Mladi pitaju...

Kako da prestanem toliko sanjariti?

“IMAM ozbiljan problem”, priznao je mladić imenom Jonathan. “Sanjarim na poslu, kad hodam, prije nego legnem u krevet pa čak i u Kraljevskoj dvorani. To je obično nešto u vezi s djevojkama, seksom ili da sam neka popularna zvijezda ili heroj.”

Sanjarenje je uobičajeno i kod mladih i kod starih ljudi. U umjerenim količinama ono može biti normalna, zdrava aktivnost.a Međutim, previše čak i dobrih stvari može biti štetno. (Usporedi Izreke 25:16, St.) To je naročito slučaj ako je sadržaj sanjarenja neispravan.

Pretpostavimo, naprimjer, da ponekad zamišljaš kako si svoj omiljeni pjevač. Možda bi, na početku, samo nekoliko trenutaka dnevno provodio zamišljajući kako na pozornici primaš izraze oduševljenja mase. Ali kako tjedni prolaze, ti sve više i više vremena provodiš u svom zamišljenom svijetu koncerata, intervjua, snimanja. Ta ti fantazija donosi toliko zadovoljstva, i ti se jednostavno ne možeš zaustaviti.

‘Pa što ima loše u pretvaranju da si netko drugi?’, pitaš. Kao prvo, stručnjaci kažu da oni koji ne mogu bez sanjarenja često “ne mogu (...) dobro funkcionirati u stvarnom svijetu” (The Parents‘ Guide to Teenagers). Življenje u svijetu snova sprečava proces odrastanja; umjesto da ih odbaciš, ti se držiš djetinjastih obilježja (1. Korinćanima 13:11). Razvijaš sanjarski, a ne realni pogled na život. Umjesto da razvijaš svoje “moći zapažanja” rješavajući problem, ti ih gušiš povlačenjem u svijet mašte (Hebrejima 5:14, NW). Tako sanjarenje ovlada tvojim životom, nauštrb odnosa i prioriteta iz stvarnog života.

Knjiga Daydreaming, od dr. Erica Klingera, ukazuje na ono što bi moglo predstavljati najveću opasnost, naime da ti “bavljenje nečim što bi želio, ali ne bi smio imati, može otežavati opiranje težnji za tim”. Biblija to ovako izražava: “Svakoga iskušava njegova vlastita želja, koja ga vuče i mami” (Jakov 1:14, NW). Djelovanju prethodi misao. Iako vjerojatno nećeš postati o drogi ovisna rock zvijezda samo zato što ponekad sanjariš o tome da si poznati muzičar, mogao bi razviti nezdravu pohlepu prema ‘tjelesnim željama, željama očiju’ (1. Ivanova 2:16).

Prestani živjeti u oblacima

Kako se, onda, možeš osloboditi ove fantazije? Prije svega, može ti pomoći ako sam sebe upitaš zašto ti se ta fantazija toliko sviđa?b Je li to zato što se želiš dopasti drugima? Donosi li ti zadovoljstvo zamišljanje da posjeduješ ljepotu ili talent koji je tu zvijezdu učinio popularnom? Ili joj jednostavno zavidiš na njenom naizgled bezbrižnom načinu života. Jedan stručnjak na polju duševnog zdravlja primijetio je u vezi s popularnom pjevačicom Madonnom: “U mislima obožavatelja ona je oslobođena briga u vezi s novcem, školom, usamljenošću.” Zbog toga neki možda sanjaju da budu poput nje.

Međutim, određena doza stvarnosti može uvelike doprinijeti da se prestane živjeti u oblacima fantazije. Primijeni načelo iz Filipljanima 4:8, gdje nam se kaže da razmišljamo o stvarima koje su istinite i hvale vrijedne. Je li uistinu točno da slavni uživaju bezbrižan život? Je li, u većini slučajeva, njihov moral hvale vrijedan? U stvari, život u petoj brzini mnoge je od njih ostavio psihički i emocionalno uništene. Usprkos bogatstvu, mnoge slavne ličnosti imaju financijske brige. Jako malo njih ima stabilne brakove. Želiš li da tvoje srce teži za takvim životom?

Naravno, prirodno je željeti da te drugi vole i dive ti se. Šesnaestogodišnja Olivia neprestano sanjari zamišljajući da je “netko poseban koga svi vole”. Ali sanjarenje — koliko god živopisno ili stvarno bilo — ne može stvarno zadovoljiti te želje ništa više nego što maštanje o jedenju može napuniti tvoj želudac (Izaija 29:8). Osim toga, Biblija upozorava: “Ko pazi na vjetar, ne će sijati” (Propovjednik 11:4). Tako umjesto da sanjaš o tome kako te drugi vole, radi na tome da sam sebe učiniš dopadljivim. (Vidi članak “Mladi pitaju... Što da učinim da me ljudi zavole?” u izdanju od 8. travnja 1989.)

Seksualne fantazije

U svojim je tinejdžerskim godinama Alan (nije njegovo pravo ime) imao sanjarenja drugačije vrste. “Naučio se prepuštati erotskim mislima” i dobar dio svog vremena provodio je u tome. Kasnije je, postavši kršćaninom, predao svoj život Bogu. “Time se ništa nije promijenilo”, priznaje Alan. “Seksualno sanjarenje i dalje je za mene bilo način života.”

Jesi li i ti isto tako zaražen uzbuđujućim seksualnim sanjarenjima?c To možda nije nenormalno ako si u ‘cvijetu mladosti’, kad su seksualne želje veoma jake (1. Korinćanima 7:36, NW). Međutim, ti sam sebi nanosiš štetu ako hotimično pothranjuješ seksualne misli. Biblija kaže u Kološanima 3:5: “Usmrtite stoga udove svoga tijela koji su na zemlji s obzirom na blud, nečistoću, spolnu pohotu” (NW). Bavljenje seksualnim fantazijama rasplamsava neispravne želje. Može voditi u masturbaciju — ili čak u spolni nemoral.

Kako se možeš osloboditi nemoralnih fantazija? Alan se prisjeća: “Odlučio sam tome pristupiti sa stavom ‘ili-ili’. Nisam se mogao usredotočiti na seks sve dok sam bio koncentriran na nešto drugo.” Alan se tako naučio samodisciplini (1. Korinćanima 9:27). Meditirao je o korisnim stvarima i naučio odmah odbacivati bilo kakve nemoralne misli (Psalam 77:12). “To je bilo uspješno!” prisjeća se Alan.

Zanimljivo je da su istraživači otkrili kako mi najviše sanjarimo onda kad nemamo mnogo posla. Zato biti bogato zaposlen, naročito u “djelu Gospodinovu”, još je jedan način sprečavanja da loše misli uhvate korijen (1. Korinćanima 15:58).

Čuvaj svoje misli od lutanja

Za mnoge mlade problem ne predstavlja toliko sadržaj njihovih sanjarenja koliko način na koji ona ometaju rad u školi ili učenje. “Ne mogu se koncentrirati”, žali se šesnaestogodišnja Karine. “Nikada ne mogu svoje misli zadržati na jednoj stvari.” Kako možeš obratiti pažnju onome što slušaš? (Usporedi Marko 4:24.) Neki istraživači kažu da može biti od pomoći jednostavno to da samoga sebe učiniš svjesnim toga koliko mnogo sanjariš. Možda bi svaki put kad ti u učionici odlutaju misli mogao na komadić papira staviti neki znak. Kad su u jednoj studiji učenici ovako postupili, sanjarenje je značajno opalo.

Isto tako, pokušaj razviti interes za ono što učiš. Ako u svojoj glavi misliš da je matematika nezanimljiva ili da je povijest dosadna, bit će ti teško koncentrirati se. Tvoje će učenje, međutim, biti daleko zanimljivije ako se podsjećaš na to kako ti te informacije mogu koristiti. U najmanju ruku, učenje ti može pomoći da razviješ “sposobnost razmišljanja” (Poslovice 1:4, NW). Isto tako, možeš naučiti važne vještine. Matematika će ti, naprimjer, dobro doći na svjetovnom poslu, u vođenju kućanstva te u udovoljavanju određenim kršćanskim odgovornostima. Poznavanje povijesti može ti pomoći da razumiješ ljude i tekuće događaje. Četrnaestogodišnji Daniel, koji je Jehovin svjedok, kaže: “Uvijek pokušavam uvidjeti kako je moja domaća zadaća povezana s Biblijom i kako tu informaciju mogu upotrijebiti u djelu propovijedanja. To moje misli odvraća od igranja loptom, i ne žurim da što prije završim zadaću.” Da, što veću vrijednost pridaješ onome što učiš, to ćeš više biti motiviran da aktivno tražiš znanje. (Usporedi Priče Salamunove 2:4.)

Posebno je teško koncentrirati se onda kad radimo neki rutinski posao, kao što je kuhanje, čišćenje ili pospremanje. Kako li je samo lako prepustiti se sanjarenju! Pa ipak, Biblija pokazuje da dobro obavljen posao donosi veliko zadovoljstvo (Propovjednik 2:24). Ona nas nadalje ohrabruje da ‘sve što radimo, radimo kao Jehovi’ (Kološanima 3:23, NW). Takav pozitivan stav može ti pomoći da se koncentriraš. “Kad su mi misli stalno na onome što radim”, kaže dvanaestogodišnji Samuel, “brže obavim posao.”

Sanjarenje može biti ugodno, ali ono nije zamjena za realnost. Nemoj mu dozvoliti da ovlada tvojim životom. Discipliniraj svoje misli. Usredotoči ih na vrijedne stvari. Na taj ćeš način ne samo prestati toliko sanjariti već ćeš se ‘čvrsto uhvatiti stvarnog života’ (1. Timoteju 6:19, NW).

[Bilješke]

[Slike na stranici 21]

Umjesto da samo sanjaš o tome kako te drugi vole, radi na tome da sam sebe učiniš dopadljivim