Nemojte biti žrtva propagande!

POSTOJI razlika — velika razlika — između obrazovanja i propagande. Obrazovanjem se učimo kako misliti. Propaganda nam govori što trebamo misliti. Dobri učitelji prikažu sve strane nekog problema i potiču na diskusiju. Propagandisti vas uporno prisiljavaju da saslušate njihovo mišljenje i odvraćaju od diskusije. Njihovi pravi motivi često i nisu tako očiti. Oni vrše odabir činjenica, okorištavaju se onima koje idu njima u prilog, a ostale prešućuju. Ujedno izvrću činjenice budući da su specijalisti za iznošenje laži i poluistina. Ciljaju na vaše emocije, a ne na vašu sposobnost logičnog razmišljanja.

Propagandist vodi računa o tome da se njegova poruka doima ispravnom i moralnom te da u vama budi osjećaj kako ćete biti važni i prihvaćeni ukoliko je slijedite. Vi ste pametni, niste sami, osjećate se ugodno i sigurno — tako glasi njihova poruka.

Kako se možete zaštititi od takvih ljudi koje Biblija naziva ‘onima koji govore beskorisne stvari’ i ‘obmanjivačima uma’? (Titu 1:10). Nakon što saznate kakvim se smicalicama služe, bit će vam lakše procijeniti svaku poruku ili informaciju koja vam se prezentira. Evo nekoliko načina na koje to možete učiniti.

Budite izbirljivi: Potpuno otvoreni um mogao bi se usporediti sa slavinom koja propušta baš sve što prolazi kroz nju — čak i otpadne vode. Nitko od nas ne želi da mu um bude zatrovan. Salamun, kralj i podučavatelj iz drevnog doba, upozorio je: “Lud vjeruje svašta, a pametan pazi na svoje korake” (Priče Salamunove 14:15). Zato trebamo biti izbirljivi. Trebamo pažljivo ispitati sve što nam se nudi i odlučiti što prihvatiti, a što ne.

Međutim, ne bismo trebali biti ni toliko uskogrudni da odbijamo razmotriti činjenice koje nam mogu pomoći da naučimo bolje razmišljati. Kako možemo postići ispravnu ravnotežu? Ako imamo mjerilo na temelju kojeg možemo procijeniti nove informacije. Što se toga tiče, kršćanin raspolaže izvorom velike mudrosti. On posjeduje Bibliju, koja mu pruža sigurne smjernice za razmišljanje. S jedne strane njegov je um otvoren, to jest spreman prihvatiti nove informacije. Kršćanin ima biblijska mjerila koja mu pomažu da ispravno procijeni nove informacije i ono što je istinito ugradi u svoj obrazac razmišljanja. S druge strane, njegov um uviđa koliku opasnost kriju u sebi informacije koje se potpuno kose s njegovim biblijski utemeljenim mjerilima vrijednosti.

Upotrijebite razbor: Razbor je “oštroumnost pri prosuđivanju”. To je “moć ili sposobnost uma kojom se razlikuje jednu stvar od druge”. Osoba koja je razborita zapaža podmukli utjecaj ideja ili stvari i posjeduje sposobnost dobrog prosuđivanja.

Ukoliko upotrebljavamo razbor, bit ćemo u stanju prepoznati one koji se samo služe “slatkim govorom i laskavim riječima” kako bi ‘zaveli srca bezazlenih’ (Rimljanima 16:18). Razbor vam pomaže da odbacite nevažne informacije ili činjenice koje bi vas mogle zavesti i da razlučite samu bit neke stvari. No kako možete razlučiti da li vas se nekom informacijom želi zavesti?

Ispitajte informacije: “Ljubljeni”, rekao je Ivan, kršćanski učitelj iz prvog stoljeća, “ne vjerujte svakom nadahnutom izrazu, nego ispitajte nadahnute izraze” (1. Ivanova 4:1). Danas su neki ljudi poput spužve; upijaju sve na što naiđu. Zapravo je posve jednostavno prihvatiti sve što vidimo i čujemo.

No za svakog je pojedinca daleko bolje da sam izabere čime će hraniti svoj um. Postoji jedna izreka koja kaže da smo mi ono što jedemo, a ona se može primijeniti kako na hranu kojom hranimo svoje tijelo tako i na hranu kojom hranimo svoj um. Bez obzira na to što čitate, gledate ili slušate, provjerite osjeti li se propagandni prizvuk ili sadržaj odgovara istini.

Pored toga, ukoliko ne želimo biti pristrani, moramo biti spremni neprestano ispitivati svoja mišljenja kada prihvaćamo neke nove informacije. Moramo biti svjesni da su to ipak samo mišljenja. Njihova pouzdanost ovisi o valjanosti činjenica kojima raspolažemo, o našoj sposobnosti rasuđivanja i o našim mjerilima vrijednosti.

Postavljajte pitanja: Kao što smo vidjeli, danas je mnogo onih koji bi nas htjeli ‘obmanuti uvjeravajućim argumentima’ (Kološanima 2:4). Stoga bismo, kad nam se iznose uvjeravajući argumenti, trebali postavljati pitanja.

Kao prvo, ispitajte ima li poruka prizvuk pristranosti. Koji se motiv krije iza nje? Ako je poruka nabijena pogrdnim riječima i riječima koje poruci daju na težini, zbog čega je to tako? Ako stavimo te riječi po strani, kakva je stvarna vrijednost same poruke? Ukoliko je to moguće, pokušajte ispitati na kakvom su glasu njeni autori. Jesu li poznati po tome da govore istinu? Ako se pozivaju na neke “autoritete”, tko ili što su ti autoriteti? Zašto biste tu osobu — odnosno organizaciju ili publikaciju — trebali smatrati stručnjakom za to pitanje ili izvorom pouzdanih informacija? Ako osjetite da se na neki način pokušava utjecati na vaše emocije, pitajte se: ‘Kad trezveno razmislim o toj poruci, kakva je njena stvarna vrijednost?’

Nemojte se povoditi za masama: Ako ste svjesni toga da ono što svi misle nije bezuvjetno ispravno, to vam može dati snage da mislite drugačije. Iako se može činiti da svi drugi misle isto, znači li to da biste i vi trebali tako misliti? Uvriježeno mišljenje nije pouzdani barometar istine. Ljudi su kroz stoljeća prihvaćali razne ideje koje su se kasnije pokazale pogrešnima. Da, ljudi se još uvijek rado povode za masom. Stoga nam zapovijed koju nalazimo u 2. Mojsijevoj 23:2 (St) služi kao pouzdano načelo: “Ne povodi se za mnoštvom da činiš zlo.”

Ranije smo spomenuli da je Biblija siguran vodič onima koji žele trezveno razmišljati. Jehovini svjedoci nedvojbeno se slažu s izjavom koju je Isus uputio Bogu: “Tvoja riječ je istina” (Ivan 17:17). To je zbog toga što je Bog, Autor Biblije, ‘Bog istine’ (Psalam 31:5).

Da, u ovoj eri visokorazvijene propagande mi možemo s pouzdanjem gledati na Jehovinu Riječ kao na izvor istine. To će nas na koncu zaštititi od onih koji nas žele ‘iskorištavati varljivim riječima’ (2. Petrova 2:3).