Junio
Miércoles 1 de junio
Pa ñanda cadi ca noticia galán si stiʼ Dios nga nudiʼdu laatu, sínuque dede né xpídadu (1 Tes. 2:8).
Naquiiñeʼ guizaalaʼdxiʼ ca maestru estudiante sticaʼ. Naquiiñeʼ gúʼyacabe laacaʼ casi ca hermanu stícabe. Zándaca raca nagana para laacaʼ gusaanacaʼ ca xhamígucaʼ ni gúpacaʼ ne guchaacaʼ modo nabánicaʼ para gúnicaʼ ni ná Jehová. Nga runi, zanda guni presentar maestru ca estudiante stiʼ ca hermanu de congregación ni zanda gacané laa. Zacá zanda gacané ca hermanu laabe chuʼbe jma gaxha de Jehová ne zacanecaʼ laabe ora gápabe guendanagana. Racaláʼdxinu gacanenu cada estudiante guni sentir risaca ndaaniʼ congregación ne naca parte de familia stiʼ Dios. Pa gacanenu laabe chuʼbe gaxha de ca hermanu la? qué zaca nagana para laabe gusaana de gaca xhamígube ca binni ni qué racané laabe gannaxhiibe Jehová (Prov. 13:20). Pa gusaana ca xhamígube laabe, ca ni qué runi ni ná Jehová, zudiibe cuenta ndaaniʼ xquidxi Dios nga zanda guidxélabe xhamígube ni gacané laabe (Mar. 10:29, 30; 1 Ped. 4:4). w20.10 17 párr. 10, 11
Jueves 2 de junio
Ma gucuaaʼ guiráʼ xixé autoridad guibáʼ ne lu guidxilayú (Mat. 28:18).
Caquiiñeʼ gaca xhamígunu Jesús para chuʼnu jma gaxha de Jehová. ¿Xiñee yaʼ? Guidúʼyanu chupa razón. Primé, sicaríʼ gudxi Jesús ca discípulo stiʼ: «Bixhozeʼ piaʼ nadxii laatu, purtiʼ nadxiitu naa» (Juan 16:27). Ne laaca guniʼbe: «Guirutiʼ zanda cheʼ ra nuu Bixhozeʼ pa cadi pur naa» (Juan 14:6). Pa gacaláʼdxinu gaca xhamígunu Jehová sin gaca xhamígunu Jesús la? zeeda gácani casi ora ñacaláʼdxinu ñuʼnu ndaaniʼ ti yoo sin ñuʼnu neza ra puertaʼ stini primé. Biquiiñeʼ Jesús ti ejemplu casi ni bizéʼtenu riʼ ora guníʼ laa «nga puertaʼ stiʼ ca dendxuʼ» (Juan 10:7). Guiropa razón nga purtiʼ bisihuinni peʼ Jesús ca cualidad stiʼ Bixhoze. Gúdxibe ca discípulo stibe: «Ni maʼ biiyaʼ naa la? laaca maʼ biiyaʼ Bixhozeʼ» (Juan 14:9). Nga runi, pa gunibiaʼnu Jesús zanda gunibiaʼnu Jehová. Ra jma guizíʼdinu de Jesús, jma zannaxhiinu laa. Ne ra jma guidxíñanu Jesús, jma zannaxhiinu Bixhoze. w20.04 21, 22 párr. 5, 6
Viernes 3 de junio
Riecheʼ de ca cosa ni rusihuinni débil naa. Purtiʼ ora qué gapaʼ stipa, óraque nga jma napaʼ poder (2 Cor. 12:10).
Xi zanda guininu de ca hermanu ni nexheʼ huará ne maʼ qué randa riniibi, ca ni zuba lu silla de rueda, ca ni maʼ qué gapa stipa ñee ne ca ni maʼ huaxiéʼ ruuyaʼ. ¿Ñee zanda guxooñecabe lu carrera ra zeʼ ca joven ne ca ni nazaaca la? Zanda pue. Stale hermanu ni maʼ huaniisi ne ni huará laaca cuxooñecaʼ lu carrera para guicaacaʼ guendanabani ne qué rúnicaʼ ni né stipa si sticaʼ, sínuque Jehová nga rudii stipa laacabe para ganda guxooñecabe. Nuu de laacabe rucaadiágacabe ca reunión pur teléfono o ruuyacabe ni lu JW streaming. Runi predicárcabe ca familia stícabe, ca doctor o ca enfermera. Cadi gudiʼnu lugar gucueeza ca guendahuará stinu laanu o cueecani gana laanu ne guiníʼ íquenu qué zanda guxóʼñenu lu neza ni ziné lu guendanabani. Nadxii Jehová laanu purtiʼ nápanu fe laa ne pur guiráʼ iza ni maʼ zinenu de cayúninu ni ná. Ora guni sentirnu zacá jma caquiiñenu gacané Jehová laanu ne laabe qué zusaanabe laanu, jma ziuube gaxha de laanu (Sal. 9:10). w20.04 29, 30 párr. 16, 17
Sábadu 4 de junio
Runeʼ guiráʼ ndiʼ pur ca noticia galán ne para guneʼ predicar ni ra nuu xcaadxi binni (1 Cor. 9:23).
¿Xi tema zanda guinínenu ti binni ni napa religión? Guidúʼyanu pa runi crebe xiixa ni runi crenu casi pa runi adorarbe ti Dios si, runi crebe Jesús nga bilá binni guidxilayú o runi crebe maʼ cadi candaa zaree ca cosa malu ni nuu yanna. Ora runi crebe xiixa ni runi crenu, iquiiñenu ni para guinínenu laabe de Biblia. Cadi guiaandaʼ laanu zándaca qué runi cré binni guiráʼ ni rusiidiʼ religión stiʼ. Nga runi, ora gánnanu xi religión napa tuuxa, gúninu stipa gánnanu xi runi crebe. Ti misioneru guníʼ nuu binni riníʼ runi cré trinidad peru qué runi crécabe pa laaca Dios nga Jesús ne espíritu santu. Ne laacaʼ guniʼbe: «Ora maʼ nánnanu ndiʼ la? zacaneni laanu guinínenu laabe de xiixa ni runi crenu ne ni runi crebe». Nga runi, gúninu stipa gánnanu xi peʼ runi cré binni. Pa gúninu ni, cásica biʼniʼ Pablo, zanda gúninu «stale cosa lade guiráʼ clase binni» (1 Cor. 9:19-22). w20.04 10 párr. 9, 10
Domingu 5 de junio
Ca dxi que zalá xquídxiluʼ, zalá guiráʼ ni cá lá lu libru que (Dan. 12:1).
Bizeeteʼ Daniel ne Juan zulá Jehová ne Jesús ca xpinni lu gran tribulación. Nga runi, cadi guidxíbinu ne gápanu confianza zulá Jehová laanu. Daniel guníʼ zalá guiráʼ ca binni ni cá lá lu ti «libru». ¿Xi caquiiñeʼ gúninu para guicá lanu lu libru ca yaʼ? Caquiiñeʼ gápanu fe Jesús, Dendxuhuiiniʼ stiʼ Dios (Juan 1:29). Caquiiñeʼ gaca dedicarnu Dios ne chuʼnísanu (1 Ped. 3:21). Laaca caquiiñeʼ guni apoyarnu Reinu stiʼ Dios ne gúninu biaʼ gándatiʼ para gacanenu xcaadxi binni gunibiáʼ Jehová. Tiempu riʼ nga caquiiñeʼ gápanu jma confianza Jehová ne organización stiʼ. Yanna nga tiempu para guni apoyarnu Reinu stiʼ Dios. Pa gúninu ni, zalanu ora gunduuxeʼ Reinu stiʼ Dios rey del norte ne rey del sur. w20.05 16 párr. 18, 19
Lunes 6 de junio
Jehová, qué ziuu dxi guinitilú laluʼ (Sal. 135:13).
Maca nanna Adán ne Eva Jehová nga lá Dios, laaca nánnacabe xcaadxi cosa ni dxandíʼ risaca de laabe, nánnacabe laabe nga bizaʼbe guiráʼ xixé ni nuu, laabe bidiibe laacaʼ guendanabani ne ti Paraísu sicarú ra guibánicaʼ ne laabe nga bicheelabe laacaʼ (Gén. 1:26-28; 2:18). Peru ¿ñee guníʼ iquerúcabe guiráʼ ni biʼniʼ Dios pur laacabe la? ¿Ñee biʼnirúcabe stipa pur gannaxhiicabe laabe jma ra zidiʼdiʼ dxi ne bidiicabe xquixe peʼ laabe la? Dxi bitiidiʼ enemigu stiʼ Dios laacabe lu prueba nga bihuinni pa zacá ni. Biquiiñeʼ Binidxabaʼ ti beendaʼ para guinabadiidxaʼ Eva: «¿Ñee dxandíʼ gudxi Dios laatu qué zanda goto cuananaxhi stiʼ guiráʼ yaga nuu ndaaniʼ jardín riʼ la?» (Gén. 2:16, 17; 3:1). Nabé mañoso modo biʼniʼ Binidxabaʼ pregunta riʼ purtiʼ cusiguiibe ne casi ñaca nusábabe venenu luni. Ni guníʼ Dios nga zanda gó Adán ne Eva cuananaxhi stiʼ guiráʼ yaga que, peru tobi si cadi naquiiñeʼ gócabe (Gén. 2:9). Casi ñaca niníʼ Binidxabaʼ qué rudii Dios ni caquiiñeʼ binni. Zándaca guníʼ ique Eva qué náʼ Dios gudii laa xiixa ni galán. w20.06 3, 4 párr. 8, 9
Martes 7 de junio
Laguni huantarsaa ne laguni perdonar de guidubi ladxidoʼto (Col. 3:13).
Nuu xpinni Jehová ni runi sentir maʼ bininá ti hermanu laa. Apóstol Pablo guníʼ zándaca ziuu ora zápanu razón para gaca quejarnu pur ni guni tuuxa laanu. Zándaca cadi jneza modo biʼniʼ tratárcabe laanu. Peru pa qué chuʼnu cuidadu, zanda guiaananenu xiana ne guixélenu de xquidxi Jehová. Pablo, ti hermanu de Sudamérica, bigaanicabe donda íquebe pur ti cosa malu ni cadi laabe bíʼnibe, ne pur ngue binítibe privilegiu ni nápabe ndaaniʼ congregación. ¿Xi bíʼnibe yaʼ? Sicaríʼ guniʼbe: «Cumu guizáʼ bidxiicheʼ la? chaahuiʼ chaahuiʼ bixeleʼ de congregación». Ca ni biʼniʼ cometer ti pecadu grave dxiqué la? zándaca riníʼ íquecaʼ dede yanna náparucaʼ donda o maʼ qué runi merecercaʼ gannaxhii Dios laacaʼ. Neca maʼ guca arrepentírcabe ne maʼ biá Jehová laacabe, zándaca runi sentírcabe maʼ qué runi merecércabe chúʼcabe ndaaniʼ xquidxi Dios. ¿Ximodo ruuyaluʼ ca hermanu ne hermana ni maʼ bizaaca ca cosa ni bizaaca ca hermanu ni bizéʼtenu riʼ? w20.06 19 párr. 6, 7
Miércoles 8 de junio
Binni nuu xpiaaniʼ la? rucaachilú ora guʼyaʼ zeeda xiixa guendanagana ni zuniná laa (Prov. 22:3).
Naquiiñeʼ gánnanu pora nga zedadxiña xiixa ni guniná laanu ne gúninu xiixa para cadi gacananu (Heb. 5:14). Guzéʼtenu ti ejemplu, naquiiñeʼ cuinu ca entretenimientu stinu. Stale de ca programa ni ridiʼdiʼ lu televisión ne lu ca película ca nabé rihuinni pecadu sexual lúcani. Laanu ca xpinni Cristu, rucáʼnanu entretenimientu riʼ purtiʼ zándaca chaahuiʼ chaahuiʼ gusirá ni guendarannaxhii ni nápanu Jehová. Nánnanu nanalaʼdxiʼ Dios guni practicar binni pecadu sexual ne ca binni ni runi practicar cani racanacaʼ ne runinacaʼ xcaadxi (Efes. 5:5, 6). Nga runi naquiiñeʼ gudiʼnu cuenta ti peligru nga guiráʼ ni riníʼ ca apóstata. Zándaca gucaacabe laanu guni dudarnu de xquidxi Jehová (1 Tim. 4:1, 7; 2 Tim. 2:16). Zanda gusirá ca guendarusiguii riʼ fe stinu. Cadi guni crenu ca guendarusiguii ca, purtiʼ zeeda cani de ca «hombre ni qué riníʼ ique jneza, ca ni maʼ qué ganna xii nga ni dxandíʼ», ca ni cuyubi tinde ne gutinde diidxaʼ (1 Tim. 6:4, 5). Racaláʼdxicaʼ guni crenu laacaʼ ne cadi gápanu confianza ca hermanu stinu. w20.09 29 párr. 13, 15
Jueves 9 de junio
Cada tobi guyubi modo gacané stobi ne cadi guyubi para laasi (1 Cor. 10:24).
Caquiiñeʼ gannaxhii binni xheelaʼ ne guni tratar laabe né respetu (Efes. 5:33). Rusiidiʼ Biblia laanu jma nga guyúbinu gudiʼnu que cuézanu gudiicabe laanu (Hech. 20:35). Para chuʼ guendarannaxhii ne respetu lu ti guendaxheelaʼ la? caquiiñeʼ gaca guirópacabe humilde. Stale guendaxheelaʼ nabánicaʼ nayecheʼ purtiʼ nácacaʼ humilde. Sicaríʼ guníʼ ti hermanu láʼ Steven: «Pa riníʼ ique ca guendaxheelaʼ ca nácacaʼ casi ti equipu la? zacanesaacaʼ, jmaruʼ si ora gápacaʼ guendanagana. Ne lugar de guiníʼ íquecaʼ “¿xii nga ni jma galán para naa?”, zaníʼ íquecaʼ, “¿xii nga ni jma galán para laadu?”». Ne laaca zacaca riníʼ ique Stephanie, xheelabe. Sicaríʼ guniʼbe: «Guirutiʼ qué riuulaʼdxiʼ gapa ti enemigu ra lidxi. Ora rápadu ti guendanagana la? rúnidu stipa gánnadu xiñee nápadu ni. De racá runi orardu, ruyúbidu información ne rinidu de laani. Guirópadu rudxíʼludu guendanagana ca, lugar de tindesaadu». Zabani ti guendaxheelaʼ nayecheʼ pa nin tobi de laacaʼ qué riníʼ ique jma risaca que xheelaʼ. w20.07 3, 4 párr. 5, 6
Viernes 10 de junio
Lade stale binni xquidxeʼ ni napa biaʼ iza napaʼ, naa nga ni jma ziyuni progresar lu religión stiʼ ca judíu (Gál. 1:14).
Cadi naquiiñeʼ gápanu confianza stipa stinu o ca habilidad stinu ora gúninu ni ná Jehová. Guyé apóstol Pablo ti scuela nabé risaca, ne Gamaliel nga guca maestru stibe, tobi de ca xaíque stiʼ ca judíu ni jma runi respetar binni tiempu que (Hech. 5:34; 22:3). Laaca guca apóstol Pablo ti binni risaca lade ca judíu (Hech. 26:4). Peru neca zaqué, qué ñápabe confianza laca laabe. Bisaana apóstol Pablo ca ni runi laa ti binni risaca nezalú xcaadxi binni (Filip. 3:8). Peru bíʼnibe stale sacrificiu para gácabe xpinni Cristu. Dede guca nanalaʼdxiʼ binni xquídxibe laabe (Hech. 23:12-14). Ne ca romanu, ni naca binni xquídxibe, gudíñecaʼ ne biseguyoocaʼ laabe (Hech. 16:19-24, 37). Ne laaca bidiibe cuenta nácabe binni ruchee ne nagana para gúnibe ni jneza (Rom. 7:21-25). Peru qué nudiibe lugar nucueeza ca enemigu ne ca debilidad stibe laabe. Ne sicaríʼ guniʼbe: «Riecheʼ de ca cosa ni rusihuinni débil naa». ¿Xiñee yaʼ? Purtiʼ ora runi sentirbe débil, ruuyabe modo racané poder stiʼ Dios laabe (2 Cor. 4:7; 12:10). w20.07 15, 16 párr. 7, 8
Sábadu 11 de junio
Tu gapa fe naa, zuni jma que biaʼ cayuneʼ (Juan 14:12).
Tiempu riʼ, caquiiñeʼ quixhe íquenu guni predicarnu ca noticia galán stiʼ Reinu. Maca guníʼ Jesús zaroobaʼ dxiiñaʼ riʼ ne zácaruʼ ni stale iza despué de gátibe. Biasa si Jesús de lade gueʼtuʼ, biquiiñeʼ poder stiʼ para guinaazeʼ ca apóstol stiʼ stale benda. Ne óraque gúdxibe laacaʼ ni jma risaca nga gácacaʼ pescador de binni (Juan 21:15-17). Ne ante guibiguétabe guibáʼ, gúdxibe ca discípulo stibe zaca predicar dede ca lugar jma zitu ni nuu lu Guidxilayú (Hech. 1:6-8). Caadxi iza despué, lu ti visión biluiʼbe apóstol Juan ni zazaaca «lu dxi stiʼ Señor». Biiyaʼ Juan cayacané ca ángel gaca predicar ca «noticia galán ni qué ziuu dxi guinitilú para [...] binni de guiráʼ nación, tribu, idioma ne guidxi» (Apoc. 1:10; 14:6). Rihuinni dxichi racalaʼdxiʼ Jehová gúninu dxiiñaʼ naroʼbaʼ riʼ dede ora guiluxe ni. w20.09 9 párr. 5
Domingu 12 de junio
Pur fe nga gucalaʼdxiʼ Abrahán nudii Isaac casi ti ofrenda (Heb. 11:17).
Guyuu ora gudiʼdiʼ familia stiʼ Abrahán ra nagana, purtiʼ estéril Sara ne stale iza bibánicabe zaqué. Ne ra gudiʼdiʼ tiempu, bidii Sara Abrahán sirvienta stiʼ, Agar, para gaca xheelabe. Ti zacá, pur Agar, gápacabe xiiñicabe. Peru dxi naca xiiñiʼ Agar Ismael la? biʼniʼ menu Sara. Cumu nabé nagana ra gudíʼdicabe la? guladxi Sara Agar de ra lidxi (Gén. 16:1-6). Despué, guca xiiñiʼ Sara ne gúpabe ti hombrehuiiniʼ, gulee lá Abrahán laabe Isaac. Guizáʼ gunnaxhii Abrahán guiropaʼ xiiñiʼ, Ismael ne Isaac. Peru cumu feu modo biʼniʼ tratar Ismael Isaac la? gupa xidé guladxi Abrahán Ismael ne Agar de ra lidxi (Gén. 21:9-14). Caadxi iza despué gunabaʼ Jehová Abrahán gudii xiiñiʼ casi sacrificiu (Gén. 22:1, 2; Heb. 11:17-19). Guiropaʼ biaje riʼ, gupa Abrahán confianza zuni cumplir Jehová promesa ni biʼniʼ laabe. w20.08 4 párr. 9, 10
Lunes 13 de junio
Laguibani modo racalaʼdxiʼ Dios casi ora ñácutu ti lari nacubi, ni bizaʼbe según ni jneza ne ni dxandíʼ (Efes. 4:24).
Guxuíʼlunu pabiáʼ ziecheʼ ca ni guiasa de lade gueʼtuʼ ora gusaanacaʼ modo gúcacaʼ dxiqué ne guibánicaʼ modo riuulaʼdxiʼ Dios. Ne ca binni ni guni ni bizéʼtenu riʼ, zabánicaʼ ndaaniʼ paraísu para siempre, peru ca ni qué guzuuba stiidxaʼ Dios zabeebe laacaʼ de ndaaniʼ paraísu (Is. 65:20; Juan 5:28, 29). Ora maʼ guni mandar Reinu stiʼ Dios, guiráʼ ca xpínnibe zuuyacaʼ dxandíʼ ni ná Proverbios 10:22: «Ndaayaʼ stiʼ Jehová nga ni runi binni ricu, ne ora gudiibe ni qué redané ni yuubaʼ». Zacané espíritu santu stiʼ Jehová laacabe para gácacabe casi Cristu ne ra tidiʼ tiempu zácacabe perfectu (Juan 13:15-17; Efes. 4:23). Cada dxi tidiʼ la? zácacabe jma nachaʼhuiʼ ne zápacabe stipa. ¡Guizáʼ nayecheʼ zabánicabe! (Job 33:25). w20.08 17 párr. 11, 12
Martes 14 de junio
Cadi chuʼtu lu xpida binni (1 Tes. 4:11).
Cadi naquiiñeʼ guiaandaʼ laanu nuu hermanu riaana solteru purtiʼ nga nga ni gudixhe íquecaʼ. Xcaadxi la? ñuuláʼdxicaʼ nichaganacaʼ peru caʼruʼ guidxélacaʼ binni ni racaláʼdxicaʼ. Ne nuu tu laa zándaca guti xheelaʼ. Nga runi, cadi naquiiñeʼ guinabadiidxanu laacabe xiñee caʼruʼ guichaganácabe nin gábinu laacabe gacanenu laacabe guidxélacabe ti pareja. Pa cadi canábacabe laanu gacanenu laacabe la? guiníʼ íquenu ximodo zuni sentírcabe pa gábinu laacabe xiixa (1 Tim. 5:13). Riuu ca hermanu solteru nayecheʼ ora qué runi juzgarnu laacaʼ purtiʼ caʼruʼ guichaganacaʼ, ne ora rusisácanu laacaʼ pur ca cualidad galán ni nápacaʼ. Cadi guianu laacabe purtiʼ solteru laacabe. Jma jneza gusisácanu ca hermanu riʼ purtiʼ fiel laacaʼ. Pa gúninu ni la? qué ziuu dxi guni sentírcabe casi ora cayábinu laacabe «Cadi caquiiñeʼ diaʼ lii» (1 Cor. 12:21). Lugar de nga, zánnacabe runi respetarnu ne rusisácanu laacabe ndaaniʼ congregación. w20.08 29 párr. 10, 14
Miércoles 15 de junio
Bihuinni Cristu nezalú jma de 500 hermanu ti lugar si (1 Cor. 15:6).
Ti tiempu despué bihuínnibe nezalú apóstol Pablo (1 Cor. 15:8). Ti dxi, laga zeʼ Pablo, ni runibiáʼcabe casi Saulo, Damasco, binadiaga stidxi Jesús ne biiyaʼ laabe lu ti visión guibáʼ (Hech. 9:3-5). Ni bizaaca Pablo rusihuínnini dxandíʼ biasa Jesús de lade gueʼtuʼ (Hech. 26:12-15). Despué de biiyaʼ Pablo Jesús, nabé bidxagayaa stale binni ni guniʼbe purtiʼ dxiqué guzanándabe ca xpinni Cristu. Peru dxi guyuube seguru biasa Jesús de lade gueʼtuʼ, bíʼnibe stipa gacanebe xcaadxi guni crecaʼ ni. Biaʼ tiempu guniʼbe biasa Jesús de lade gueʼtuʼ, biʼniʼ huantarbe dxi guluucabe palu laabe, biseguyoocabe laabe ne bilaahuabe (1 Cor. 15:9-11; 2 Cor. 11:23-27). Gúnnabe dxandíʼ biasa Jesús de lade gueʼtuʼ ngue runi guyuube dispuestu gátibe para guni defenderbe ni runi crebe. ¿Cadi dxandíʼ laaca rucaa ca prueba riʼ laanu guni crenu biasa Jesús de lade gueʼtuʼ la? ¿Cadi dxandíʼ laaca rucaacani laanu guni crenu zusibani Dios ca ni maʼ guti la? w20.12 3 párr. 8-10
Jueves 16 de junio
Pa guyúbitu Jehová la? zudiibe lugar guidxélatu laabe (2 Crón. 15:2).
Zanda guiníʼ íquenu ndiʼ: «¿Ñee runeʼ stipa pur chaaʼ guiráʼ reunión la?». Lu ca reunión riuʼnu gana para gúninu ni ná Jehová ne riuʼnu tobi si né ca hermanu stinu (Mat. 11:28). Laaca zanda guinabadiidxanu ndiʼ: «¿Ñee napaʼ ti buen programa de estudiu personal la?». Pa nabezanenu familia stinu, ¿ñee rúninu adoración en familia guiráʼ semana la? O pa nabézanu stúbinu, ¿ñee ribeenu tiempu para guni estudiarnu cásica runi ca familia ca la? ¿Ñee rúninu stipa pur guni predicarnu ne gusíʼdinu xcaadxi de Jehová la? ¿Xiñee caquiiñeʼ gúninu ca pregunta riʼ yaʼ? Biblia ná ruuyaʼ Jehová xi caníʼ íquenu ne xi nuu ndaaniʼ ladxidoʼno. Nga runi laanu laaca caquiiñeʼ guidúʼyanu cani (1 Crón. 28:9). Pa gudiʼnu cuenta caquiiñeʼ guchaʼnu ca meta stinu, actitud stinu o modo riníʼ íquenu, guinábanu Jehová gacané laanu. Yanna nga caquiiñeʼ chuʼnu listu para ca prueba ni chigueeda. w20.09 19 párr. 19, 20
Viernes 17 de junio
Pa nuu tu qué naʼ gusaana guiráʼ ca cosa risaca stiʼ la? laganna dxichi qué zanda diʼ gaca discípulo stinneʼ (Luc. 14:33).
Biquiiñeʼ Jesús chupa ejemplu para gusiidiʼ ni caquiiñeʼ guni ti binni para gaca discípulo stiʼ. Guniʼbe de ti binni ni napa gana gucuí ti torre ne de ti rey ni cheʼ lu guerra. Guniʼbe, ti hombre ni napa gana gucuí ti torre primeru zabí ne zuni calcular ca gastu stini ne zuuyaʼ pa zugaanda xpueltu para guiluxe ni, ne laaca guniʼbe naquiiñeʼ cuí rey ca primeru ne guiníʼ ique pa zanda guni ganar né ca soldadu stiʼ (Luc. 14:27-32). Nanna Jesús ngaca nga naquiiñeʼ guni tuuxa ni racalaʼdxiʼ gaca discípulo stiʼ, naquiiñeʼ guiníʼ ique chaahuiʼ xi guni para ugaanda ni. Para ganda guni estudiante stinu ni guníʼ Jesús la? caquiiñeʼ uguʼnu gana laa guni estudiar guiráʼ semana. Nabé risaca gaca preparar ti maestru para cada biaje chigudii estudiu. Ne laaca naquiiñeʼ guiníʼ íquenu xi caquiiñeʼ estudiante stinu, ximodo zanda gusiénenu información ca laabe ti modo cadi gaca nagana para laabe guiénebe ni ne gúnibe ni caziidibe (Neh. 8:8; Prov. 15:28a). w20.10 7 párr. 5; 8 párr. 7
Sábadu 18 de junio
Laché ne lagacané binni de guiráʼ guidxi gaca discípulo stinneʼ. Lagusiidiʼ laacaʼ gúnicaʼ guiráʼ ni maʼ bineʼ mandar laatu (Mat. 28:19, 20).
Guníʼ Jesús naquiiñeʼ gusíʼdinu binni ni biʼniʼ mandar. Nabé risaca gánnanu cadi guníʼ si Jesús «lagusiidiʼ laacaʼ guiráʼ ni maʼ bineʼ mandar laatu», sínuque guniʼbe «lagusiidiʼ laacaʼ gúnicaʼ guiráʼ ni maʼ bineʼ mandar laatu». Pa racaláʼdxinu gúninu ni guníʼ Jesús, caquiiñeʼ gusíʼdinu estudiante stinu xi guni, peru laaca naquiiñeʼ gacanenu laabe gánnabe ximodo gúnibe ni (Hech. 8:31). ¿Ximodo zanda gusíʼdinu ti binni guni ni biʼniʼ mandar Cristu? Ora rudiʼnu estudiu ti binni rusíʼdinu laa xi racalaʼdxiʼ Dios gúninu. Peru cadi ngasi, laaca naquiiñeʼ gusíʼdinu laabe ximodo gúnibe ni caziidibe lu xquendanabánibe (Juan 14:15; 1 Juan 2:3). Né ejemplu stinu zanda gusíʼdinu laabe ximodo chinándabe ca principiu zeeda lu Biblia ra scuela, ra dxiiñaʼ ne ora cuibe xiixa entretenimientu. Ne ora guni orarnu né estudiante stinu guinábanu Jehová gacané laabe né espíritu santu stiʼ (Juan 16:13). w20.11 2, 3 párr. 3-5
Domingu 19 de junio
«Nin pur stipa stiʼ ti ejércitu de soldadu nin pur stipa stiʼ tuuxa, sínuque pur espíritu stinneʼ», ná Jehová, Dios stiʼ ca ejércitu (Zac. 4:6).
Bidxaagalú ca xpinni Cristu xcaadxi guendanagana. Qué gápacabe stale copia stiʼ Stiidxaʼ Dios ne guiráʼ publicación ni nápanu tiempu riʼ. Ne laaca naquiiñeʼ guni predicárcabe stale binni ni riníʼ sti idioma. Neca zacá, gunda bíʼnicabe ti cosa ni ruluíʼ nagana, lu caadxi si década biʼniʼ predicar ca discípulo riʼ ca noticia galán stiʼ Dios ra nuu binni «lu guidubi guidxilayú» (Col. 1:6, 23). Tiempu riʼ, cayuni dirigir Jehová xquidxi ne cudii stipa laacabe. Ne riquiiñebe Stiidxabe para gúnibe ni. Lu Stiidxabe riete guiráʼ ni biʼniʼ Jesús dxi biʼniʼ predicar ne laaca cá mandatu bidiibe ca discípulo stibe de gúnicaʼ dxiiñaʼ ni bizulube (Mat. 28:19, 20). Qué runi Jehová menu binni ne guniʼbe zaca predicar ca noticia galán ra nuu «binni de guiráʼ nación, tribu, idioma ne guidxi» (Apoc. 14:6, 7). Racaláʼdxibe gunadiaga guiráʼ xixé binni mensaje stiʼ Reinu. w20.10 21 párr. 6-8
Lunes 20 de junio
Rulaluʼ ca binni humilde, peru qué riuuláʼdxiluʼ ca binni orgulloso ora ruuyadxiluʼ laacaʼ (2 Sam. 22:28).
Guca rey David ti hombre ni gunnaxhii «ley stiʼ Jehová» (Sal. 1:1-3). Gunna David rulá Jehová ca binni humilde peru rucaanabe ca binni orgulloso. Nga runi, bidiibe lugar guchaa Stiidxaʼ Dios modo riníʼ íquebe. Sicaríʼ guniʼbe: «Zusisacaʼ Jehová, purtiʼ laa rudii conseju naa. Ne huaxhinni riguu jneza xquendabiaaneʼ naa» (Sal. 16:7). Pa humilde laanu, zudiʼnu lugar guchaa Stiidxaʼ Dios modo riníʼ íquenu ante gúninu xiixa ni cadi jneza. Zeeda gaca Stiidxaʼ Dios casi ti voz ni rabi laanu: «Ndiʼ nga neza ca. Lasá luni». Zábini laanu ora maʼ careechunu de lu neza ca, pa ladu derechu o ladu bigaʼ (Is. 30:21). Pa gucaʼdiáganu Jehová zabeendunu stale cosa galán (Is. 48:17). Guzéʼtenu ti ejemplu, qué zatuí lunu ora uguu jnézacabe laanu. Ne zuni sentirnu nuunu jma gaxha de Jehová purtiʼ runi tratarbe laanu casi ti xiiñibe ni nadxiibe (Heb. 12:7). w20.11 20 párr. 6, 7
Martes 21 de junio
Ora binadiágacaʼ caniʼbe ziasa binni de lade gueʼtuʼ, guyuu tu biʼniʼ burla laabe (Hech. 17:32).
Ndaaniʼ guidxi Atenas, guyuu caadxi filósofo ni guníʼ cadi dxandíʼ biasa Jesús de lade gueʼtuʼ, ne zándaca pur nga zaqueca guníʼ ique caadxi xpinni Cristu de Corinto (1 Cor. 15:12). Ne nuu tu laa guníʼ ique qué ñasa binni de lade gueʼtuʼ, sínuque biiyacabe ni casi xiixa simbólico. Guníʼ íquecabe, ante gácacabe xpinni Cristu, pecador laacabe ne casi ñaca maʼ gúticabe; peru ra gúcacabe xpinni Cristu, guca perdonar ca pecadu stícabe ne casi ñaca biásacabe de lade gueʼtuʼ. Modo tiica si guiníʼ íquecabe, pa qué guni crécabe ziasa binni de lade gueʼtuʼ, qué zasaca fe stícabe. Pa ñaca qué nindisaʼ Dios Jesús de lade gueʼtuʼ la? qué nudii Jesús xpida pur binni ne qué ñaca perdonar ca pecadu stícabe. Nga runi, ca ni qué ñuni cré ziasa binni de lade gueʼtuʼ qué ñápacaʼ nin ti esperanza (1 Cor. 15:13-19; Heb. 9:12, 14). Biiyaʼ apóstol Pablo Jesús maʼ «biasa lade ca ni maʼ guti». Jma galán nga modo biasa Jesús de lade gueʼtuʼ que ca xcaadxi binni ni biasa ante que laabe, purtiʼ laacaʼ gúticaʼ sti biaje. Pablo guníʼ Jesús nga «primé» ni «biasa lade ca ni maʼ guti». Purtiʼ laabe nga primé binni ni biasa de lade gueʼtuʼ casi ti espíritu ne laa nga primé ni guyé guibáʼ (1 Cor. 15:20; Hech. 26:23; 1 Ped. 3:18, 22). w20.12 5 párr. 11, 12
Miércoles 22 de junio
Rábicabe ca hermanu xi naquiiñeʼ gúnicaʼ pur decisión ni maʼ gucuaa ca apóstol ne ca ancianu nuu Jerusalén (Hech. 16:4).
Lu primé siglu. Grupu ni zániru ni guyuu Jerusalén, bíʼnicaʼ dxiiñaʼ tobi si para chuʼ orden ne paz ndaaniʼ xquidxi Dios (Hech. 2:42). Guzéʼtenu ti ejemplu, biaʼ lu iza 49, stale tu gunabadiidxaʼ pa naquiiñeruʼ gaca circuncidarcaʼ, gunabaʼ grupu ni zániru gacané espíritu santu laacaʼ para gánnacaʼ xi naquiiñeʼ gúnicaʼ. Pa ñaca qué ñuu ca congregación que tobi si la? zándaca maʼ qué ñaca predicar. Neca judíu ca apóstol ne ca ancianu que la? qué ninándacabe ca costumbre stiʼ ca judíu ne ni rusiidicaʼ. Ni bíʼnicabe nga biyúbicabe gacané Stiidxaʼ Dios ne espíritu santu laacabe (Hech. 15:1, 2, 5-20, 28). Guluu Jehová ndaayaʼ laacabe pur ni gudixhe íquecabe, guyuu ca congregación que tobi si ne gúpacaʼ paz, ne qué nusaana de ñuni predicarcaʼ (Hech. 15:30, 31; 16:5). Tiempu riʼ, cayuni organización stiʼ Dios stipa para chuʼ orden ne paz ndaaniʼ xquidxi Dios. w20.10 22, 23 párr. 11, 12
Jueves 23 de junio
Salomón xiiñeʼ, ni gulí Dios (1 Crón. 29:1).
Zándaca racaláʼdxinu guicaanu xiixa privilegiu. Peru nuu xi pur caʼruʼ guicaanu ca ni, zándaca pur iza stinu, pa huaranu o pur xcaadxi cosa. Pa cazaacanu ni bizéʼtenu riʼ, zanda gacané ejemplu stiʼ rey David laanu. Ni jma gucaláʼdxibe nga gucuibe templu stiʼ Dios; peru dxi gúnnabe cadi laabe zápabe privilegiu que, gucanebe binni ni gulí Dios para guni dxiiñaʼ que. Bidiibe stale oro ne plata. ¡Guizáʼ galán ejemplu bisaanabe para laanu! (2 Sam. 7:12, 13; 1 Crón. 29:3-5). Hugues, ti hermanu de Francia bisaana de gaca ancianu purtiʼ guca huará. Nin ca dxiiñaʼ jma nahuiiniʼ ni rúnibe ra lídxibe maʼ qué ñanda ñúnibe. Sicaríʼ guniʼbe: «Bineʼ sentir qué iquiiñeʼ ne bireeʼ gana. Peru ra gudiʼdiʼ tiempu bieneʼ maʼ qué zanda guneʼ stale cosa ne guyuaaʼ nayecheʼ né biaʼ zanda guneʼ lu xhiiñaʼ Jehová. Nacaʼ casi Gedeón ne 300 soldadu stiʼ: neca maʼ bidxágacaʼ, qué nireecaʼ gana» (Juec. 8:4). w20.12 25 párr. 14, 15
Viernes 24 de junio
Cadi gusaana de gannaxhiisaanu (1 Juan 4:7).
Lu Evangeliu ni bicaa apóstol Juan, stale biaje bizeetebe diidxaʼ guendarannaxhii, jma que lu xhonna Evangeliu ni zeeda lu Biblia. Ni bicaabe ca rusihuinni guiráʼ ni guni ca xpinni Cristu naquiiñeʼ gúnicaʼ ni purtiʼ nadxiicaʼ de guidubi ladxidoʼcaʼ (1 Juan 4:10, 11). Ne gudiʼdiʼ tiempu para biziidiʼ Juan ni. Dxi joven Juan, guyuu ora qué nusihuinni guendarannaxhii. Ti biaje, zeʼ Jesús ne ca discípulo stiʼ Jerusalén, ne zidíʼdicaʼ ndaaniʼ ti guidxihuiiniʼ stiʼ Samaria ne qué nidxaagalú ca binni que laacabe galán. Guyuu Juan ñaba gui de guibáʼ ne nunitilú ca binni que (Luc. 9:52-56). Ne sti biaje, laabe ne bíʼchibe Santiago, gúdxicabe jñaacabe guinabaʼ Jesús gudii laacabe puestu risaca lu Reinu stiʼ. Ora gunna xcaadxi apóstol que ni la? guizáʼ bidxiichicaʼ (Mat. 20:20, 21, 24). Neca biʼniʼ Juan ca cosa ni cadi jneza riʼ, nabé gunnaxhii Jesús laabe (Juan 21:7). w21.01 9 párr. 3, 4
Sábadu 25 de junio
Nin Cristu qué ñuni ni riuulaʼdxiʼ si (Rom. 15:3).
Ante guicaa Jehová ti decisión riníʼ ique ximodo zacaneni xcaadxi. Guzéʼtenu ti ejemplu, dxi bizáʼ Jehová guiráʼ cosa, qué niníʼ ique para laasi, sínuque bíʼnibe ni para ganda guibáninu nayecheʼ. Guirutiʼ ñuni obligar laabe nuseendabe Xiiñibe para gatiʼ pur ca pecadu stinu, sínuque bíʼnibe ni para gacanebe laanu. Laaca gucuaa Jesús decisión para gacané xcaadxi. Ti biaje dxi maʼ bidxágabe, guyuube dispuestu gusiidibe stale binni lugar de guiziiláʼdxibe (Mar. 6:31-34). Ti hombre ni rizaalaʼdxiʼ familia stiʼ nanna nagana nga guicaa decisión ni gacané familia stiʼ ne qué ruuyabe ni casi guendariguite. Rúnibe stipa cadi casi zebe guicaabe ti decisión sin guiníʼ íquebe familia stibe. Laaca rudiibe lugar gusiidiʼ Jehová laabe guicaabe decisión jneza, ne pa gúnibe ni zusihuínnibe rizaaláʼdxibe xcaadxi binni ne qué ruyúbibe puru para laasibe (Prov. 2:6, 7; Filip. 2:4). Pa guni ti hombre ni maʼ bichaganáʼ stipa pur chinanda ejemplu stiʼ Jehová ne Jesús la? zuni tratar familia stiʼ galán. w21.02 7 párr. 19-21
Domingu 26 de junio
Biʼniʼ Asá ni jneza ne ni galán nezalú Jehová, Dios stiʼ (2 Crón. 14:2).
Dxi nahuiiniʼ rey Asá, guca humilde ne nadxibalú. Guzéʼtenu ti ejemplu, dxi gutiʼ Abías, bixhózebe, gúcabe rey ne biʼniʼ mandarbe guinitilú ca bidóʼ ni nuu ndaaniʼ guidxi que, laaca «gúdxibe Judá guyubi Jehová, Dios stiʼ ca bixhozebiidaʼ, ne guni ni ná Ley ne ni ná mandamientu stiʼ» (2 Crón. 14:1-7). Ne ora guluu Zérah leʼ Judá né ti millón de soldadu, guca Asá ti binni nuu xpiaaniʼ ne gunabaʼ Jehová gacané laa. Sicaríʼ guniʼbe: «Jehová, para lii la? ngueca si nga gacaneluʼ ca ni naca stale ne gacaneluʼ ca ni huaxiéʼ napa stipa. Gucané laadu, Jehová, Dios stidu, purtiʼ dxandíʼ peʼ nápadu confianza lii». Né ca diidxaʼ riʼ bisihuinni Asá napa fe zulá Jehová laacaʼ. Gúpabe confianza Jehová ne «biʼniʼ ganar Jehová ca etíope» (2 Crón. 14:8-12). Nánnanu guca nagana para Asá gudxiilú ti millón de soldadu. Peru cumu gúpabe confianza Jehová la? biʼniʼ ganarbe. w21.03 5 párr. 12, 13
Lunes 27 de junio
Lagannaxhiisaa cásica nadxiitu familia stitu (Rom. 12:10).
Lu Biblia zeeda relatu stiʼ stale binni ni nabé gunnaxhiisaacaʼ. Guidúʼyanu ejemplu stiʼ Jonatán ne David. Biblia ná «guca xhamigu Jonatán ne David, ne bizulú gunnaxhii Jonatán laabe cásica nadxii laca laa» (1 Sam. 18:1). Gulí Jehová David para gaca rey despué de Saúl, bixhoze Jonatán. Guizáʼ bidxiichiné Saúl David dede gucalaʼdxiʼ ñuuti laabe. Peru qué ñuu Jonatán pur bixhoze dxi gucalaʼdxiʼ ñuuti David. Guníʼ Jonatán ne David qué zusaana de gaca xhamígucaʼ ne zacanésaacaʼ (1 Sam. 20:42). Nabé ridxagayaanu guca xhamigu Jonatán ne David purtiʼ guyuu stale cosa ni ñándaca nucueeza de ñaca xhamígucaʼ. Tobi de laacani nga huaniisi Jonatán biaʼ 30 iza jma que David. Nga runi, ñándaca niníʼ ique Jonatán qué zanda gaca xhamigu tuuxa jma nahuiiniʼ que laa ni huaxiéʼ napa experiencia. Peru qué ñúnibe menu David. w21.01 22 párr. 6, 7
Martes 28 de junio
Hermanu ni nadxieeʼ caʼ, ora maʼ cadíʼditu lu intiica prueba, laguuyaʼ ni casi xiixa ni zanda gusiecheʼ laatu (Sant. 1:2).
Gudxi Jesús ca discípulo stiʼ zabánicaʼ nayecheʼ. Peru laaca gúdxibe laacaʼ zadxaagalucaʼ guendanagana (Mat. 10:22, 23; Luc. 6:20-23). Riéchenu purtiʼ nácanu discípulo stiʼ Cristu. Peru zándaca guidxíbinu gucaalú familia stinu laanu, sánanda gobiernu laanu o gucaa ca compañeru de scuela o de dxiiñaʼ stinu laanu gúninu xiixa ni qué riuulaʼdxiʼ Jehová. Guirutiʼ nga riuulaʼdxiʼ sanándacabe laa. Peru Biblia cayabi laanu chuʼnu nayecheʼ ora sanándacabe laanu. Guzéʼtenu ti ejemplu, bicaa Santiago cadi naquiiñeʼ guireʼnu gana ora gápanu guendanagana, sínuque chuʼnu nayecheʼ (Sant. 1:2, 12). Ne ngaca guníʼ Jesús (Mat. 5:11). Biquiiñeʼ Jehová espíritu stiʼ para gacané Santiago gucaa conseju ni zacané ca xpinni Cristu chuʼcaʼ nayecheʼ neca nápacaʼ guendanagana. w21.02 26 párr. 1, 2; 27 párr. 5
Miércoles 29 de junio
Cadi gucaadiágaluʼ ca diidxaʼ huati ni riníʼcabe para gucaalúcabe Dios (1 Tim. 6:20).
Tiempu bibani Timoteo, qué nusisaca caadxi xpinni Cristu privilegiu de guninecaʼ Dios dxiiñaʼ. Caadxi de laacabe nga Demas, Figelo, Hermógenes, Himeneo, Alejandro ne Fileto (1 Tim. 1:19, 20; 2 Tim. 1:15; 2:16-18; 4:10). Gunnaxhii ca binni riʼ Jehová ti tiempu, peru maʼ qué nusisácacabe ca cosa ni dxandíʼ risaca. ¿Xi trampa riquiiñeʼ Binidxabaʼ para maʼ cadi gusisácanu tesoro ni maʼ bidii Jehová laanu? Guidúʼyanu caadxi de laacani. Riquiiñebe entretenimientu ne ca ni ridiʼdiʼ lu televisión para gucaabe laanu guiníʼ íquenu ne gúninu cosa ni zucaa laanu gusaana de gannaxhiinu Jehová chaahuiʼ chaahuiʼ ne maʼ cadi chinándanu ca ley stiʼ. Laaca riquiiñebe presión de grupu ne sanándacabe laanu para guidxíbinu ne gusaana de guni predicarnu. Ne laaca nuube quítebe laanu para gucaʼdiáganu ca apóstata ca ni «ná nuu xpiaaniʼ» ne guixélenu de xquidxi Dios. Pa qué gápanu cuidadu la? chaahuiʼ chaahuiʼ zándaca gusaana de gannaxhiinu Jehová (1 Tim. 6:21). w20.09 27 párr. 6-8
Jueves 30 de junio
Zucaadiaga Jehová naa ora guinabaʼ laa gacané naa; zacaa Jehová oración stinneʼ (Sal. 6:9).
¿Ñee gúpanu confianza ti xhamígunu o ti familia stinu peru biʼniʼ traicionar laanu la? Pa zacá ni, galán guidúʼndanu relatu stiʼ Absalón, xiiñiʼ rey David (2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14). Ante guidúʼndanu relatu riʼ, gábinu Jehová ximodo cayuni sentirnu pa bininá tuuxa laanu (Sal. 6:6-8). Despué, guxuíʼlunu ximodo biʼniʼ sentir David. Nadxiibe Absalón ne nápabe confianza Ahitofel peru biʼniʼ traicionar ca hombre riʼ laabe. Guizáʼ bininacaʼ laabe ne guyuucaʼ ñuuticaʼ laabe. Ñándaca ñuni dudar David de xcaadxi xhamigu ne pur ngue nusaana de ñapa confianza laacabe. Ne laaca ñándaca nicá ique David ni cayuni sentir ne nuxooñeʼ de guidxi que stubi. Biʼniʼ orarbe Jehová para guinábabe laa gacané laabe. Laaca gunábabe ca xhamígube gacanecaʼ laabe. Neca guyuu David triste, qué nidxiichi, sínuque qué nusaana de ñapa confianza Jehová ne ca xhamigu. w21.03 15 párr. 7, 8; 17 párr. 10, 11