Kas’ario, nindo 1, dwi mir 9
Wumeduru ning’iyuru ka nyo wun’i yiyoyic.—2 Kor. 13:5.
Wacikara nitimo kero pi niteng’ini i thenge mi tipo; re wacikara bende nigwoko teng’inine. Pieno, kud ipar nia dong’ itimo mediri uromo. (1 Kor. 10:12) Ukwayu ‘wamedara ning’iyara’ wan giwa pi ninyang’ ka nyo andha waweko ngo nitimo mediri. I barua ma jakwenda Paulo ukiewo ni Jukolosai, enyutho kendo nia pire tie tek nigwoko teng’ini mi tipo. Jukristu mi Kolosai gigam giteng’ini, re ecimo wang’gi i kum awic mi paru mi ng’om. (Kol. 2:6-10) Epafra m’ugam ung’eyogi cuu bende ubed urwo saa ceke wek kara “gicung ma tek [kunoke gibed ma giteng’ini] i yeny ceke pa Mungu.” (Kol. 4:12) Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Paulo gikud Epafra zoo ginyang’ nia kara wagwok teng’ini mwa mi tipo, ubekwayu watim kero man wakway kony i bang’ Mungu. Gibino mito nia Jukolosai gimediri nibedo Jukristu m’uteng’ini kunoke m’udongo i tipo, eno ke kadok gibino nwang’iri ku peko ma nenedi de. w24.04 mba. 6-7 udu. 16-17
Kas’adek, nindo 2, dwi mir 9
Yehova ni kudwa. Kud wulworgi.—Wel 14:9.
Tek waponjo nilworo Yehova i ayi m’umaku piny, e wamare lee man wamito ngo watim gin moko acel de ma foyo ngo iye. Wabedo kud ava mi ponjo tung’ tung’ m’utie i kind gin ma ber ku gin ma rac man i kind lemandha ku vupo, kara wanyay anyong’a i iye. (Rie. 2:3-6; Ebr. 5:14) Tek wabed walworo dhanu nisagu Mungu, e wabikier kud i kum lemandha. Wakewec iwi lapor mi judongo ma wijo 12 ma gicidh gilibo ng’om ma Yehova ung’olo nia ebimiyo ni Juisrael. Julib apar m’i kindgi giweko lworo mi Jukanan usagu mer ma gimaru ko Yehova. Giyero ni Juisrael mange kumae: “Wacopo idho ngo i dhu dhanu nica, pilembe gi tek nisaguwa.” (Wel 13:27-31) I nen mi dhanu, Jukanan gibino tek nisagu; de andha gibino kumeno. Ento ng’atu m’uwil ku Yehova re ma romo yero nia ecicopere ngo ni Juisrael niloyo judegi migi. w24.07 mba. 9 udu. 5-6
Kas’ang’wen, nindo 3, dwi mir 9
Nyo Japoklembe mi ng’om zoo bitimo ngo lembe m’atira?—Tha. 18:25.
Nyo wacopo bedo ku tegocwiny nia Yehova kelo kwa pokolembe m’atira iwi dhanu? Eyo! Etie “Japoklembe mi ng’om zoo” ma pwe, ma riek nisagu zoo, man ma jakisa. Abraham de ugam unyang’ kamaleng’ i lembuno. Yehova uponjo Wode cuu, man emiyo pokolembe ceke i cinge. (Yoh. 5:22) Wego giku Wod ceke gitie ku copo mi nyang’ i lembe m’upondo i adunde ng’atuman m’i kindwa. (Mat. 9:4) Pieno i saa mi pokolembe, gibitimo zoo “lembe m’atira”! Wek wan ceke wabed ku lembakeca mi geno Yehova ku pokolembe pare ceke. Wang’eyo cuu nia wan waromo ngo nipoko lembe, en re m’eromo.—Isa. 11:3, 4. w24.05 mba. 7 udu. 18-19