Plodno tlo za tiskanje Biblije

ANTWERPEN se nalazi na obali rijeke Schelde, 88 kilometara od njenog ušća u Sjeverno more. U 16. stoljeću, u takozvanom zlatnom dobu, Antwerpen je doživio neviđeni gospodarski napredak. Brzo se širio i postao najveća evropska luka te jedan od svega nekoliko zapadnoevropskih gradova s preko 100 000 stanovnika.

Budući da je bio tako napredan, Antwerpen je privlačio trgovce iz svih dijelova Evrope. Tako je zahvaljujući razvoju trgovine i sve većem blagostanju gradsko poglavarstvo postalo prilično tolerantno i dopustilo da Antwerpen postane idealno mjesto za razvoj i širenje novih ideja. Ta tolerantna klima privlačila je tiskare koji su znali da u Antwerpenu slobodno mogu tiskati knjige i tako širiti nove ideje. Antwerpen je ubrzo postao grad u kojem je u 16. stoljeću živjelo preko 270 tiskara, izdavača i prodavača knjiga. Tadašnji gradski oci s ponosom su ga opisali kao grad u kojem su “sve vrste znanosti i umjetnosti, sve nacije i sve ljudske vrline našle utočište i plodno tlo za daljnji razvoj”.

Među djelima prožetim novim idejama koja su bila tiskana i raspačavana našla su se i djela Martina Luthera (1483-1546). On je bio pokretač reformacije, vjerskog pokreta koji je doveo do nastanka protestantizma. Samo šest mjeseci nakon početka reformacije Lutherova su se djela pojavila u nekim knjižarama u Antwerpenu. Dakako, Katoličkoj crkvi to nije bilo nimalo drago. U srpnju 1521. u Antwerpenu je na poticaj Crkve javno spaljeno 400 knjiga koje su bile proglašene heretičkima. Dvije godine kasnije dva augustinska redovnika iz Antwerpena koja su podržavala Lutherove ideje bila su živa spaljena na lomači.

Ti napadi nisu spriječili nekolicinu odvažnih tiskara da u Antwerpenu nastave sa svojom djelatnošću. Hrabrost tih tiskara uvelike je doprinijela tome da je Biblija postala dostupna običnim ljudima. Upoznajmo se s nekima od tih tiskara.

Adriaen van Berghen bio je tiskar i trgovac knjigama. Godine 1522. stavljen je u klade zbog toga što je prodavao luteranske knjige, a ubrzo nakon toga dosuđena mu je i kazna zatvora. Nakon što je bio pomilovan, odmah je nastavio sa svojom djelatnošću. Opet je počeo tiskati knjige — ovaj put radilo se o prijevodu nekih dijelova Lutherovog “Novog zavjeta” na nizozemski. Taj je prijevod objavljen 1523, samo godinu dana nakon što je prvi put objavljen Lutherov prijevod “Novog zavjeta” na njemački.

Međutim, kad je 1542. u njegovoj kući u Delftu (Nizozemska) pronađeno mnogo zabranjenih knjiga, Van Berghen je ponovno uhapšen. Sudac mu je najprije dosudio blagu kaznu — trebao je dva sata stajati na gubilištu s “nekim zabranjenim knjigama obješenim oko vrata”. No kasnije je presuda promijenjena u smrtnu kaznu i tako je hrabrom tiskaru mačem odrubljena glava.

U ono je vrijeme najproduktivniji tiskar Biblija na nizozemskom bio Jacob van Liesvelt. On je objavio ukupno 18 izdanja Biblije na nizozemskom. Godine 1526. tiskao je kompletnu Bibliju na tom jeziku. To izdanje Biblije objavljeno je četiri godine prije nego što je tiskana prva kompletna Biblija na francuskom i devet godina prije nego što je tiskana prva kompletna Biblija na engleskom! Biblija koju je tiskao Van Liesvelt uglavnom se temeljila na Lutherovom tada još nedovršenom njemačkom prijevodu Biblije.

Van Liesveltovo posljednje izdanje Biblije na nizozemskom, koje je objavljeno 1542, bilo je opremljeno ilustracijama napravljenim u tehnici drvoreza te novim komentarima na marginama. Naprimjer, uz Mateja 4:3 nalazio se drvorez na kojem je Đavo bio prikazan kao bradati redovnik s krunicom i kozjim nogama. Međutim, ono što je naročito izazvalo srdžbu Katoličke crkve bili su komentari na marginama. Na temelju jednog komentara — koji je glasio “Spasenje dolazi samo preko Isusa Krista” — Van Liesvelt je bio osuđen na smrt. Premda je Van Liesvelt rekao da njegova Biblija ima imprimatur Cum gratia et privilegio, to jest da je tiskana uz dopuštenje Crkve, 1545. mu je u Antwerpenu odrubljena glava.

Za to vrijeme u Francuskoj je poznati katolički humanist Jacques Lefèvre D’Étaples prevodio Bibliju s latinskog na francuski, premda se služio i izvornim grčkim tekstom. D’Étaples je htio da Biblija postane dostupna običnim ljudima. On je napisao: “Dolazi vrijeme kad će se o Kristu propovijedati na ispravan način, a ne s primjesom ljudskih tradicija, što zasad još nije slučaj.” Godine 1523. u Parizu je objavio prijevod “Novog zavjeta” na francuski. Teolozi s uglednog Sveučilišta Sorbone osudili su njegov prijevod jer se radilo o prijevodu na narodni jezik. Zbog njihovog napada D’Étaples je iz Pariza pobjegao u Strasbourg, grad na sjeveroistoku Francuske.

Zbog protivljenja teologa tiskari iz Francuske više se nisu usudili tiskati Bibliju na francuskom. Gdje je onda D’Étaples mogao tiskati svoju Bibliju? A gdje drugdje nego u Antwerpenu! D’Étaplesovo izdanje Biblije iz 1530, koje je u Antwerpenu tiskao Merten de Keyser, bilo je prvi francuski prijevod Biblije koji je objavljen u jednom svesku. Zanimljivo je da je De Keyser tiskao ovaj prijevod uz dopuštenje Katoličkog sveučilišta u Leuvenu, najstarijeg belgijskog sveučilišta, te uz odobrenje samog cara Svetog Rimskog Carstva, Karla V! No unatoč tome, D’Étaplesov se prijevod 1546. našao na popisu knjiga koje su katolicima bile zabranjene.

U Engleskoj je u to vrijeme svećenik William Tyndale htio prevesti Bibliju na engleski. Međutim, londonski biskup Cuthbert Tunstall oštro je osudio tu njegovu ideju. Kad je Tyndale shvatio da neće moći prevesti Bibliju u Engleskoj, pobjegao je u Njemačku. S vremenom je završio s prevođenjem te je u veljači 1526. predao na tiskanje svoj prvi kompletni engleski prijevod “Novog zavjeta”. Nepunih mjesec dana kasnije u Engleskoj su se pojavili prvi primjerci tog prijevoda.

Međutim, biskup Tunstall odlučio je pod svaku cijenu spriječiti da obični ljudi čitaju Bibliju. Stoga je spalio sve primjerke Tyndaleovog prijevoda koje je uspio pronaći. No neki su i dalje bili u opticaju. Zato je biskup odlučio preko trgovca po imenu Packington kupiti sve Tyndaleove Biblije prije nego što s kontinenta stignu u Englesku. Tyndale je prihvatio Packingtonovu ponudu te upotrijebio zarađeni novac za poboljšanje svog prijevoda i tiskanje revidiranog izdanja. “Tako su svi dobro prošli”, komentirao je jedan kroničar onog vremena. “Biskup je dobio knjige, Packington zahvalu, a Tyndale novac.” Premda nije bio toga svjestan, londonski je biskup financirao Tyndaleov rad na prevođenju Biblije!

No čak i nakon što su sve te Biblije kupljene i spaljene, u Englesku je i dalje stizalo mnogo primjeraka Tyndaleovog “Novog zavjeta”. Kako je to bilo moguće? Dva hrabra tiskara iz Antwerpena, Hans i Christopher van Ruremond, potajno su tiskali nekoliko izdanja Tyndaleovog “Novog zavjeta”. Premda je u tim Biblijama bilo mnogo tiskarskih grešaka, Englezi su ih kupovali.

Međutim, 1528. Hans van Ruremond dospio je u zatvor u Londonu zbog toga što je tiskao 1 500 primjeraka Tyndaleovog “Novog zavjeta” te što je 500 primjeraka donio u Englesku. Vjerojatno je i umro u tom engleskom zatvoru. Godine 1531. Hansov brat Christopher također je završio u zatvoru u Engleskoj. On je bio kažnjen zbog toga što je prodavao “Novi zavjet”. I Christopher je vjerojatno umro kao zatvorenik.

U razdoblju od 1529. do 1535. Tyndale je uglavnom živio u Antwerpenu — tamošnja društvena klima pružala mu je bolje uvjete za rad. Godine 1530. Merten de Keyser je u Antwerpenu tiskao Tyndaleov prijevod Pentateuha, u kojem se prvi put u engleskom jeziku pojavilo ime Jehova.

U svibnju 1535. Tyndale je uhapšen u Antwerpenu. Dok je on bio u zatvoru, Miles Coverdale, jedan od njegovih učenika, dovršio je njegov prijevod Hebrejskih pisama. Šestog listopada 1536. Tyndale je u Vilvoordeu (današnja Belgija) bio svezan za stup, zadavljen i spaljen na lomači. Njegove posljednje riječi bile su: “Gospodine! Otvori oči kralju Engleske!”

Nedugo nakon Tyndaleovog smaknuća engleski kralj Henrik VIII odobrio je prijevod Biblije koji se trebalo čitati u crkvi. Tiskao ga je Matthias Crom, također tiskar iz Antwerpena. Najveći dio te Biblije, koja je po Thomasu Matthewu nazvana Matthewova Biblija, zapravo je bio Tyndaleov prijevod.a Kako je samo ironično to što su biskupi sada koristili prijevod koji su nekoliko godina ranije spaljivali i zbog kojeg je Tyndale bio pogubljen!

Tyndaleov je prijevod uvelike sačuvan u prijevodu King James Version. Mnoge izraze iz prijevoda King James Version koji su ostavili neizbrisiv trag u engleskom jeziku zapravo je skovao Tyndale. To su izrazi iz njegovog prijevoda koji je prvobitno tiskan u Antwerpenu. Prema riječima profesora Guida Latréa, Tyndale je čak više utjecao na engleski jezik nego Shakespeare!

U drugoj polovini 16. stoljeća Antwerpen je izgubio epitet grada u kojem vlada vjerska tolerancija i koji je plodno tlo za tiskanje Biblije. Ta je promjena uglavnom bila posljedica progonstva koje je pokrenuo katolički pokret protureformacije. No unatoč tome, hrabrost i požrtvovnost ljudi koji su u to davno vrijeme tiskali Bibliju u Antwerpenu doprinijele su tome da je Božja Riječ danas dostupna ljudima diljem svijeta.