Kas’ang’wen, nindo 17, dwi mir 9
Tap calu ma ni kum Adamu dhanu ceke ubetho, kumeno bende ni kum Kristu dhanu ceke binwang’u kwo.—1 Kor. 15:22.
I Biblia, wec ma nia war nyutho gony kunoke ruco kosa, eno ke utie adwogi ma junwang’u i ng’ey ma juculo jamgony. Jakwenda Pethro unyutho lembuno kamaleng’ kinde m’eyero kumae: “Wung’eyo nia jugonyowu [I dhu Jugiriki: “juwaruwu”] kud i kurabedo ma iye nanu ma wulagu i bang’ kwaruwu ungo ku piny ma nyothere, kadi ku mola ma tar, kunoke mola ma kwar de ngo. Ento jugonyowu ku rimo ma pire tek ma calu rimb nyathi rombo ma poyo kadi mulima de mbe i kume, niwacu rimb Kristu.” (1 Pet. 1:18, 19) Nikum lam mi jamgony, wacopo nwang’u gony kud i the ng’eca mi dubo man tho. (Rum. 5:21) M’umbe jiji, watie ku foyofoc lee ni Yehova giku Yesu pi banja ma wabino ko ma giculo man pi war ma giwaru kowa nikum rimo kunoke kwo pa Yesu ma pire tek. w25.02 mba. 5 udu. 15, 16
Kas’abic, nindo 18, dwi mir 9
Jamutoro tie ng’atu ma saa ceke bedo nger.—Rie. 28:14.
Wacopo gwokara nenedi? Wakewec iwi ponji ma wacopo nwang’u i lapor pa jalawobi ma juweco pire i Lembrieko thek 7. Etimo dubo mi lemsasa mi tarwang’ ku dhaku moko ma won asara. Verse mi 22 unyutho nia ecaku lubo tok dhakune “rek kumeni.” Ento calu ma verse m’i wang’e unyutho, emaku yub mi timo lembe mange dupa m’utere nok nok i dubo. Ang’o m’utere i dubo? Ku kwong’a, “ekadhu ceng’ini i lukumba mi yo pa dhaku [ma won asara]” ku dhug uthieno. I ng’eye, ecidho yor i bang’ ot pa dhakune. (Rie. 7:8, 9) I ng’ey maeno, kinde m’eneno dhakune, ewilo ngo yo pare. Ento eyiyo dhakune ucwii limbe man ewinjo lembe m’ebeyero iwi lam mi kwiyocwiny m’egam ethiero; copere eyero lembuno pi niketho jalawobine upar nia etie ngo dhanu ma rac. (Rie. 7:13, 14, 21) Ka nwang’u jalawobi maeno utimo ngo lembuno zoo, nwang’u ecicerere i wang’ abidhe man ecipodho ngo i dubo. w24.07 mba. 16 udu. 8-9; mba. 19 udu. 19
Ceng’ soko, nindo 19, dwi mir 9
Wucikuru niweko ire man nijuko cwinye.—2 Kor. 2:7.
Yehova miyo ngo wang’e ni dubo ma pek ma jutimo i kind dhanu pare. Jumoko giromo paru nia calu ma Yehova tie “jakisa,” ebiweko jadubo m’uloko ngo cwinye ubed i cokiri. Ento eno tie ngo ayi m’enyutho ko kisa pare. Andha Yehova tie jakisa, re eyiyo ngo kit timo ceke, kadi edhong’o de ngo i cik pare. (Yuda 4) Ka nwang’u eweko ju m’uloko ngo cwinygi ubed i cokiri, nwang’u eno romo nyutho nia etie ngo jakisa, kum lembene romo ketho cokiri ceke i ariti. (Rie. 13:20; 1 Kor. 15:33) Re waponjo nia Yehova ubemito ngo ng’atu moko acel de unyothere. Ebemito ebodh dhanu saa ceke ma kan ecopere. Etimo kisa ni ju ma giloko cwinygi man ma gibemito giyik winjiri migi kude. (Eze. 33:11; 2 Pet. 3:9) Pieno, saa ma ng’atu m’utimo dubo i Korintho uloko cwinye man uwilo timo pare ma rac, Yehova utiyo ku jakwenda Paulo pi nikoro ni cokiri nia gicikiri nitimo ire kisa man nijole kendo i kindgi. w24.08 mba. 17 udu. 7; mba. 18-19 udu. 14-15