O religiji pobliže
UPITANI za svoje mišljenje o religiji, mnogi bi se složili s Voltaireom, koji je religiju označio “majkom fanatizma i svađe” i “neprijateljem čovječanstva”. Netko drugi bi možda, kao anglikanski teolog 17. stoljeća Robert Burton, ravnodušno rekao: “Jedna religija je toliko istinita koliko i druga.”
Ili netko misli poput osobe koju opisuje francuski pisac Joseph Joubert (18. stoljeće), koja u religiji “nalazi radost i obavezu”.
Površna religija
Tko danas u religiji “nalazi radost i obavezu” ima razloga biti zabrinut. Čak u religioznim zemljama mnogi imaju samo nejasnu predstavu o tome što bi trebali vjerovati; njihova religija ima malo utjecaja na njihov svakodnevni život. Na mnogim mjestima statistike pokazuju opadanje broja posjetitelja crkava. Novije statistike iz SR Njemačke primjerice pokazuju da od ukupno 26,3 milijuna katolika samo 6,8 milijuna posjećuje misu. Nije čudo što katolički svećenici kažu da je “Njemačka samo još u najpovršnijem smislu kršćanska zemlja”.
Prema World Christian Encyclopedii, objavljenoj 1982, “nije samo kršćanstvo u opadanju, nego je to ukupni fenomen religije”.
Zašto se osvrnuti na povijest religije?
Kako naočigled tog stanja stvari izgleda budućnost religije? Slijedeći brojevi Probudi se! sadrže seriju članaka koja treba odgovoriti na to pitanje. Osvrtanjem na povijest religije od njenih prvih godina do današnjih dana pružaju ti članci sažeti, ali ipak obuhvatni pregled povijesti religije. Pogled u ogledalo prošlosti omogućit će nam uvid u budućnost religije, u suglasnosti s dobro poznatim temeljnim načelom: Što tko sije, to će i žeti.
Neki kažu brzopleto: ‘Povijest religije me ne zanima!’ Sadašnjost ovisi o prošlosti, a bez obzira da li je netko vjernik ili nije, povijest religije utječe na svakoga — izravno ili neizravno.
Čak i ljudi koji poriču postojanje Boga ipak su religiozni. Kako to? Tako što Boga, kao predmet odanosti, zamjenjuju nečim drugim. Škotski pisac s početka 20. stoljeća J. M. Barrie izrazio je to ovako: “Nečija religija je to što ga najviše zanima.”
Ovaj časopis upotrebljava pojam religija kao oblik obožavanja koji uključuje sustav religioznih stajališta, uvjerenja ili postupaka koje zastupa neki pojedinac ili neka organizacija. U to je obično uključena vjera u Boga ili u mnogo bogova. Ponekad se kao predmet obožavanja uzdiže ljude, predmete, želje ili moć.
Nadamo se da će čitaoci izvući korist iz serije “Budućnost religije u ogledalu njene prošlosti”. Budući da je religija uvijek bila uzrok sukoba, umjesno je početi s temom “Religiozna nesloga — Kako je započela”.