Oka rẹ Urhoma vọ Yen Jesu Vwori?
Ẹkpahọnphiyọ ri Baibol na
Ohwo vuọvo ghwa riẹn kpahen oborẹ urhoma ri Jesu ghini epha-a kidie Baibol na djunute phiọngu-un. Ọnana mudiaphiyọ nẹ obo rẹ ugboma ri Jesu hepha ghwa ghanre-e. Dedena, Baibol na chọn avwanre uko vwọ riẹn oborẹ urhoma rọyen hepha.
Idjedje rẹ oma rọyen: Jesu ohwo ri Ju, omuerọ nẹ ọ je họhọ oni rọyen. (Hibru 7:14) O muẹro nẹ urhoma rọyen fẹnẹ ọ rẹ ihwo efa-a. Vwẹ ẹdia ọvo, ọ yan vwo nẹ Galili vwo kpo Jerusalem jẹ ihwo niro so-o. (Jọn 7:10, 11) Jẹ, ọ je sa dianẹ urhoma rọyen je fẹnẹ ọ rẹ idibo rọyen dede-e. Karophiyọ nẹ Judas Iskariọt jokaphiyọ Jesu rere isodje na se vwo vughe mu.—Matiu 26:47-49.
Ugrongron rẹ ẹton rọyen: O muẹro nẹ ẹton ri Jesu gronri-i, kidie Baibol na tare nẹ “ẹton ogrogro fo ọshare-e.”—1 Kọrẹnt 11:14.
Ẹtoegba rọyen: Jesu vwo ẹtoegba. O nene urhi rẹ ihwo ri Ju rọ tare nẹ, ‘eshare wanra ẹtoegba raye-e.’ (Livitikọs 19:27; Galesha 4:4) Vwọ vrẹ ọyena, Baibol na djunute ẹtoegba ri Jesu vwẹ aroẹmrẹ ro shekpahen ojaẹriọ rọyen.—Aizaya 50:6.
Ugboma rọyen: Idjedje djerephia nẹ Jesu nabọ vwoma gbẹkẹ. Vwẹ iruo rẹ aghwoghwo rọyen vwẹ otọrakpọ na, ọ yan iroko buebun. (Matiu 9:35) O ru Uwevwin ẹga rẹ ihwo ri Ju fon abọ ivẹ soso, ọ bọnvwọn imẹjẹ rẹ ihwo ri wene igho rhu je reyọ ufi vwo ru uphiaphia, ọ da djẹ igodẹ kugbe irhuẹn ro otafe. (Luk 19:45, 46; Jọn 2:14, 15) Ẹbe ri McClintock vẹ Strong’s Cyclopedia da ta: “Ikuegbe rẹ aghwoghwo ri Jesu eje djerephia nẹ, Jesu ọyen ohwo ro vwo iroro rọ gbare o ji vwo omakpokpọ.”—Ukeri IV, aruọbe 884.
Opharo rọyen: Jesu ohwo vẹ erorokẹ kugbe arodọnvwẹ jẹ o muẹro nẹ obo rẹ opharo rọyen epha dje ọnana phia. (Matiu 11:28, 29) Ihwo eje se bro ra vwọ kẹ uchebro vẹ ukẹcha. (Luk 5:12, 13; 7:37, 38) Imitete dede se tobọ chidia kẹrẹ.—Matiu 19:13-15; Mak 9:35-37.
Ororochọ kpahen urhoma ri Jesu
Ororochọ: Ihwo evo phraphro nẹ Jesu cha dia ohwo rẹ Africa kidie ọbe rẹ Ẹvwọphia vwẹ ẹton rọyen vwo dje oruru, ọ da rha vwẹ awọ rọyen vwo dje “ẹrovwo ra wranre vwẹ ogidi erhanre.”—Ẹvwọphia 1:14, 15, The New Jerusalem Bible.
Uyota: Ọbe rẹ Ẹvwọphia ta ota kpahen “eka.” (Ẹvwọphia 1:1) Eta rẹ udje yen e vwo ruiruo ọke re vwo djisẹ rẹ ẹton kugbe awọ ri Jesu, re vwo dje obo rẹ iruemu rọyen cha dia siẹrẹ o de vrẹnushi nu. A vwerọ dje urhoma rọyen ọke rọ vwọ hẹ otọrakpọ na-a. Ẹvwọphia 1:14 reyọ ikọlọ vwo dje ota na fiotọ rọ vwọ ta: “Ẹton vẹ uyovwin rẹ Jesu fuan kerẹ oruru, kerẹ imicho.” Ọnana ghwe dje aghwanre rọyen kerẹ ohwo rọ herọ krire phia. (Ẹvwọphia 3:14) Ọ dia ẹkpo ri Baibol nana tare nẹ ẹton ri Jesu pha kerẹ oruru yẹrẹ imicho-o.
Awọ ri Jesu “họhọ ẹrovwo ra fare, ra wranre vwẹ evunrẹ ogidi erhanre.” (Ẹvwọphia 1:15) Vwọ vrẹ ọyena, opharo rọyen kọ “ruaro gala gala kerẹ ọnre.” (Ẹvwọphia 1:16) Rọ vwọ dianẹ o vwo ọnre vuọvo ro lo ọtiọye-en, kọyen udje yen e vwo dje, ro dje Jesu kerẹ ohwo rọ “dia vwẹ evunrẹ orẹẹmrẹ re yivwẹ siẹ kẹrẹ-ẹ.”—1 Timoti 6:16.
Ororochọ: Jesu ọvwiẹrẹ kugbe ọvwoshọ.
Uyota: Jesu ọyen ohwo rẹ oshọ muẹ-ẹ. Kerẹ udje, o djomaphia kẹ ihwo ri rhi muo. (Jọn 18:4-8) O muẹro nẹ Jesu je goma, ọyen sorọ o se vwo ruiruo rẹ ikapita vẹ ekuakua rẹ obọ.—Mak 6:3.
Diesorọ Jesu vwọ guọnọ ukecha rẹ ohwo ro nene mu urhe rẹ oja rọyen? Ke, diesorọ ọ vwọ kare ihwo ivẹ re hwe mu urhe kẹrẹ ghwu? (Luk 23:26; Jọn 19:31-33) Tavwen e ki hwe Jesu mu urhe na, jẹ oma bruro ku re. Ọ vwerhẹn hrọke-e, ọ sa dianẹ fikirẹ uvwere rọ hepha. (Luk 22:42-44) Ihwo ri Ju na da vwọ jehwẹ vwẹ ason na, vwẹ ẹdẹ rọ vwọ kpahọn ihwo ri Rom da je fa. (Matiu 26:67, 68; Jọn 19:1-3) Ọkiọvo enana usun rẹ erọnvwọn re nẹrhẹ ọ fobọ ghwu.
Ororochọ: Jesu muomaphiyọ ọkieje.
Uyota: Jesu nabọ dje uruemu rẹ ọsẹ rọyen rọhẹ odjuvwu phia gbagba, rẹ Baibol na djisẹ rọyen nẹ “Ọghẹnẹ re bruba kẹ.” (1 Timoti 1:11; Jọn 14:9) Vwọrẹ uyota, Jesu yono ihwo obo rẹ ayen se vwo vwo omavwerhovwẹn. (Matiu 5:3-9; Luk 11:28) Odjefiotọ yena eje djerephia nẹ, a mrẹ omavwerhovwẹn vwẹ opharo ri Jesu.