Tko će preživjeti?

 1. a) O čemu će ovisiti preživljavanje u Božji miroljubivi novi sustav stvari? b) Kako Otkrivenje 7. poglavlje opisuje one koji će preživjeti da bi živjeli u Raju na Zemlji?

PREŽIVLJAVANJE u nadolazećem svjetskom uništenju neće biti stvar slučaja, kao što je to često slučaj u ljudskim ratovima. Ono neće biti određeno time gdje osoba živi, niti time da se pobjegne u neko atomsko sklonište ili drugo utočište onda kad se čuje zvuk sirene. Preživljavanje će ovisiti o Božjoj milosti, kao i o izboru kojeg će svaki pojedinac načiniti prije nego što počne “velika nevolja”. Na koji način možeš napraviti izbor kojim ćeš dospjeti među one koji će preživjeti za život na Zemlji u Božjem mirnom, rajskom novom sustavu stvari? (Otkrivenje 7:9, 10, 14, 15).

 2. Tko postavlja uvjete za preživljavanje i gdje ih se može pronaći?

² Osim što proriče da će biti preživjelih u nadolazećem svjetskom uništenju, Biblija također daje uzor, odnosno primjere koji nam pomažu u tome da spoznamo kakva će vrsta osoba biti preživjeli. Pošto Bog omogućava preživljavanje, on s pravom postavlja uvjete.

 3. Budući da će tamo vladati mir i sigurnost, zašto je nužno da oni koji čine zlo budu uništeni?

³ Bog će mudro i opravdano gledati da preživjeli budu osobe koje će u njegovom novom sustavu stvari činiti dobro, a ne one koje će mu štetiti. Kad bi dopustio da prežive nepravedni, tada ne bi bilo mira i sigurnosti za pravedne. Njihovi domovi i osobna sigurnost i dalje bi bili ugroženi. No, Biblija obećava: “Zločinci će biti uništeni, a koji se uzdaju u Jehovu naslijedit će zemlju”. Samo na taj način što će Bog primijeniti to pravilo, izrečeno u Psalmu 37:9-11, NS, preživjelima će biti omogućeno da nađu “savršeno zadovoljstvo u obilju mira”. O tome kako će Bog to učiniti govore nam primjeri iz prošlosti kad je ljudska zloća natjerala Boga da izvrši osudu.

 4-6. a) Što svjedoči o tome da je uništenje Jeruzalema 70. n. e. povjesna činjenica? b) Zašto je došlo do tog uništenja? c) Što je omogućilo bijeg Isusovim učenicima?

⁴ U Rimu još i danas stoji jedan spomen-slavoluk iz prvog stoljeća naše ere, Titov slavoluk. Na njemu su oslikane pojedinosti odnešene iz hrama u Jeruzalemu nakon njegovog razorenja 70. n. e. Pošto je to uništenje povjesna činjenica, onda je povjesna činjenica i to da je Isus Krist decenijama unaprijed predskazao to uništenje, kao i način na koji će biti moguće to preživjeti.

⁵ Židovski narod se okrenuo od Boga i počeo slijediti ljude i ljudske religiozne običaje (Matej 15:3-9). Oni su se radije pouzdali u ljudske političke vođe nego u Božje obećano Kraljevstvo (Ivan 19:15). Otišli su toliko daleko da su se borili protiv istine koju je objavio Božji sin i njegovi apostoli. Isus je upozorio na posljedice do kojih će dovesti takvo postupanje (Matej 23:37, 38; 24:1, 2).

⁶ Posljedice su bile upravo onakve kako je prorečeno. Godine 66. n. e. Židovi su se pobunili protiv Rima. Rimljani su napali Jeruzalem, ali su se nakon toga neočekivano povukli. To je za one koji su vjerovali Isusu bio znak i mogućnost da učine ono što je on rekao: Bježite — iziđite iz osuđenog grada i iz cijele judejske oblasti, bez obzira što morali za sobom ostaviti. Pravi Isusovi učenici su upravo to i učinili. Tada su se, godine 70. n. e., Rimljani vratili, opkolili Jeruzalem i razorili ga zajedno s onima koji nisu poslušali. Židovski povjesničar Josip, koji je bio svjedok toga, kaže da je 1 100 000 ljudi u Jeruzalemu umrlo od gladi, bolesti, u gradskim okršajima, te od rimskog mača. Međutim, kršćani koji su pozitivno reagirali pobjegli su iz grada (Luka 19:28, 41-44; 21:20-24; Matej 24:15-18).

 7. Što je trebalo činiti da bi se preživjelo onda kad je Babilon upropastio izraelsku naciju?

⁷ Slična situacija je vladala skoro sedam stoljeća prije tog događaja kad je Bog dopustio babilonskim snagama pod kraljem Nabukodonozorom (II) da upropaste izraelsku naciju. To razorenje je također povjesno dokumentirano. Godinama unaprijed je Bog preko svojih proroka upozoravao taj otpadnički narod da njihov način postupanja vodi u uništenje. “Odvratite se, odvratite se od svojih zlih puteva, jer zašto bi poginuli?” pozivao ih je Bog (Ezekijel 33:11, NS). Većina nije vjerovala u to upozorenje, i čak kad su babilonske vojske opkolile Jeruzalem, ti Izraelci su se još uvijek nadali da neće doći do razorenja. No, to se ipak dogodilo, baš kao što je bilo prorečeno. Međutim, Bog se ipak pobrinuo da oni koji su iskazivali vjeru i poslušnost budu sačuvani (Jeremija 39:15-18; Sofonija 2:2, 3).

 8-10. a) Zašto je Jehova prouzročio svjetsko uništenje u vrijeme Noe? b) Zašto su bili pošteđeni Noa i njegova obitelj?

⁸ Ako idemo dalje unatrag u ljudsku povijest, naći ćemo još jedan uzor preživljavanja. On nije uključivao samo nacionalno, nego svjetsko uništenje. A i to je povjesna činjenica, jer se radi o općem potopu koji se zbio godine 2370/2369. pr. n. e. u vrijeme Noe. O uvjetima koji su prevladavali prije tog svjetskog uništenja Biblija kaže sljedeće: “I Jehova je vidio kako je čovjekovo nevaljalstvo na zemlji veliko i kako je svaka pomisao njegova srca uvijek samo zla. I zemlja se iskvarila u očima pravog Boga i napunila se zemlja nasilja” (1. Mojsijeva 6:5, 11, NS).

⁹ Bezbožnost i nasilje su obavezali Boga da nešto poduzme. Samo su Noa i njegova obitelj pokazali vjeru i poslušnost. Iz milosti prema njima, i da bi očuvao pravdu i pravednost na Zemlji, Jehova Bog “nije oklijevao da uništi stari svijet ... bezbožnih ljudi.” Posljedica toga je bila da je “svijet tog vremena pretrpio uništenje kad je bio potopljen vodom” (2. Petrova 2:5; 3:5-7, NS).

¹⁰ Međutim, Noa i njegova obitelj su preživjeli. Zašto? Kao prvo, oni su postupali pravedno, a ne kao taj “svijet bezbožnih ljudi”. Oni nisu bili zaokupljeni svakodnevnim stvarima, jelom, pićem, vjenčanjima, u tolikoj mjeri da bi postali neosjetljivima na vršenje Božje volje ili gluhi na njegova upozorenja. Noa je ‘hodao s Bogom’ u pravednosti. To nije značilo da su se on i njegova obitelj samo ustezali da čine zlo. Ne, nego su oni poduzeli pozitivne korake da bi činili dobro. Oni su doista vjerovali u ono što je Bog rekao, a to su pokazali time što su sagradili veliku trokatnu arku koja je bila dugačka preko 120 metara. Noa je djelovao pozitivno i tako što je bio “propovjednik pravednosti”, govoreći drugima o Božjoj namjeri i zastupajući put pravednosti (1. Mojsijeva 6:9, 13-16; Matej 24:37-39; Jevrejima 11:7).

11. Što, prema ovim upozoravajućim primjerima, moramo mi poduzeti da bismo preživjeli nadolazeće svjetsko uništenje?

¹¹ Ovih osmero ljudi je preživjelo zbog svoje vjere i zbog djela koja su iz te vjere proizlazila. Isus i njegovi apostoli su se na to svjetsko uništenje osvrnuli kao na proročanski uzor onoga što ljude očekuje u ovom “vremenu kraja”. Prema tome, jasno je da se i mi moramo odvojiti od svijeta koji srlja u uništenje, kao što su to učinili Noa i njegova obitelj. I mi moramo živjeti u skladu s Božjom voljom. Ne možemo se jednostavno dati voditi od naših vlastitih mjerila i očekivati da ćemo preživjeti. Božja Riječ kaže: “Postoji put koji je pred čovjekom prav, ali kraj su mu putevi k smrti” (Priče Salamunove 16:25, NS). Također ne možemo preživjeti tako da se samo pravimo kao da smo pravedni. Jehova Bog naime vidi što je u srcu (Priče Salamunove 24:12; Luka 16:15).

12, 13. a) Koji uvjeti su uzrokom toga da mnogi ljudi žele promjenu? b) Zašto to nije dovoljno da bi im osiguralo preživljavanje u Božji novi sustav stvari? c) Ako želimo biti među preživjelima, zbog čega bi danas morali biti ožalošćeni?

¹² Mnogi su nezadovoljni u sadašnjim uvjetima i to pokazuju kroz prigovore, demonstracije i, u nekim zemljama, nasilne pobune. Mnogi se žale na visoke poreze i rastuće troškove života, te na opasnost od zločina. Strah ih navodi na to da teže za promjenom. No, je li ta težnja dovoljna da bi im osigurala preživljavanje i život u Božjem novom sustavu stvari? Ne, nije. Zbog čega?

¹³ Jer netko zbog ovakvih uslova može biti nezadovoljan, a ipak sebičan. Može čak odobravati neke oblike nepoštenja i nemoralnosti — dok se ne radi o njegovoj koži. Međutim, oni kojima je srce pravo drugačije gledaju na stvari. Dok proučavaju Bibliju oni uviđaju da ti loši uslovi nisu ništa drugo do izraziti dokazi da je svijet zaista bolestan. Oni shvaćaju da iza ovih simptoma leži neobaziranje na to da se upozna i vrši Jehovina volja i da se živi po njegovim pravednim mjerilima. Stoga oni nisu u prvom redu ožalošćeni društvenim nepravdama, zločinom, zagađenošću ili prijetnjom rata. Prije su takve osobe naročito ožalošćene time što gledaju kako se Božje ime prlja uslijed pokvarenog pravca kojim ide čovječanstvo. Isto tako, oni su ožalošćeni time što osim njih i drugi uslijed toga pate.

14. Tko je bio ‘obilježen’ za preživljavanje u vrijeme babilonskog razaranja Jeruzalema?

¹⁴ Da bismo preživjeli nadolazeće svjetsko uništenje moramo biti poput onih koji su bili pošteđeni onda kad je Babilon razorio Jeruzalem 607. pr. n. e., kao oni koji “uzdišu i stenju nad svim gadostima” koje su se činile u tom gradu (Ezekijel 9:4, NS). Uslovi su na različite načine bili “gadni”. Na primjer, siromašni su bili potlačeni, a neki su čak ilegalno držani u ropstvu (Jeremija 34:13-16). Moralno stanje kraljevstva Jude postalo je čak gore od stanja u kraljevstvu Izraela, kojeg je prorok Ozej ranije opisao na sljedeći način: “Proklinje se, vara, ubija i krade ... i proliva se krv za krvlju” (Ozej 4:2, NS; Ezekijel 16:2, 51). Samo oni koji su bili u srcu ožalošćeni uslijed takve nepravde i nepoštovanja koje se pokazuje prema Bogu bili su ‘obilježeni’ za preživljavanje (Ezekijel 9:3-6).

15. Zbog čega neki ne žele načiniti promjene koje su potrebne da bi se preživjelo nadolazeće svjetsko uništenje?

¹⁵ Premda bi mnogi danas željeli uživati život na Zemlji zauvijek u miru, napretku i udobnosti, oni ne žele učiniti nikakve promjene u svom životu i naučiti ispravno živjeti slijedeći biblijski uzor. Oni ne posjeduju istinsku ljubav prema pravednosti ni iskrenu brigu prema svojim bližnjima. Pošto će Božji novi sustav stvari ostvariti novo društvo u kojem će “prebivati pravednost”, dobra vijest o tome raduje samo one koji ljube pravednost. Drugi se njome osjećaju osuđenima (2. Petrova 3:13; 2. Korinćanima 2:14-17).

16-18. a) Na koji način netko postaje ‘obilježen’ za preživljavanje? b) Što se mora poduzeti obzirom na krivo obožavanje i zatim pravo obožavanje? c) Kako moramo gledati na političke institucije kao što su UN?

¹⁶ Jehova će sačuvati samo one koji doista žele živjeti pod njegovom pravednom vladavinom. On nikoga neće prisiljavati da živi pod okolnostima koje ne želi. Prema tome, oni koji će biti sačuvani moraju već sada dokazati da iskreno prihvaćaju njegovu božansku vladavinu. Oni oblače kršćansku “novu osobnost” i na taj način bivaju ‘obilježeni’ za preživljavanje. To znači da usklađuju svoj život s Božjim putevima i pružaju dokaz da su učenici Božjeg Sina. Stoga oni “odabiru život” i blagoslove, a ne smrt (Kološanima 3:5-10; 5. Mojsijeva 30:15, 16, 19). Što ćeš ti izabrati?

¹⁷ Tvoj izbor uključuje podvrgavanje Bogu u obožavanju. Isus je rekao: “Ide čas, i već je tu, kad će pravi obožavatelji obožavati Oca duhom i istinom, jer, doista, Otac traži takve obožavatelje” (Ivan 4:23, NS). Da bismo preživjeli nadolazeće svjetsko uništenje, to prema tome zahtijeva od nas da napustimo krivo obožavanje i da sudjelujemo u pravom obožavanju. Isto tako, među preživjelima neće biti onih koji se uzdaju u Ujedinjene narode ili druge političke institucije, budući da su one dio svijeta koji će biti uništen (Otkrivenje 17:11; 18:17-21).

¹⁸ Beskrajni blagoslovi očekuju one koji idu smjerom koji vodi ka preživljenju. Razmotrimo sada neke od velikih stvari koje Bog obećava onima koji vjeruju u njegovu Riječ i dokazuju tu vjeru svojim pozitivnim djelovanjem.