Kas’adek, nindo 23, dwi mir 9
[Lembe rombo] nikum jumii juk dupa.—Rie. 15:22.
Kinde ma wabemaku yub, mer ke bicwaluwa niyenyo ma kwong’a bero pa “ng’atu mange” man nikendo kendi ma cuu. (1 Kor. 10:23, 24, 32; 1 Tim. 2:9, 10) E kumeno wabimaku yub m’ubenyutho nia wamaru jumange man nia wabeworogi. Tek ibemaku yub moko ma dwong’, par pi gin m’ukwayere pi nitiyo i wiye. Yesu uponjowa nia mito wabed ‘watim kwan.’ (Luka 14:28) Pieno par pi saa, sente man kero ma bikwayere pi nitiyo iwi yubne. Saa moko romo kwayu iwec ku jupewu pi nineno gin ma ng’atuman m’i kindgi romo timo pi nidiko cinge i kum yubne. Pirang’o pi lembe maeno tie tek? Eromo konyi ninyang’ nia ukwayu itim alokaloka moko i kum yub perine kunoke nyo ukwayu iwile. M’umedo maeno, kan imiyo kaka ma jupewu de gidik ko cing’gi man kan iwinjo paru migi, gibibedo kud ava mi konyi nitiyo iwi yub perine kara erombi. w25.01 mba. 18-19 udu. 14-15
Kas’ang’wen, nindo 24, dwi mir 9
Anyong’a negwu man wubed ku mutoro.—Isa. 65:18.
Isaya unyutho thelembe m’uketho watie ku “mutoro [man] kud anyong’a” i paradizo mi tipo. Eyero nia Yehova re m’ucwiyo kabedo maeno. (Isa. 65:18, 19) Pieno etie lembe ma kakare nia etii kudwa pi nikonyo dhanu mange giwok kud i dilo ceke mi ng’om maeni m’ubewingo wigi, kara gimond i paradizo ma leng’ mi tipo! Watie kud anyong’a pi mugisa ceke ma wabenwang’u pilembe wan’i lemandha, man eno ubecwaluwa ninyutho pigi ni jumange. (Yer. 31:12) Adundewa ubethukini bende ku foyofoc man kud anyong’a nikum genogen ma watie ko pilembe wan’i paradizo mi tipo. Biblia ung’olo nia ‘wabigiero udi man wabibedo i igi, wabipidho podho mir ulok man wabicamu nying’gi.’ ‘Wabimulara ngo ku tic mi mananu’ pilembe ‘Yehova bipoko mugisa i wiwa.’ Eng’olo nia wabikwo ku bedomoth man nia kwo mwa bibedo ku thelembe m’atira. Eng’eyo yeny pa ng’atuman man ‘ebiyeng’o gin ceke ma kwo.’—Isa. 65:20-24; Zab. 145:16. w24.04 mba. 22-23 udu. 11-12
Kas’abic, nindo 25, dwi mir 9
Mungu en e cana para ma tek man kapondo para.—Zab. 62:7.
Waketho Yehova ubed ni Cana mwa nwang’u wabejengara zoo i wiye. Watie ku genogen nia tek wabewore kadok i saa mi peko, wabinwang’u bero dupa. (Isa. 48:17, 18) Ka wabeneno gwok pare, genogen ma watie ko i wiye bimedere ameda. E wabibedo ayika ninyego ku peko ma Yehova kende re ma romo wodhowa kud i igi. Tap calu cana ma dwong’, Yehova bende cungo ma tek man nging’ nging’. Enyutho kite pare saa ceke man ewilo ngo lembakeca pare. (Mal. 3:6) Kinde m’Adamu giku Eva gijai i kume i Eden, ewilo ngo lembakeca m’ebino ko pi dhanu. Calu ma jakwenda Paulo ukiewo, Yehova “romo kwerere gire ngo.” (2 Tim. 2:13) Eno ubenyutho nia kadok lembang’o ngi m’uwok kunoke kadok jumange gitim ang’o de, Yehova biwilo ngo kite, lembakeca pare kadi cik pare. Nikum genogen ma watie ko i Mungu mwa ma bedo nging’ nging’, wacopo lokara i bang’e pi ninwang’u both man ninyego ku peko mwa.—Zab. 62:6, 7. w24.06 mba. 27-28 udu. 7-8