipesi 17:17, MN ) Ei, ʼe tauteaʼi anai e te ʼAtua ia te ʼu lotu hala, ʼuhi ko tanatou ʼu aga fakaufiufi ʼaē neʼe nātou ʼui ʼe maluʼi e te ʼAtua. ʼI tana faitotonu, ʼe ina fakaʼaogaʼi anai tanatou kau feʼauʼaki, ia te ʼu puleʼaga faka politike moʼo fakaʼauha ʼo nātou.
Koteā ʼaē ʼe tonu ke koutou fai mo kapau ʼe mole koutou fia kau ki te fakaʼauha ʼaē ka hoko ki te ʼu lotu hala? ʼE fakatotonu fēnei mai e te ʼāselo: “Koutou mavae maia te ia, taku hahai.” (Apokalipesi 18:4) ʼE ko te temi ʼaenī ke tou feholaki mai te ʼu lotu hala! Kae ke tou feholaki kifea? ʼAua naʼa tou feholaki ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui ki te ʼAtua, heʼe mole he ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo tonatou ka haʼu. (2 Tesalonika 1:6-9) Ko te holaʼaga pe e tahi: ʼe ko te lotu moʼoni. ʼE feafeaʼi hakotou ʼiloʼi ia te lotu moʼoni?
E feafeaʼi te ʼu agaaga ʼo te lotu moʼoni?
Koteā te ʼu fua lelei ʼaē ʼe tonu ke fakatupu e te lotu moʼoni?—Mateo 7:17.
Koʼeni Te ʼu Agaaga ʼo Te Lotu Moʼoni:
◼ ʼE INA MAʼULIʼI IA TE ʼOFA: Ko te kau atolasio moʼoni “ ʼe mole nātou kau ʼi te malamanei,” ʼe mole maʼu ai he fakapalatahi ʼo ʼuhiga mo he lanu peʼe ko he agaʼi fenua, pea ʼe nātou ‘feʼofaʼofani.’ (Soane 13:35; 17:16, MN; Gaue 10:34, 35) ʼE mole nātou fematematehiʼaki, kae ʼe nātou tali lelei ke nātou mamate maʼa tonatou ʼu tēhina mo tuagaʼane.—1 Soane 3:16.
◼ ʼE FALALA KI TE FOLAFOLA ʼA TE ʼATUA: ʼE mole akoʼi e te lotu moʼoni ki te hahaʼi he ʼu “talatisio” pea mo “he ʼu akonaki ʼe ko he ʼu fakatotonu fakatagata,” kae ʼe ina fakatafito tana ʼu akonaki ki te Folafola ʼa te ʼAtua, ia te Tohi-Tapu. (Mateo 15:6-9, MN ) Koteā tona tupuʼaga? Heʼe “ko te Tohi-Tapu kātoa ʼe haʼu mai te ʼAtua pea ʼe ʼaoga moʼo akoʼi, moʼo fakatonutonuʼi, moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu meʼa.”—2 Timoteo 3:16, MN.
◼ ʼE INA FAʼUFAʼU TE ʼU MAʼULI FAKA FAMILI KE MĀLOLOHI, PEA MO INA AKOʼI TE ʼU AGA ʼAĒ ʼE ʼAOGA KE FAI: Ko te lotu moʼoni, ʼe ina akoʼi ia te ʼu tagata ʼohoana, ke nātou ‘ ʼoʼofa ki ʼonatou ʼohoana, ohage pe ko ʼonatou sino totonu,’ mo tokoni ki te ʼu fafine ʼohoana ke nātou maʼu ia ‘he fakaʼapaʼapa loloto ki tonatou ʼu ʼohoana,’ pea mo ina akoʼi ia te fānau ke nātou ‘fakalogo ki tanatou ʼu mātuʼa.’ (Efeso 5:28, 33; 6:1) Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu tēhina takitaki, ʼe tonu ke nātou tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai.—1 Timoteo 3:1-10.
ʼE ʼi ai koa he lotu ʼe mulimuli ki te ʼu fakamaʼua ʼaia? ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi Holocaust Politics, ʼaē neʼe tā ʼi te taʼu 2001: “Kapau neʼe ʼi ai he tahi ʼu hahaʼi neʼe nātou mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe faka mafola pea mo maʼuliʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe mahino ia neʼe mole feala ke hoko ia te matehi e te kau Nasi ia te ʼu lauʼi miliona hahaʼi, pea ʼe mole toe hoko anai ʼi te malamanei he matehi ʼa he hahaʼi tokolahi ʼo he faʼahiga lanu.”
ʼI te ʼu fenua e 235, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole gata ʼaki pe tanatou faka mafola ia te ʼu lēkula ʼo te Tohi-Tapu, kae ʼe nātou toe maʼuliʼi foki. ʼE mātou uga koutou ke koutou kole ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke nātou tokoni atu, ke feala hakotou ako ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua atu e te ʼAtua, ke feala hakotou fai age he tauhi ʼe ina tali leleiʼi. Koutou foimo fai he puleʼaki ʼi te temi nei, ʼaua naʼa koutou fakatuatuai, heʼe kua vave fakaʼauha te ʼu lotu hala.—Sofonia 2:2, 3.
□ Kapau ʼe koutou lotolelei kiai, ʼe au kole atu haku kaupepa Koteā ʼAē ʼe Fakamaʼua Mai e Te ʼAtua Kia Tatou?
□ ʼE ʼau loto ke fai haku ako Tohi-Tapu.
[Kiʼi nota]
a Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, koutou vakaʼi te tohi ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, La Révélation : le grand dénouement est proche !
[Paki ʼo te pasina 3]
Ko te ʼu lotu hala ʼe nātou fakalotoʼi “te ʼu hau ʼo te kele”
[Paki ʼo te pasina 3]
“Koutou mavae maia te ia, taku hahai”