Die yen Ẹwẹn Ọfuanfon Na?

Ẹwẹn ọfuanfon na yen ẹgba rẹ Ọghẹnẹ vwo ruiruo. (Maika 3:8; Luk 1:35) Ọghẹnẹ vwẹ ẹwẹn ọfuanfon rọyen vwo ruiruo vwẹ asan ro jere rere o se vwo ru ọhọre rọyen.—Une Rẹ Ejiro 104:30; 139:7.

Vwẹ Baibol na, a fan ubiota na “ẹwẹn” vwo nẹ ubiota rẹ Hibru re se ruʹach kugbe ọ rẹ Grik re se pneuʹma. Ọke buebun, eta nana mudiaphiyọ ẹgba rẹ Ọghẹnẹ vwo ruiruo yẹrẹ ẹwẹn ọfuanfon rọyen. (Jẹnẹsis 1:2) Ẹkẹvuọvo, Baibol na je reyọ ota yena vwo ruiruo vwẹ idjerhe nana:

• Ẹnwẹn ra wẹn.—Habakọk 2:19; Ẹvwọphia 13:15.

• Odju.—Jẹnẹsis 8:1; Jọn 3:8.

• Ẹnwẹn rọ wian vwẹ oma rẹ emama ro vwo arhọ.—Job 34:14, 15.

• Uruemu yẹrẹ irueru rẹ ohwo.—Ukeri 14:24.

• Ihwo rẹ ẹwẹn, ji te Ọghẹnẹ vẹ emekashe na.—1 Ivie 22:21; Jọn 4:24.

Erọnvwọn nana eje mudiaphiyọ oborẹ ihworakpọ cha sa mrẹ-ẹ, ẹkẹvuọvo e vwo imuẹro nẹ ayen herọ. Vwẹ idjerhe vuọvo na, ẹwẹn rẹ Ọghẹnẹ, “kerẹ odju, ọyen obo ra cha sa mrẹ-ẹ, a sa yọnrọ-ọn, jẹ ọ vwo ẹgba mamọ.”—An Expository Dictionary of New Testament Words, rẹ W. E. Vine siri.

Baibol na je reyọ ẹwẹn ọfuanfon rẹ Ọghẹnẹ vwo dje “obọ” yẹrẹ “irhiabọ” rọyen. (Une Rẹ Ejiro 8:3; 19:1; Luk 11:20; ji ni Matiu 12:28.) Kirobo rẹ ọwena reyọ abọ vẹ irhiabọ rọyen vwo ruiruo ye, eriyin Ọghẹnẹ je reyọ ẹwẹn ọfuanfon rọyen vwọ ma ji ruẹ imu nana:

• Akpọ vẹ odjuvwu.—Une Rẹ Ejiro 33:6; Aizaya 66:1, 2.

• Baibol na.—2 Pita 1:20, 21.

• Igbevwunu rẹ idibo rọyen ruru vwẹ ọke awanre kugbe aghwoghwo ayen ruru.—Luk 4:18; Iruo Rẹ Iyinkọn Na 1:8; 1 Kọrẹnt 12:4-11.

• Omamọ rẹ iruemu rẹ ihwo ri nyupho rọyen djephia.—Galesha 5:22, 23.

Ẹwẹn ọfuanfon na dia ohwo-o

Baibol na vwọ reyọ ẹwẹn ọfuanfon rẹ Ọghẹnẹ vwo dje “obọ,” “irhiabọ” yẹrẹ “ẹnwẹn” na, djerephia nẹ ẹwẹn ọfuanfon na dia ohwo-o. (Eyanno 15:8, 10) Obọ rẹ ọwena vwo ruiruo cha sa wian ababọ rẹ iroro vẹ ẹbẹre efa rẹ ugboma na-a; vwẹ idjerhe tiọyena, ẹwẹn ọfuanfon rẹ Ọghẹnẹ cha sa wian ababọ rẹ odjekẹ rọye-en. (Luk 11:13) Baibol na je reyọ ẹwẹn ọfuanfon na vwo dje ame, o de ji churo mu erọnvwọn kerẹ esegbuyota vẹ erianriẹn. Erọnvwọn nana eje djerephia nẹ ẹwẹn ọfuanfon na dia ohwo-o.—Aizaya 44:3; Iruo Rẹ Iyinkọn Na 6:5; 2 Kọrẹnt 6:6.

Baibol na tare nẹ Jihova yen odẹ rẹ Ọghẹnẹ, Jesu Kristi ke rha odẹ rẹ Ọmọ rọyen; ẹkẹvuọvo, o vwo asan vuọvo ro de djunute odẹ rẹ ẹwẹn ọfuanfon na-a. (Aizaya 42:8; Luk 1:31) Ọke rẹ Onenikristi re se Stivin vwọ mrẹ emramrẹ rẹ idjuvwu na, ihwo ivẹ ọvo yen ọ mrẹre, ọ dia ihwo erha-a. Baibol na da ta: “Ẹkẹvuọvo rọ vwọ vọn vẹ Erhi [“ẹwẹn,” NW ] Ọfuanfon, ọ da tẹrovi odjuvwu ọ da mrẹ urinrin rẹ Ọghẹnẹ na, yẹ Jesu tidia vwẹ obọrhe rẹ Ọghẹnẹ na.” (Iruo Rẹ Iyinkọn Na 7:55) Ẹwẹn ọfuanfon na ọyen ẹgba rẹ Ọghẹnẹ vwo ruiruo rọ nẹrhẹ Stivin mrẹ emramrẹ na.

Ororochọ: “Erhi Ọfuanfon,” yẹrẹ ẹwẹn ọfuanfon na ọyen ohwo, ọyen jẹ ẹbẹre ọvo rẹ ihwo erha ri kuomakugbe vwọ dia ọvo kirobo rẹ 1 Jọn 5:7, 8 vwẹ Baibol ri King James version tare.

Uyota: Baibol ri King James version je ta vwẹ 1 Jọn 5:7, 8 nẹ, “vwẹ odjuvwu, Ọsẹ na, Ota na, kugbe Erhi Ọfuanfon na: ihwo erha na ọvuọvo. Iseri erha yen jehẹ evunrẹ akpọ na.” Ẹkẹvuọvo, ihwo ri ruẹ ehiahiẹ mrẹvughe nẹ ọ dia ọyinkọn Jọn yen si eta yena phiyotọ-ọ, ọtiọyena o rhe fo nẹ ọ dia evunrẹ Baibol na-a. Professor Bruce M. Metzger de si: “A riẹn otọ rẹ eta na-a, o ji muẹro nẹ ofori nẹ ọ dia evunrẹ Ọphọ Ọkpokpọ na-a.”—A Textual Commentary on the Greek New Testament.

Ororochọ: Baibol na tare nẹ ẹwẹn ọfuanfon na ohwo, a je mrẹ obo ri djerephia vwẹ evun rọyen.

Uyota: O vwo ọke evo rẹ Baibol na vwọ reyọ ẹwẹn ọfuanfon vwo dje ohworakpọ, jẹ ọ dia ọyen o vwo mudiaphiyọ nẹ ẹwẹn ọfuanfon na ohworakpọ-ọ. Vwẹ asan evo, Baibol na je reyọ aghwanre, ughwu kugbe umwemwu vwo dje ohwo. (Isẹ 1:20; Rom 5:17, 21) Kerẹ udje, Baibol na tare nẹ aghwanre vwo “iruo” kugbe “emọ,” a da rha reyọ umwemwu vwo dje ohwo rọ riẹriẹ ohwo ọfa, ọ rọ teyen ohwo hwe, kugbe ọ ro vwo urhuru ọgangan.—Matiu 11:19; Luk 7:35; Rom 7:8, 11.

Vwẹ idjerhe vuọvo na, ọke rẹ ọyinkọn Jọn vwo djunute eta ri Jesu, ọ da reyọ ẹwẹn ọfuanfon na vwo dje “ọchuko” (paraclete) ro che se oseri, vwẹ odjekẹ phia, ta ota, kerhọ, ghwoghwo, jiri ji rhiabọreyọ ayen. Ọ reyọ eta re vwo djisẹ rẹ ọshare vwo ruiruo rọ vwọ ta ota kpahen ẹwẹn ọfuanfon na rọ dia “ọchuko.” (Jọn 16:7-15) O ruẹ ọtiọyen kidie ubiota rẹ Grik re vwo se “ọchuko” (pa·raʹkle·tos) shekpahen ọshare, o ji fo nẹ a reyọ ubiota re vwo djisẹ rẹ ọshare vwo ruiruo vwo nene obo re si eta rẹ Grik wan. Ọke rẹ Jọn vwọ rionbọ kpo ẹwẹn ọfuanfon na, ọ reyọ ubiota na neuter, kọyen pneuʹma vwo ruiruo ro mudiaphiyọ “ọ.”—Jọn 14:16, 17.

Ororochọ: Omaebrophiyame vwẹ odẹ rẹ ẹwẹn ọfuanfon na djerephia nẹ ọyen ohwo.

Uyota: Ọke evo, Baibol na reyọ “odẹ” vwo djisẹ rẹ ẹgba yẹrẹ ogangan. (Urhi Rivẹ18:5, 19-22; Ẹsta 8:10) Ọnana họhọ obo ra reyọ ota vwo ruiruo vwẹ Oyibo, “vwẹ odẹ rẹ urhi na,” ọ dia o mudiaphiyọ nẹ urhi na ohwo-o. Ofori nẹ ohwo ro bromaphiyame vwẹ “odẹ rẹ ” ẹwẹn ọfuanfon na riẹn ẹgba vẹ ẹdia rọ kare vwẹ orugba rẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ.—Matiu 28:19.

Ororochọ: Iyinkọn ri Jesu vẹ idibo efa vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ na vwo imuẹro nẹ ẹwẹn ọfuanfon na ohwo.

Uyota: Baibol na yẹrẹ ikuegbe efa ta ọtiọye-en. Ọbe rẹ Encyclopædia Britannica da ta: “Vwẹ Aguare rẹ Constantinople vwẹ ukpe rẹ ad 381 . . . yen e tu vwọ riẹn nẹ Ẹwẹn Ọfuanfon na ohwo komobọ.” A ke ta ota nana, jẹ oyinkọn rọ koba ghwuru omarẹ ẹgbukpe 250 re.