Zašto ispitati točnost Biblije?

Kakvo gledište imaš s obzirom na Bibliju? Neki su uvjereni da je ona Božje otkrivenje dano ljudima. Drugi vjeruju da je samo obična knjiga. Drugi su opet neodlučni. Ako gajiš bilo kakve sumnje u vezi s porijeklom Biblije, tada postoje ozbiljni razlozi zašto bi je trebao istražiti i raščistiti stvar.

OPĆENITO se sve do 18. stoljeća u zemljama kršćanstva poštivalo Bibliju kao Riječ Božju. No, od 19. je stoljeća sve veći broj pedagoga, znanstvenika pa čak i teologa i crkvenih vođa počeo javno izražavati sumnje u pogledu točnosti Biblije.

To ima za posljedicu da je biblijska kritika postala tako rasprostranjena da mnogi osuđuju Bibliju čak i ako ne poznaju njezin sadržaj. Danas se mnogi pripadnici nazovikršćanstva obraćaju ljudskim filozofijama umjesto Bibliji. Ipak, suvremena filozofija nije proizvela sigurniji ili sretniji svijet. A to je opravdan razlog da se istraži Bibliju kako bi se ustanovilo vodi li njeno vodstvo sreći i uspjehu.

Daljnji razlog da se ispita točnost Biblije jest divan izgled koji ona nudi čovječanstvu. Psalam 37:29, primjerice, navodi: “Pravednici će naslijediti zemlju, i živjeće na njoj do vijeka” (Otkrivenje 21:3-5). Kako takva obećanja djeluju na tebe? Sigurno su dovoljan razlog da istražiš Bibliju kako bi ustanovio može li joj se vjerovati.

Ovaj je časopis uvijek branio istinitost Biblije i često razlagao dokaze njene točnosti. Postoje mnoga područja na kojima se može ispitati točnost Biblije. Razni brojevi Kule stražare pomoći će ti odgovoriti na sljedeća pitanja: Slažu li se poznate činjenice drevne povijesti s Biblijom? Jesu li njena predviđanja točna? Jesu li njeni savjeti praktični, ili su suvremeni pedagozi i filozofi dokazali da je Biblija zastarjela?

Geografija je daljnje područje na kojem možeš ispitati točnost Biblije. Poganski se mitovi često kose s geografskim činjenicama. Naprimjer, mnogi su drevni narodi imali priče o putovanjima u takozvani svijet mrtvih. Knjiga A Guide to the Gods objašnjava s obzirom na drevne Grke: “Zemlju se smatralo plosnatom površinom okruženom ogromnim prostranstvom vode zvanim ocean. Iza njega nalazio se Zagrobni svijet, mračna pustoš obasuta tamnim i besplodnim biljem.” Kad se pokazalo da je to mit, poganski su filozofi morali premjestiti svoj takozvani zagrobni svijet. “Našlo se prikladno mjesto, pod zemljom, povezano s ovim svijetom različitim špiljama”, objašnjava pisac Richard Carlyon. Danas znamo da je i to mit. Ne postoji nikakvo podzemlje ili prolaz.

Biblija, za razliku od drevnih naroda, ne zastupa pogrešno gledište da je Zemlja plosnata. Umjesto toga, ona iznosi znanstvenu istinu da je Zemlja okrugli objekt koji ne počiva ni na čemu (Job 26:7; Izaija 40:22). Što je s drugim geografskim opisima spomenutim u Bibliji? Jesu li oni mitološki, ili je moguće stvoriti si preciznu sliku o biblijskim događajima kad se posjeti današnji Egipat, uključujući poluotok Sinaj i suvremeni Izrael?

[Slika na stranici 3]

“On sjedi nad krugom zemaljskim” (Izaija 40:22).

“On je (...) zemlju objesio ni na čem” (Job 26:7).