Kas’acel, nindo 7, dwi mir 9
Edoko ng’atu ma miyo sukulia ni dhanu m’ubeyenye ku cwinygi ceke.—Ebr. 11:6.
Tin Yehova miyo iwa kwiyocwiny man eketho cwinywa cungo i kum piny ma watie ko, man i nindo m’ubino ebimiyo iwa kwo ma rondo ku rondo. Wacopo ketho genogen mwa i wiye, ma cwinywa tek nia etie kud ava man copo mi miyo iwa sukulia. E tegocwiny maeno bicwaluwa niketho wiwa zoo i kum thier ma wabetimo ire, tap calu ma jutic pare mi rundi ma con gitimo. Lembe maeno unen kamaleng’ i kwo Timoteo i rundi ma kwong’a. (Ebr. 6:10-12) Timoteo ugam uketho genogen pare iwi Mungu ma kwo. (1 Tim. 4:10) Pieno, ebino lembe ma kakare nia etim ire ku kero pare zoo. Etimo nenedi? Jakwenda Paulo ukwaye nia etim mediri edok japonji man jakorlembe ma tek. Ugam ukwayu Timoteo unyuth bende lapor ma ber ni juyic wadi, eno ke ni aradu kadok ni ju m’utii. Jugam jumiyo ire bende rwom moko ma pek; ugam ukwayu emii juk ma kamaleng’ man mi mer ni ju ma gibino ku yenyne. (1 Tim. 4:11-16; 2 Tim. 4:1-5) Cwiny Timoteo ubino tek nia Yehova bimiyo ire sukulia.—Rum. 2:6, 7. w24.06 mba. 22-23 udu. 10-11
Kas’ario, nindo 8, dwi mir 9
Yehova umedere nicimo Israel man Yuda nikadhu kud i bang’ jubila pare ceke.—2 Ub. 17:13.
Yehova ubed utiyo thiri thiri ku jubila pare pi nimiyo cimowang’ man matira ni dhanu pare. Ku lapor, eyero nikadhu kud i bang’ jabila Yeremia kumae: “Dwogi, E in Israel ma jajai . . . Abineni ngo niai ku malu ku ng’eicwiny, kum an a mandha . . . Abibedo ngo kud akece rondo ku rondo. Kende kende yii kosa peri, kum ijai ni Yehova.” (Yer. 3:12, 13) Nikadhu kud i bang’ Yoel eyero kumae: “Wudwog i bang’a kud adundewu ceke.” (Yoe. 2:12, 13) Eketho Isaya uyero kumae: “Wudwokuru leng’; wukab timo mwu ma reco cen kud i wang’a; wuwek nitimo lembe ma rac.” (Isa. 1:16-19) Man nikadhu kud i bang’ Ezekiel, Yehova upenjo kumae: “Nyo tho pa jatimrac nyayu anyong’a moko i iya de? . . . Nyo afoyo ngo nia elokere kud i yo pare man emedere nibedo kwo? Anyong’a nega ngo nyanok de pi tho pa ng’atu moko, . . . Dong’ wulokuru kara wubed kwo.” (Eze. 18:23, 32) Anyong’a nego Yehova kan ebeneno dhanu gibeloko cwinygi pilembe ebemito nia gimediri nikwo, ke pi rondo ku rondo. w24.08 mba. 9 udu. 5-6
Kas’adek, nindo 9, dwi mir 9
Lembagora ceke Mungu yuyo i wiye en, man konyne nuti.—2 Tim. 3:16.
Dhanu pa Yehova ceke ginwang’u cam, telowic man gwok mi thenge mi tipo ma gitie ku yenyne. Lapor m’ubenyutho nia Yehova mbe kud akoyakoya utie nia tin emiyo kaka mi somo Biblia ni dhanu ceke ma gibekwo iwi ng’om. Ku kwong’a jukiewo Lembagora ma leng’ i dhok adek ma e: i dhu Juebrania, i dhu Juaramea man i dhu Jugiriki. Nyo ju ma gisomo dhok ma kwong’a ma jukiewo Biblia i igi gicopo bedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova nisagu jumange? Tak de ngo. (Mat. 11:25) Gin ma ketho Yehova yiyowa wabed ni welo pare utie ngo ponjiri mwa kunoke copo mwa mi weco dhok ma jukiewo Biblia i igi. Kakare ma nia Yehova umii rieko pare kende kende ni ju ma giponjiri lee, emiyo kaka ni dhanu ceke m’iwi ng’om ninwang’e, dok ebed ju m’uponjiri lee kunoke ngo. Judaru loko Lembe pare Biblia i dhok elufu swa; eno uketho ecopere ni dhanu m’i wang’ ng’om zoo ninwang’u bero i ponji m’i iye man niponjo kite ma gicopo doko ko jurimbe.—2 Tim. 3:16, 17. w24.06 mba. 6-7 udu. 13-15