EBIBLIYOTEKE Y'OKU ENTERNETE ya W
Omunara g'Omulanzi
EBIBLIYOTEKE Y'OKU ENTERNETE
Ekihavu
  • EBIBLIA
  • EBITABU
  • EMBUGANANO
  • w23 Mwezi gwe 11 paje 26-30
  • Nabwene Obulanzi b’Okuli Kugerera Okulangalira Yehova

Nta video eli mw'ebi oli walonza.

Orhubabalire birhagendekere bwinja amango waliri walonza evideo.

  • Nabwene Obulanzi b’Okuli Kugerera Okulangalira Yehova
  • Omunara gʼOmulanzi Gumenyesa Obwami bwa Yehova (gʼOkuyiga)—2023
  • Enkingo
  • Ebintu Bihuzenye
  • OKUNTU NAMENYAGA YEHOVA N’OKURHONDERA KUMULANGALIRA
  • NAMALANGALIRA YEHOVA OMU ENEO LIHARABISIZWE N’EVITA
  • RHWAPATA AMALIBUKO OMU NIGER
  • “RHURHAMENYERE BINENE OKU BILOLERE AKASI K’OBWAMI OMU GUINÉE”
  • NYONO NA MUKANI RHWALANGALIRE YEHOVA
  • YEHOVA ANARHULANGA
  • Nalibwene Abemana Bayushuka
    Omunara gʼOmulanzi Gumenyesa Obwami bwa Yehova (gʼOkuyiga)—2023
Omunara gʼOmulanzi Gumenyesa Obwami bwa Yehova (gʼOkuyiga)—2023
w23 Mwezi gwe 11 paje 26-30
Israel Itajobi.

ENGANI Y’AKALAMO K’ABANTU

Nabwene Obulanzi b’Okuli Kugerera Okulangalira Yehova

YABALWAGA NA ISRAEL ITAJOBI

AMANGO abantu bamambaza oku bilolere akalamo kani omu kasi ka Yehova inambabwira oku, “ndi sakoshi eli omu fune za Yehova!” Bilonzeze kuderha oku, kuguma n’oku nampeka esakoshi yani ahandonzeze hoshi, imba ndonzeze Yehova n’olubaga lwage nabo bankolese ntyo, k’okuderha banyerekeze aha naja n’amango nagenda. Hali ngabane ziguma nagendaga nayemera zananderhera ebibazo n’amalibuko. Aliko nayigire oku nakachiyunva ndi omu bulanzi amango ndangalire Yehova konyine.

OKUNTU NAMENYAGA YEHOVA N’OKURHONDERA KUMULANGALIRA

Naburhwaga omu mwaka gwa 1948 omu vilaje ngeke ye sud y’Emazikiro omu Nigeria. Mw’agola mango Moustapha, darha mudorho, haguma na mukulu wani Wahabi babatizwa baba Bahamirizi ba Yehova. Amango nalingwerhe myaka mwenda papa ava afa. Byandibuza bwenene. Mukulu wani Wahabi ambwira oku nji rhwashuba kubona papa amango m’obufuke. Ogola mwazi guhebere omurhima gwanshunika nyige Ebiblia. Nabatizwaga omu mwaka gwa 1963. Bakulu bani babiri na mudorho wani muguma nabo babatizwa.

Omu mwaka gwa 1965, naja kulama na mukulu wani Wilson omu vile ye Lagos, byanansimisa kukola haguma n’abapainiya b’oku kahunda omu chibaga che Igbobi. Obusime n’obushiru byabo byanshunika nani naba painiya w’okukahunda omu Mwezi gwa 1, 1968.

Mwene-werhu Albert Olugbebi onakola oku Beteli ajira embuganano eminuzize haguma n’emisole omu kubabwira oku hali obulagirire bw’abapainiya baminuzize omu Noro ye Nigeria. Nchiyibukire gurhe mwene-werhu Olugbebi aderhaga n’obushagaluke arhuhema: “Muli misole, kandi mwakakolesa ebisanzi byenyu n’emisi yenyu omu kasi ka Yehova. Hali binene mw’akakola eyola munda!” Bulala nalilonzeze kuyiganya omufano gwa Isaya g’okuja buli hoshi Yehova alonzeze njage, bobola najaza eformilere y’okukola nka painiya ominuzize.—Isa. 6:8.

Omu Mwezi gwa 5, 1968, nahabwa olukengo l’okuba painiya ominuzize omu vile ye Kano enoro ye Nigeria. Agala galiri mango Evita lyaliyirikirwe Biafran lyaliri lyalibuza e eneo omu mwaka gwa (1967-1970), embere rhuhamire Emasheshukiro me Nigeria. Hali mwira wani walonzaga kumbuza kujayo bulala alilagire eju y’akalamo kani. Namubwira ntya: “Wakolere kundagako. Aliko akaba Yehova alonzeze nkole eyila ngabane, nta ngangane ngwerhe agenderera kuba haguma nani.”

Akarte ke Afrike y’emazikiro, kayerekene efasi ziguma Israel Itajobi alamire n’okukolera: Conakry omu Guinée; Sierra Leone; Niamey omu Niger; Kano, Orisunbare, n’omu Lagos omu Nigeria.

NAMALANGALIRA YEHOVA OMU ENEO LIHARABISIZWE N’EVITA

Ebintu birhaliri bwinja omu eneo ye Kano. Evita lyalibihize eyila vile nzibu nzibu. Mango maguma omu mahubiri rhwagendaga rhwabona abantu bafaga omu vita. Chiro akaba oku haliri bibaga binene mw’eyola vile ye Kano, bene-berhu banene babaga balibirhire. Abahubiri barhahikire kwe 15 babali bayorhere omu vile ye Kano, kandi baligwerhe obuba eyi banavunikire omurhima. Abola bene-berhu na bali-berhu balisimire bwenene amango rhwewe ba painiya baminuzize 6 rhwayinjaga. Rhwalibahebere omurhima bayunva basimire. Rhwabarhabala bashube kugwarha eprograme y’ekiroho banarhondera kuhana eripoti y’amahubiri n’okushuba kuhwanza kuhema ebitabu oku Beteli.

Rhweshi bapainiya baminuzize rhwarhondera kuyiga olulimi lwe Hausa. Banene balamire eyola munda, balisimire kurhuyunviriza bulala rhwaliri rhwabahubiri omu lulimi lwabo oku bilolere oburhumwa b’Obwami. Rhwalikwanene kuchirhonda bulala edini lyaliherhe bantu banene omu vile ye Kano lirhalirhusimire. Lusiku luguma nyono na mwene-werhu, mulume muguma arhulibirhako n’akeri. Ech’okusimisa rhwamulusha kulibirha rhwamuhera! Nachiro haliri ebibazo, Yehova arhumire “rhwabera omu bulanzi” n’oluganjo lw’abahubiri lwarhondera kuchiyongera. (Zb. 4:8) Zene, abahubiri barhalukire 500 bali omu bibaga 11 by’omu vile ye Kano.

RHWAPATA AMALIBUKO OMU NIGER

Indi painiya ominuzize omu vile ye Niamey, omu Niger

Buzinda omu Mwezi gwa 8, 1968, enyuma y’okukolera omu eneo y’omu Kano mu myezi migeke, bantuma nyono n’abandi bapainiya baminuzize e Niamey, kapitale k’echihugo che Niger. Buzira kulegama rhwarhegera oku Niger eli omu Afrike ye Mazikiro, eli nguma omu maeneo mali mw’echuka chinene bwenene oku gulu. Rhurhaliri rhwalembera echuka konyine, s’aliko rhwanalikwanene kuyiga Echifaransa olulimi banakolesa oku masomo n’omu mabiro (Olulimi lwa Leta). Nachiro byalikomere kujira ntyo, rhwalilangalire Yehova rhwarhondera kuhubiri omu vile eyi rhuli haguma n’abandi bahubiri bageke balilamire ahola. Enyuma wa siku zigeke, hofi buli yeshi omu Niamey waliyinji kusoma ahabwa echitabu Kweli Iongozayo Kwenye Uzima wa Milele (Obukweri Buyerekeze Oku Kalamo k’Esiku n’Amango). Abantu baliri bayinja kurhulonza y’irhubaha echola chitabu!

Buzira kulegama, rhwarhegera oku abarhegesi barhalisimire Abahamirizi ba Yehova. Omu Mwezi gwa 7, 1969, rhwakola embuganano y’omuzunguluko y’oburhanzi n’abantu hofi 20 baliyihikireko. Rhwalilingirize oku bahubiri babiri bahyahya babatizwa. Aliko oku lusiku lurhanzi lw’embuganano, abapolisi bayinja barhubuza kugenderera n’eprograme yerhu. Baheka bapainiya baminuzize n’omwimangizi w’omuzunguluko oku biro by’abapolisi. Bamalire kurhubaza ebibazo, barhulikula barhurhegeka oku rhugaluke esezi waho. Bulala rhwaliri rhwabona oku ebibazo bikala kurhengerera, rhwapanga oku ejambo ly’obubatizo ligezezwe omu nju ya mwene-werhu muguma naho ababatizwa babatizizwe omu lwinji.

Maboso mageke enyuma waho, Oburhegesi bw’ambwira oku nyono n’abola bapainiya baminuzize 5 rhurhenge omu Niger. Barhuha sa 48 z’okuchirheganya n’okurhenga omu chihugo, kandi byalihemere rhuchilweko rhwewe rhwenyine. Rhwakenga rhwavarhwaja oku Beteli ye Nigeria naho rhwahabwa ezindi ngabane.

Bantuma omu vilaje y’omu Nigeria eyirikirwe Orisunbare kukola haguma n’echigusho chigeke ch’abahubiri balilamireyo, kandi ahala akasi k’okuhubiri kali simisize. Enyuma wa myezi 6, Ebeteli yampema kugaluka omu Niger nyenyine. Nalisomerwe nagwarha n’obuba, aliko nalilonzeze kushuba kubuganana na bene-berhu na bali-berhu b’omu Niger!

Nashuba kugaluka e Niamey. Lusiku luguma imala kugerayo, mulume muguma w’omuchuruzi arhegera oku ndi Muhamirizi wa Yehova, arhondera kumbaza ebibazo oku bilolere e Biblia. Narhondera kumuyigiriza, n’amango aleka obulalu n’okunywa erhabi abatizwa. Naligwerhe busime bunene b’okuhubiri haguma na bene-berhu na bali-berhu omu maeneo m’omu Niger, n’okuntu emyaka yaliri yagera, abantu baliri bayemera obukweri. Amango ngerayo burhanzi, haliri Bahamirizi 31 omu chihugo, amango narhengagayo balikala bali 69.

“RHURHAMENYERE BINENE OKU BILOLERE AKASI K’OBWAMI OMU GUINÉE”

Oku buzinda b’omwaka gwa 1977, nashuba kugaluka omu Nigeria kujira eformasiyo. Enyuma ya maboso masharhu m’amasomo, omwimangizi w’Ekomite y’Omurhabi mwene-werhu, Malcolm Vigo, ampema nsome amaruba marhengaga oku murhabi gwe Sierra Leone. Bene-berhu baliri balonza mwene-werhu ochili mulamba ogwerhe amagala menja oli painiya, onaganira Echingereza n’Echifaransa yaba mwimangizi w’omuzunguluko omu chihugo che Guinée. Mwene-werhu Vigo ambwira oku ebyola bye byarhumaga bampema njire eyola formasiyo. Ambwira oku eyola ngabane erhayorohere. Aderha ntya: “Obiwazeko bwinja embere y’okuyemera.” Ahohan’aho namushubiza, “Bulala Yehova yeli wantuma, nagenda.”

Narhola enviyo y’okuja e Sierra Leone nabuganana na bene-berhu oku biro by’omurhabi. Muguma omu bene-berhu b’omu Komite y’Omurhabi ambwira, “Rhurhamenyere bwinja gurhe ehali ya bene-berhu na bali-berhu b’omu Guinée eli.” Chiro akaba oku bene-berhu b’oku biro by’omurhabi by’omu Siera Leone b’abaliyumangire akasi k’okuhubiri omu chihugo che Guinée, okuganira n’abahubiri birhakagalikene bulala haliri ebibazo by’epolitike. Kanene ebiro by’omurhabi byalilonzeze kurhuma mwene-werhu kuja kulola bene-berhu b’omu Guinée, aliko byaligambene eju y’ebibazo by’epolitike. Bobola baja bampema kuja omu kapitale ye Guinée Conakry kulola akaba nakapata oruhusa oku barhegesi l’okulama eyola munda.

“Bulala Yehova yeli wantuma, nagenda”

Amango ngera e Conakry, naja kulola ambasadere we Nigeria, namubwira oku nalilonzeze kuhubiri omu Guinée. Ambwira oku akaba ntalonzeze kufungwa changwa banjirire kubi, nkwanene kurhenga eyola munda. Ambwira ntya: “Shubira omu Nigeria oje kuhubiri eyola munda,” nava namubwira, “nchiyuvirhe kubera enola munda.” Bobola, ayandikira Ministre de l’Intérieur (Ministre ololere ehali y’omu chihugo) amaruba amuhema antabale, n’oyola Ministre antabala.

Siku zigeke enyuma waho nashuba galuka oku biro by’omurhabi omu Sierra Leone n’okubwira bene-berhu esimikiro ya Ministre. Bene-berhu basima kuyunva gurhe Yehova agishire olugenzi lwani basima bwenene loshi. Abakulu bali banyemerere kulama omu Guinée!

Israel ahekere ebintu byage anagwerhe obusime.

Indi omu kasi k’obwimangizi b’omuzunguluko omu Sierra Leone

Kurhenga omu mwaka gwa 1978 kuhika 1989, naliri nakola akasi k’okulambagirira ebibaga omu Guinée, Sierra Leone, kandi eyi nandi mwimangizi mugwasi w’omuzunguluko omu Liberia. Burhanzi, nagendaga nalwaliriza. Nagendaga nazigana kulwala ey’indi omu maeneo ma hale bwenene. Aliko bene-berhu bagendaga bajira oku bagalire koshi bampise emwa munganga.

Mango maguma nalwala amalariya makomere n’enzoka z’omunda. Amango nfuma namenya oku bene-berhu baliri baganira bamenye ngahe bakampambire! Chiro akaba ebyola byoshi byampikiraga byaliri byahanyagaza akalamo kani, nta lusiku n’oluguma nawazize kuleka engabane zani. Menyere bwinja ok’omurhula g’okuli n’obulanzi bugenderere, bunarhenga emwa Mungu wakanarhufula.

NYONO NA MUKANI RHWALANGALIRE YEHOVA

Israel na Dorcas olusiku l’obuhya bwabo.

Olusiku l’obuhya bwerhu omu mwaka gwa 1988

Omu mwaka gwa 1988, nabuganana na Dorcas, painiya oli mwirhohye onazigire Yehova bwenene. Rhwashabana rhwanagenderera haguma omu ngabane yani y’okulambagirira ebibaga. Dorcas aliri akola haguma nani bwenene omu ngabane yerhu, kandi analiri tayari kukola binene omu kasi ka Yehova. Nyono na Dorcas rhwaliri rhwalambagira n’amagulu bilometre 25 rhwarhenga omu chibaga chiguma rhwanaja omu chindi eyi rhunahekere amasakoshi merhu. Okuja omu bibaga bya hale rhwagendaga rhwakolesa etransporo yoshi yoshi yabonekene, rhwanabalama omu mabarabara mayunjwiremo ebishoho n’ebishimu.

Dorcas aliherhe bushiru bunene bwenene. Omufano, hali amango rhwagendaga rhwayambuka enyinji zili mu bamamba. Mango maguma rhwalikwanene kukola olugenzi lwa siku 5, rhwashimana emirhi y’echilalo yachikire byava byarhuhema rhukolese amarho ma mwalegerere. Amango Dorcas ayumuka yarhenga mwakola karho ka mwalegerere, ava arhogera omu menji malehere. Abe nyono changwa yewe ntaye n’omuguma waliyinji kuyoga, kandi m’olola lwinji halirimo bamamba. Echisimisize, haliri basole baguma bayubiraga bamuyokola. Obola budufu rhwalilorhere ebilorho biyubahisize eju y’ebyola byarhuhikiraga, aliko rhwagenderera n’olugenzi lwerhu.

Jahgift na Eric bachili badorho bayumangire embere w’Echumbi ly’Obwami.

Abana berhu, Jahgift na Eric, babere mpano yerhu y’ekiroho

Oku murhondero g’omwaka gwa 1992, rhwasomezwa n’okumenya oku Dorcas ali bukule. Bobuno si, obola bo bwaliri buzinda bw’akasi kerhu k’amango moshi? Rhwawaza ntya, “Yehova arhuhere mpano!” Rhwayirika omunyere werhu Jahgift (Mpano ya Yehova). Enyuma wa myaka 4 rhuburhire Jahgift, musheja wage Eric akulikiraho. Abana berhu bombi barhuberere mpano z’ekiroho. Jahgift akolere kasanzi kalebe oku biro by’okutafsiri omu vile ye Conakry na Eric naye ali mugwasi w’akasi.

Israel na Dorcas na mugala wabo, n’omunyere wabo Jahgift, bali embere w’Echumbi ly’Obwami.

Nachiro akaba oku Dorcas arhagendereraga kuba painiya ominuzize, aligenderere kuba painiya w’okukahunda n’amango aliri alemba abana berhu. Kugerera oburhabale bwa Yehova, nagenderera omu kasi kaminuzize k’amango moshi. Amango abana berhu bakula, Dorcas naye ashuba kuba painiya ominuzize. Zene rhwembi Dorcas rhuli ba misiyonere omu vile ye Conakry.

YEHOVA ANARHULANGA

Buli mango naliri naja emunda Yehova antumire. Kanene nyono na mukani rhwabwene gurhe Yehova arhulangire anarhugisha. Okulangalira Yehova ahali h’okulangalira ebintu by’omubiri kwarhulangire oku bibazo binene n’emilago. Nyono na Dorcas rhwayigire kugerera ebyarhuhikire, oku eshoko y’obubengere b’okuli erhengere emwa “Mungu onayokola,” Yehova. (1 Ny. 16:35) Menyere bwinja oku akalamo ka balala boshi bamulangalire “kalangwa ahali omurhula omu mufuko gw’akalamo hofi na Yehova.”—1 Sa. 25:29.

    Ebitabu by’Ekihavu (2014-2026)
    Orhengemo
    Ojemo
    • Ekihavu
    • Orhumire abandi
    • Eby'osima
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Amakanuni m'Okukolesa Esite
    • Amakanuni
    • Amakanuni m'Okubika Esiri
    • JW.ORG
    • Ojemo
    Orhumire abandi