Bifokalne leće — tko ih je prvi imao?
Prije dvjestotinjak godina Benjamin Franklin uzeo je dvoje naočale, jedne za korekciju dalekovidnosti, a druge za korekciju kratkovidnosti, te je svako staklo prerezao vodoravno na dva dijela. Potom je u isti okvir u gornju polovicu postavio leće za dalekovidnost, dok je u donju polovicu okvira stavio leće za kratkovidnost, i gle, dobio je prve bifokalne naočale!
Zahvaljujući napretku tehnologije danas se mogu izraditi bifokalne leće od samo jednog komada stakla, s različitim indeksom zakrivljenosti na gornjem i donjem dijelu. Postoje čak i bifokalne kontaktne leće. No jeste li znali da je davno prije nego što je optička znanost izmislila bifokalne leće, jedna prilično nepoznata slatkovodna riba nosila ‘najmodernije’ bifokalne leće?
Ovu tridesetak centimetara dugačku ribu, nalik običnoj maloj slatkovodnoj ribi, koju znanstvenici nazivaju anableps, naći ćete u vodama od južnog Meksika do sjevernih predjela Južne Amerike. Od repa do škrga ne izgleda nimalo posebno, no od škrga naviše izgleda fascinantno.
Na prvi pogled čini vam se da ove ribe imaju četvere oči — jedan par koji gleda gore i jedan koji gleda dolje — zbog čega ih ljudi zovu i četverooke ribe. No to je optička varka. Te ribe imaju dva velika okrugla oka, no svako je oko jednim slojem kože vodoravno podijeljeno na dva dijela. Budući da te ribe plivaju po površini vode, gornje polovice njihovih očiju funkcioniraju poput periskopa, koji izviruju iz vode i pretražuju nebo, dok donji dijelovi ostaju zaronjeni te gledaju pod vodom. Tako četverooka riba traži hranu pod vodom i istovremeno budnim okom — ili, bolje reći, očima — pazi na gladne vodene ptice u zraku.
Međutim, da bi gledala pod vodom, riba treba deblje leće od onih s kojima može gledati na zraku. Kako rješava taj problem? Bifokalnim lećama! Svako oko ima po jednu leću ovalnog oblika koja je u donjem dijelu deblja nego pri vrhu. Tako sve objekte pod vodom gleda pomoću debljeg dijela leće, dok pomoću tanjeg, gornjeg dijela promatra nebo.
No “dvoslojni” riblji vid bit će jasan sve dotle dok su im i leće čiste. A kako onda čiste leće? Svaki put kad im se leće osuše, ribe jednostavno zagnjure glavu pod vodu i ponovo izrone s kristalno čistim bifokalnim lećama. Te blistave leće sasvim sigurno odražavaju mudrost njihovog Stvoritelja!
[Zahvale na stranici 31]
Slika Charlesa Willsona Pealea/Dictionary of American Portraits/Dover
©Dr. Paul A. Zahl, The National Audubon Society Collection/PR
©William E. Townsend, Jr., The National Audubon Society Collection/PR