Mutatu, 2 ya Tungonkhe
Siovaa una onthwe, mwehevetilei owoma. — Onob. 14:9.
Okulilonga okutila owoma Siovaa, owoma omuwa, matumuhumbu, atuliyungu kokulinga etyi tyimunumanesa. Tyina tulilonga okupunga etyi tyaviuka kweetyi tyapenga, okupunga otyili komatutu, Siovaa metupande vali. (Omih. 2:3-6; Hemb. 5:14) Ine tutila vali unene owoma ovanthu tyipona Huku, otyo tyipondola okututwala kokuyeka-po otyili. Tala vala etyi tyalingile ovalavi 12 vatuminwe vakatale motyilongo omu Siovaa atile otyo mape ova Isilayeli. Ovalavi 10, owoma ankho vena nova Kanaa, aulingi vali omunene tyipona onthyole vena na Siovaa. Avapopila vakwavo avati: “Katupondola okukatuka, atweende kovanthu vana. Ovanthu vana vapama vali kwoonthwe.” (Onob. 13:27-31) Otyo vapopia ankho otyili umwe, ova Kanaa ankho vapama umwe vali. Mahi pahe etyi vapopia okuti konondyale mbavo kamavavete-ko, opo pahe ankho Siovaa vemulimbwa. Ovalavi ovo 10, ankho vena okunoñgonoka oityi Siovaa ahanda ova Isilayeli valinge. w24.07 9 §§ 5-6
Mukwana, 3 ya Tungonkhe
Okuti ove Omukoyesi wouye auho kumalingi etyi tyaviuka?— Ehim. 18:25.
Onthwe twayumba-ko onthumbi, tutyii okuti onomphela ambuho mba Siovaa mbuviuka. Etyi alinga otyetyi umwe vala tyata-mo. Tupopia ngootyo mokonda Siovaa “Omukoyesi wouye auho,” wati umwe oe wahapengesa, oe omunongo omunene oe tupu una okankhenda. Otyo Ambalayau apopilile okuti Siovaa malingi etyi tyaviuka. Siovaa walongesa nawa Omona wae, pahe emupe otyilinga tyokwongela ovanthu aveho omphela. (Swau 5:22) Tyilinge Siovaa tyilinge Sesusi, aveho vetyivila okutala etyi tyili momutima womunthu. (Mat. 9:4) Naina pokwongela omphela ovanthu vatyo aveho, mavalingi umwe “etyi tyaviuka.” Tuyumbei-ko onthumbi okuti, aviho Siovaa alinga viaviuka. Tupu otyiwa okunoñgonoka okuti onthwe katwatele-mo mokwongela omphela vakwetu. O Siovaa vala utyivila. (Isa. 55:8, 9) Naina atyiho tyiyemba konomphela, tutyipakula vala ku Siovaa no Komona wae, Ohamba yatamo iviukisa tupu ina okankhenda nga Tate yae. — Isa. 11:3, 4. w24.05 7 §§ 18-19
Mutano, 4 ya Tungonkhe
Siovaa uyele ovanthu vokukemba, mahi epanga enene no vokukakatela motyili. — Omih. 3:32.
Okutalela kweetyi Sesusi apopilile Natanaele monthiki yotete velivasa, tutyimona umwe okuti, tyesukisa unene okukala omunthu wotyili komutima. Etyi Filipi atwala epanga liae Natanaele ku Sesusi, pamonekele otyipuka tyimwe tyihuvisa. Sesusi ankho kei Natanaele, mahi apopi okuti: “Tala, omu Isilayeli watyo mwene oyou, wehena maandambeyo.” (Swau 1:47) Natanaele wali omunthu wotyili welikalela. Natanaele ankho omukwankhali umwe vala ngoonthwe. Mahi ngwe ankho hamunthu-ko womaandambeyo, hamunthu-ko wokulikembesa. Etyi Sesusi emutala ñgana omunthu wotyili, ahambukwa, emupandula. Ovipuka ovinyingi vali viapopiwa m’Oviimbo 15, viyemba kokulitekula na vakwetu. Oviimbo 15:3, yapopia okuti omunthu ulinga omweenda mekaka lya Siovaa oyou “wahatendeleya nelaka liae, wahalingi ovivi mukwavo, wahaundula omapanga ae.” Okweheliyungu nawa kweevi tupopia, tyipondola okukalesa omapita vakwetu. — Tia. 1:26. w24.06 10 §§ 7, 9; 11 § 10