Kas’adek, nindo 2, dwi mir 9
Yehova ni kudwa. Kud wulworgi.—Wel 14:9.
Tek waponjo nilworo Yehova i ayi m’umaku piny, e wamare lee man wamito ngo watim gin moko acel de ma foyo ngo iye. Wabedo kud ava mi ponjo tung’ tung’ m’utie i kind gin ma ber ku gin ma rac man i kind lemandha ku vupo, kara wanyay anyong’a i iye. (Rie. 2:3-6; Ebr. 5:14) Tek wabed walworo dhanu nisagu Mungu, e wabikier kud i kum lemandha. Wakewec iwi lapor mi judongo ma wijo 12 ma gicidh gilibo ng’om ma Yehova ung’olo nia ebimiyo ni Juisrael. Julib apar m’i kindgi giweko lworo mi Jukanan usagu mer ma gimaru ko Yehova. Giyero ni Juisrael mange kumae: “Wacopo idho ngo i dhu dhanu nica, pilembe gi tek nisaguwa.” (Wel 13:27-31) I nen mi dhanu, Jukanan gibino tek nisagu; de andha gibino kumeno. Ento ng’atu m’uwil ku Yehova re ma romo yero nia ecicopere ngo ni Juisrael niloyo judegi migi. w24.07 mba. 9 udu. 5-6
Kas’ang’wen, nindo 3, dwi mir 9
Nyo Japoklembe mi ng’om zoo bitimo ngo lembe m’atira?—Tha. 18:25.
Nyo wacopo bedo ku tegocwiny nia Yehova kelo kwa pokolembe m’atira iwi dhanu? Eyo! Etie “Japoklembe mi ng’om zoo” ma pwe, ma riek nisagu zoo, man ma jakisa. Abraham de ugam unyang’ kamaleng’ i lembuno. Yehova uponjo Wode cuu, man emiyo pokolembe ceke i cinge. (Yoh. 5:22) Wego giku Wod ceke gitie ku copo mi nyang’ i lembe m’upondo i adunde ng’atuman m’i kindwa. (Mat. 9:4) Pieno i saa mi pokolembe, gibitimo zoo “lembe m’atira”! Wek wan ceke wabed ku lembakeca mi geno Yehova ku pokolembe pare ceke. Wang’eyo cuu nia wan waromo ngo nipoko lembe, en re m’eromo.—Isa. 11:3, 4. w24.05 mba. 7 udu. 18-19
Kas’abic, nindo 4, dwi mir 9
Yehova udagu won gondiri ento ebedo ku mer ma ceng’ini ku dhanu m’atira.—Rie. 3:32.
Rombo ma kwong’a ma Yesu urombo ko ku Nathanael copo miyo iwa ponji ma nia pire tie tek nibedo kud adunde m’atira. Kinde ma Filipo utero jarimbe ma Nathanael ucidh uromb ku Yesu, lembe moko mi wang’u ic uwok utimere. Kadok nwang’u fodi Yesu urombo ngo ku Nathanael zoo de, re eyero kumae: “Nen, Jaisrael mandha m’awondi mbe i iye.” (Yoh. 1:47) Yesu uneno nia Nathanael utie dhanu m’atira lee mandha. Nathanael de bino ku dub’alaga calu wan. Ento ebino ngo won umbili nyanok de i kwo pare. Lembuno unyayu anyong’a i Yesu, uketho efoyo Nathanael lee. Cik ma pol ma nyayu anyong’a i Yehova ma jukwanu i Zaburi mir 15 uweco iwi kite ma wacikara nikwo ko ku jumange. Ku lapor, Zaburi 15:3 uyero nia welo mi hema pa Yehova “yero ngo nying’ ku lebe, etimo ngo gin ma rac acel de ni jadhugola pare, man ecido ngo jurimbe.” Ka wabetiyo rac ku wec mwa i ayi maeno, eno romo nyayu peko ma dongo i kum jumange.—Yak. 1:26. w24.06 mba. 10 udu. 7, 9; mba. 11 udu. 10