INTERNETSKA BIBLIOTEKA Watchtower
INTERNETSKA BIBLIOTEKA
Watchtower
hrvatski
  • BIBLIJA
  • IZDANJA
  • SASTANCI
  • dp pogl. 9 str. 128–163
  • Tko će vladati svijetom?

Videosadržaj nije dostupan.

Žao nam je, došlo je do greške u učitavanju videosadržaja.

  • Tko će vladati svijetom?
  • Obrati pažnju Danijelovom proročanstvu!
  • Podnaslovi
  • Slično gradivo
  • ČETIRI ZVIJERI IZLAZE IZ MORA
  • DIVLJA KAO LAV, HITRA KAO ORAO
  • PROŽDRLJIVA KAO MEDVJED
  • BRZA KAO KRILATI LEOPARD!
  • ZVIJER KOJA ULIJEVA STRAH POKAZUJE SE DRUGAČIJOM
  • MALI ROG STJEČE PREVLAST
  • MALI SE ROG PROTIVI BOGU I NJEGOVIM SVETIMA
  • STARAC PREDSJEDA SUDOM
  • VJEČNA VLADAVINA TIK PRED NAMA!
  • Tko se može suprotstaviti Knezu nad knezovima?
    Obrati pažnju Danijelovom proročanstvu!
  • Pokloni pažnju Božjoj proročanskoj riječi za naše vrijeme
    Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (2000)
  • Uspon i pad golemog lika
    Obrati pažnju Danijelovom proročanstvu!
  • Vjeruj u Kraljevstvo!
    Stražarska kula – glasnik Jehovinog Kraljevstva (1981)
Više
Obrati pažnju Danijelovom proročanstvu!
dp pogl. 9 str. 128–163

DEVETO POGLAVLJE

Tko će vladati svijetom?

1-3. Opiši san i vizije koje je Danijel imao prve godine Baltazarovog vladanja.

DANIJELOVO uzbudljivo proročanstvo vraća nas u prvu godinu vladanja babilonskog kralja Baltazara. Danijel je dugo bio izgnanik u Babilonu, no nikada se nije pokolebao u svojoj besprijekornosti prema Jehovi. Sada, u svojim 70-ima, taj vjerni prorok ‘usni san i vidje viziju glave svoje na postelji’. A kako su ga samo prestrašile te vizije! (Danijel 7:1, 15).

2 “Vidjeh u viziji svojoj noću, a to četiri vjetra nebeska udariše se na velikom moru. I četiri velike zvijeri iziđoše iz mora, svaka drugačija”, kaže Danijel. Kakve li su to neobične zvijeri! Prva je krilati lav, a druga je nalik medvjedu. Zatim dolazi leopard s četiri krila i četiri glave! Neobično jaka četvrta zvijer ima velike željezne zube i deset rogova. Između njenih deset rogova izrasta “mali” rog koji ima “oči kao oči čovječje” i “usta koja govorahu velike stvari” (Danijel 7:2-8).

3 Danijelove se vizije nakon toga usmjeravaju prema nebu. Starac sjedi slavno ustoličen kao Sudac na nebeskom Sudu. “Tisuća tisuća služaše mu, i deset tisuća po deset tisuća stajahu pred njim.” Nepovoljno osuđujući zvijeri, on im oduzima pravo vladanja i uništava četvrtu. Vječna vlast nad ‘narodima, plemenima i jezicima’ dodijeljena je nekome tko izgleda “kao sin čovječji” (Danijel 7:9-14).

4. (a) Kome se Danijel obratio da bi dobio pouzdane informacije? (b) Zašto nam je važno ono što je Danijel vidio i čuo te noći?

4 “Meni”, kaže Danijel, “prenemože duh moj u tijelu mom, i vizije glave moje uznemiriše me.” Zato od anđela traži “istinu od svega toga”. Anđeo mu zaista i ‘govori što to znači’ (Danijel 7:15-28). Ono što je Danijel te noći vidio i čuo od velikog je značaja za nas jer govori o budućim svjetskim događajima koji se protežu sve do našeg vremena kada se osobi koja izgleda “kao sin čovječji” daje vlast nad svim ‘narodima, plemenima i jezicima’. Uz pomoć Božje Riječi i njegovog duha i mi možemo razumjeti značenje tih proročanskih vizija.a

ČETIRI ZVIJERI IZLAZE IZ MORA

5. Što simbolizira more koje je izloženo udarima vjetra?

5 “Četiri velike zvijeri iziđoše iz mora”, rekao je Danijel (Danijel 7:3). Što simbolizira to more koje je izloženo udarima vjetra? Godinama kasnije apostol Ivan je vidio divlju zvijer sa sedam glava kako izlazi iz “mora”. To je more predstavljalo “narode i mnoštva i nacije i jezike” — ogromno čovječanstvo udaljeno od Boga. More je stoga prikladan simbol za mase čovječanstva otuđene od Boga (Otkrivenje 13:1, 2; 17:15; Izaija 57:20).

6. Što predstavljaju četiri zvijeri?

6 “Ove četiri velike zvijeri”, rekao je Božji anđeo, “jesu četiri kralja, koji će nastati na zemlji” (Danijel 7:17). Dakle, anđeo je četiri zvijeri koje je Danijel vidio identificirao kao “četiri kralja”. Stoga te zvijeri označavaju svjetske sile. Ali koje sile?

7. (a) Što kažu određeni tumači Biblije o vizijama o četiri zvijeri iz Danijelovog sna i o golemom liku iz sna kralja Nabuhodonozora? (b) Što predstavlja svaki od četiri metalna dijela lika?

7 Tumači Biblije obično viziju o četiri zvijeri iz Danijelovog sna povezuju s Nabuhodonozorovim snom o golemom liku. Naprimjer, The Expositor’s Bible Commentary (Tumačev komentar Biblije) tvrdi: “Sedmo poglavlje [Danijela] paralelno je s 2. poglavljem.” The Wycliffe Bible Commentary (Wycliffov komentar Biblije) kaže: “Svi se uglavnom slažu s tim da je ovaj slijed četiri ne-židovska kraljevstva [iz 7. poglavlja Danijela] (...) isti kao i onaj koji se razmatra u 2. poglavlju [Danijela].” Četiri svjetske sile predočene s četiri metala iz Nabuhodonozorovog sna bile su Babilonsko Carstvo (zlatna glava), Medo-Perzija (srebrna prsa i ruke), Grčka (bakreni trbuh i bedra) i Rimsko Carstvo (željezne noge)b (Danijel 2:32, 33). Pogledajmo kako se ta kraljevstva podudaraju s četiri velike zvijeri koje je Danijel vidio.

DIVLJA KAO LAV, HITRA KAO ORAO

8. (a) Kako je Danijel opisao prvu zvijer? (b) Koje je carstvo predstavljala prva zvijer, i na koji se način ponašala poput lava?

8 Kakve li je zvijeri Danijel vidio! Jednu je opisao ovim riječima: “Prva bijaše kao lav, i imaše krila orlova; gledah dokle joj se krila iščupaše i podiže se sa zemlje i stade na noge kao čovjek, i srce ljudsko dade joj se” (Danijel 7:4). Ta je zvijer predstavljala istu onu vladavinu koju je predočavala zlatna glava golemog lika, babilonsku svjetsku silu (607-539. pr. n. e.). Poput grabežljivog ‘lava’, Babilon je bijesno proždirao nacije, uključujući i Božji narod (Jeremija 4:5-7; 50:17). Budući da je imao orlova krila, taj je “lav” pojurio u agresivno osvajanje (Plač Jeremijin 4:19; Habakuk 1:6-8).

9. Kakve je promjene doživjela zvijer nalik lavu, i kako je to utjecalo na nju?

9 S vremenom će tom jedinstvenom krilatom lavu krila biti ‘iščupana’. Pretkraj vladanja kralja Baltazara, Babilon je izgubio svoju brzinu osvajanja i svoju lavu sličnu nadmoć nad nacijama. Nije bio brži od čovjeka. Dobivanjem ‘ljudskog srca’ postao je slab. Babilon se više nije mogao ponašati kao kralj “među zvijerima šumskim” zato što nije imao “srce lavovo”. (Usporedi 2. Samuelovu 17:10; Miheja 5:8.) Nadvladala ga je jedna druga velika zvijer.

PROŽDRLJIVA KAO MEDVJED

10. Koju je liniju vladara simbolizirao “medvjed”?

10 “Gle”, rekao je Danijel, “druga zvijer bijaše kao medvjed, i ustade s jedne strane, i imaše tri rebra u ustima među zubima svojim, i govoraše joj se: ustani, jedi mnogo mesa” (Danijel 7:5). Kralj simbolički prikazan kao “medvjed” predstavlja isto što i srebrna prsa i ruke golemog lika — liniju medo-perzijskih vladara (539-331. pr. n. e.) koja je započela s Darijem Medijcem i Kirom Velikim, a završila s Darijem III.

11. Što označava ustajanje medvjeda s jedne strane i tri rebra koja ima u ustima?

11 Simbolični “medvjed” “ustade s jedne strane” možda zato da bi se pripremio za napad i podložio nacije, te tako zadržao svoj položaj svjetske sile. A možda se time želi pokazati da će perzijska linija vladara steći prevlast nad jedinim medijskim kraljem, Darijem. Tri rebra među medvjedovim zubima mogu označavati tri smjera u kojima je provodio svoja osvajanja. Medo-perzijski je “medvjed” 539. pr. n. e. otišao na sjever zauzeti Babilon. Nakon toga je preko Male Azije otišao prema zapadu, u Trakiju. Taj je “medvjed” na koncu otišao na jug osvojiti Egipat. Budući da broj tri ponekad označava intenzitet, tri rebra mogu također naglašavati osvajačku pohlepu simboličnog medvjeda.

12. Kakva je bila posljedica toga što je simbolični medvjed poslušao zapovijed: “Jedi mnogo mesa”?

12 “Medvjed” je napao nacije odazivajući se na riječi: “Ustani, jedi mnogo mesa.” Proždirući Babilon u skladu s božanskom voljom, Medo-Perzija se našla u položaju da izvrši vrijednu službu Jehovinom narodu. A to je i učinila! (Vidi “Tolerantni vladar” na 149. stranici.) Preko Kira Velikog, Darija I (Darija Velikog) i Artakserksa I oslobodila je židovske zarobljenike iz Babilona i pomogla im da ponovno sagrade Jehovin hram i obnove jeruzalemske zidine. Medo-Perzija je kasnije vladala nad 127 jurisdikcijskih oblasti, a muž kraljice Estere, Ahasver (Kserkso I), ‘kraljevao je od Indije do Etiopije’ (Estera 1:1). Međutim, u bliskoj se budućnosti nazirao uspon jedne druge zvijeri.

TOLERANTNI VLADAR

JEDAN ga je grčki pisac iz petog stoljeća pr. n. e. upamtio kao tolerantnog i idealnog vladara. U Bibliji ga se naziva Božjim ‘pomazanikom’ i ‘grabljivicom’ koja dolazi “s istoka” (Izaija 45:1; 46:11, St). Vladar o kojem se tako govori jest perzijski kralj Kir Veliki.

Kirov put k slavi počeo je oko 560/559. pr. n. e. kada je naslijedio svog oca Kambisa I na prijestolju Anšana, grada ili regije u drevnoj Perziji. Anšan je tada bio pod vrhovnom vlašću medijskog kralja Astijaga. Kir je lako odnio pobjedu u pobuni protiv medijske vlasti zato što su Astijagovi vojnici dezertirali i prešli na Kirovu stranu. Kir je tada pridobio lojalnost Medijaca. Nakon toga su se Medijci i Perzijanci ujedinjeno borili pod njegovim vodstvom. Tako je nastala medo-perzijska vlast koja je s vremenom svoje područje vladanja proširila od Egejskog mora do rijeke Inda. (Vidi kartu.)

S udruženim snagama Medijaca i Perzijanaca Kir je prvo želio steći kontrolu nad jednom problematičnom točkom — zapadnim dijelom Medije u kojem je lidijski kralj Krez, šireći granice svog kraljevstva, zašao u teritorij Medije. Napredujući prema istočnoj granici Lidijskog Carstva u Maloj Aziji, Kir je porazio Kreza i zauzeo njegov glavni grad Sard. Kir je nakon toga porazio jonske gradove, a čitava je Mala Azija postala dio Medo-perzijskog Carstva. Na taj je način postao glavni protivnik Babilona i njegovog kralja, Nabonida.

Kir se zatim pripremio za sukob s moćnim Babilonom. To je trenutak kada počinje sudjelovati u ispunjenju biblijskog proročanstva. Jehova je preko proroka Izaije po imenu naveo Kira kao vladara koji će poraziti Babilon i osloboditi Židove iz ropstva gotovo dva stoljeća prije nego što se sve to dogodilo. Na temelju tog unaprijed izvršenog imenovanja Biblija Kira naziva Jehovinim ‘pomazanikom’ (Izaija 44:26-28).

Kada je Kir krenuo na Babilon 539. pr. n. e., suočio se s ogromnim zadatkom. Okružen golemim zidinama te dubokim i širokim obrambenim opkopom koji je formirala rijeka Eufrat, taj je grad izgledao neosvojivo. Uzduž obala rijeke Eufrata unutar Babilona uzdizao se zid nalik planini s velikim bakrenim vratima. Kako je Kir uopće mogao zauzeti Babilon?

Jehova je prije više od jednog stoljeća prorekao ‘sušu na vode njegove’ te da će one ‘usahnuti’ (Jeremija 50:38). U skladu s proročanstvom, Kir je skrenuo vode rijeke Eufrata nekoliko kilometara sjeverno od Babilona. Zatim je njegova vojska pregazila korito rijeke, popela se na kosinu koja je vodila do zida i lako ušla u grad jer su bakrena vrata ostala otvorena. Poput ‘grabljivice’ koja se brzo obori na svoju žrtvu, taj je vladar “s istoka” osvojio Babilon u jednoj noći!

Kirova je pobjeda za Židove u Babilonu značila dolazak dugo očekivanog oslobođenja iz zarobljeništva i kraj 70-godišnje opustošenosti njihove domovine. Kako li su bili oduševljeni kad je Kir izdao objavu kojom im je dozvoljeno da se vrate u Jeruzalem i ponovno sagrade hram! Kir im je također vratio vrijedne posude iz hrama koje je Nabuhodonozor odnio u Babilon, dao je kraljevsku dozvolu za uvoz drvene građe iz Libanona i odobrio je davanje materijalnih sredstava iz kraljeve kuće kako bi se pokrili troškovi gradnje (Ezra 1:1-11; 6:3-5).

Kir je uglavnom bio human i tolerantan prema narodima koje je osvojio. Jedan bi razlog takvog ponašanja mogla biti njegova religija. Kir je vjerojatno slijedio učenja perzijskog proroka Zaratustre, a obožavao je Ahura Mazdu — boga kojeg se smatralo stvoriteljem svega dobroga. Farhang Mehr u svojoj knjizi The Zoroastrian Tradition (Tradicija zoroastrizma) piše: “Zaratustra je Boga prikazivao kao moralno savršenstvo. Ljudima je govorio da Ahura Mazda nije osvetoljubiv već pravedan i da ga se zato ne treba bojati već ga treba voljeti.” Možda je vjerovanje u boga koji je moralan i pravedan utjecalo na Kirovu etiku i poticalo njegovu velikodušnost i poštenje.

Međutim, prema klimi u Babilonu kralj nije bio toliko tolerantan. Bilo mu je teško podnositi tamošnja žarka ljeta. Zato je Babilon, iako je ostao kraljevski grad carstva, kao i religiozno i kulturno središte, uglavnom služio kao zimska prijestolnica. Ustvari, Kir se ubrzo nakon osvajanja Babilona vratio u svoju ljetnu prijestolnicu Ekbatanu koja je bila smještena na oko 1 900 metara nadmorske visine, u podnožju planine Alvanda. Tamošnje su mu hladne zime, koje su bile u ravnoteži s ugodnim ljetima, više odgovarale. Kir je također izgradio jednu raskošnu palaču u svom bivšem glavnom gradu, Pasargadi (u blizini Perzepolisa), oko 650 kilometara jugoistočno od Ekbatane. Ta je rezidencija predstavljala njegovo utočište.

Kir je tako stekao ime hrabrog osvajača i tolerantnog vladara. Njegova 30-godišnja vladavina završila je 530. pr. n. e. kada je poginuo u jednom vojnom pohodu. Na prijestolju Perzije naslijedio ga je njegov sin Kambis II.

ŠTO SI ZAPAZIO?

• Kako je Kir Perzijanac pokazao da je Jehovin ‘pomazanik’?

• Koju je vrijednu stvar Kir učinio za Jehovin narod?

• Kako se Kir ophodio s narodom koji je pokorio?

[Karta]

(Vidi publikaciju)

MEDO-PERZIJSKO CARSTVO

MAKEDONIJA

Memfis

EGIPAT

ETIOPIJA

Jeruzalem

Babilon

Ekbatana

Suza

Perzepolis

INDIJA

[Slika]

Kirov grob u Pasargadi

[Slika]

Bareljef u Pasargadi koji prikazuje Kira

BRZA KAO KRILATI LEOPARD!

13. (a) Što je simbolizirala treća zvijer? (b) Što se može reći za brzinu treće zvijeri i područje koje je zauzimala?

13 Treća zvijer bila je “kao leopard, imaše na leđima četiri krila kao ptica, i četiri glave imaše zvijer, i dade joj se vlast” (Danijel 7:6). Poput svog pandana — bakrenog trbuha i bedara lika iz Nabuhodonozorovog sna — taj leopard s četiri krila i četiri glave simbolizirao je makedonsku, odnosno grčku, liniju vladara, započinjući s Aleksandrom Velikim. Sa spretnošću i brzinom leoparda Aleksandar se kretao po Maloj Aziji, južno prema Egiptu pa sve do zapadne granice Indije. (Usporedi Habakuka 1:8.) Njegovo je područje vladanja bilo veće od ‘medvjedovog’ jer je uključivalo Makedoniju, Grčku i Perzijsko Carstvo. (Vidi “Mladi kralj osvaja svijet” na 153. stranici.)

MLADI KRALJ OSVAJA SVIJET

PRIJE nekih 2 300 godina jedan je plavokosi vojni general, koji je bio u svojim 20-ima, stajao na obali Sredozemnog mora. Njegov je pogled bio usmjeren prema otočnom gradu udaljenom skoro jedan kilometar. Budući da mu je bio zabranjen ulazak u taj grad, razljućeni ga je general odlučio osvojiti. Kakav je njegov plan napada? Sagraditi nasip do otoka i mobilizirati snage za napad na grad. Izgradnja nasipa već je započela.

No mladog je generala omela poruka velikog kralja Perzijskog Carstva. Perzijski je vladar, želeći sklopiti mir, imao izvanrednu ponudu: 10 000 talenata (u današnjoj vrijednosti više od dvije milijarde američkih dolara), ruku jedne od svojih kćeri i vlast nad cijelim zapadnim dijelom Perzijskog Carstva. Sve je to bilo ponuđeno ako general vrati kraljevu obitelj koju je zarobio.

Zapovjednik suočen s odlukom prihvatiti ili odbiti ponudu bio je Aleksandar III Makedonski. Hoće li prihvatiti ponudu? “Bio je to presudan trenutak za drevni svijet”, kaže povjesničar Ulrich Wilcken. “Zaista, posljedice njegove odluke protežu se kroz srednji vijek pa sve do našeg vremena, kako na istoku tako i na zapadu.” Prije nego što razmotrimo Aleksandrov odgovor, pogledajmo koji su događaji doveli do tog prijelomnog trenutka.

KAKO JE POSTAO OSVAJAČ

Aleksandar je rođen 356. pr. n. e. u Pelli (Makedonija). Njegov je otac bio kralj Filip II, a majka Olimpija. Ona je Aleksandra učila da makedonski kraljevi potječu od Herakla, sina grčkog boga Zeusa. Prema Olimpiji, Aleksandrov predak bio je Ahil, heroj Homerovog spjeva Ilijade. Budući da su ga roditelji tako odgajali za osvajanje i kraljevsku slavu, mladi Aleksandar nije baš bio zainteresiran za neke druge aktivnosti. Kad su ga pitali hoće li sudjelovati u utrci na Olimpijskim igrama, Aleksandar je rekao da hoće ako se bude utrkivao s kraljevima. Težio je za tim da postigne veća djela od svog oca i da se proslavi svojim dostignućima.

S 13 godina Aleksandar je bio pod skrbništvom grčkog filozofa Aristotela, koji mu je pomogao u razvijanju interesa za filozofiju, medicinu i znanost. U kolikoj su mjeri Aristotelova filozofska učenja utjecala na Aleksandrov način razmišljanja predmet je rasprave. “Izgleda da se sa sigurnošću može reći kako nije bilo mnogo toga u čemu su se njih dvojica mogli slagati”, primijetio je Bertrand Russell, filozof iz 20. stoljeća. “Aristotelovi politički stavovi zasnivali su se na grčkom gradu-državi, kojeg je vrijeme gotovo prošlo.” Zamisao o maloj vladavini grada-države nije se svidjela ambicioznom princu koji je želio sagraditi veliko centralizirano carstvo. Aleksandar je isto tako sigurno bio skeptičan prema Aristotelovoj uputi da se prema ne-Grcima ophodi kao s robovima, jer je sanjao o carstvu u kojem cvjeta suradnja između pobjednika i pobijeđenih.

Međutim, gotovo je sigurno da je Aristotel razvio Aleksandrov interes za čitanje i učenje. Aleksandar je cijeli svoj život bio strastveni čitač, a naročito su ga privlačila Homerova djela. Neki tvrde da je Ilijadu — sva 15 693 retka te poezije — naučio napamet.

Obrazovanje koje je pružao Aristotel naglo je prekinuto 340. pr. n. e. kada se 16-godišnji princ vratio u Pellu kako bi u odsutnosti svog oca vladao Makedonijom. Prestolonasljednik nije gubio vrijeme da bi se istaknuo po svojim vojnim pothvatima. Na Filipovo oduševljenje, ubrzo je porazio buntovno tračko pleme Meda te na juriš osvojio njihov glavni grad, nazvavši ga, po sebi, Alexandroúpolis.

OSVAJANJE SE NASTAVLJA

Nakon umorstva Filipa 336. pr. n. e., prijestolje Makedonije naslijedio je 20-godišnji Aleksandar. Ulaskom u Aziju, kroz Helespont (današnji Dardaneli) u proljeće 334. pr. n. e., Aleksandar se upustio u akciju osvajanja s malom ali efikasnom vojskom od 30 000 pješaka i 5 000 konjanika. Njegovu su vojsku pratili inženjeri, geodeti, arhitekti, znanstvenici i povjesničari.

Kod rijeke Granik na sjeverozapadnom dijelu Male Azije (današnja Turska) Aleksandar je dobio svoju prvu bitku protiv Perzijanaca. Te je zime osvojio zapadnu Malu Aziju. Sljedeće se jeseni vodila druga odlučujuća bitka s Perzijancima kod Isa, u jugoistočnom dijelu Male Azije. Tamo se veliki perzijski kralj Darije III, s vojskom od oko pola milijuna ljudi, trebao sastati s Aleksandrom. Samouvjereni je Darije sa sobom također poveo svoju majku, ženu i druge članove svoje obitelji da bi svojim očima vidjeli kako bi trebala izgledati spektakularna pobjeda. No Perzijanci nisu bili spremni na iznenadnost i žestinu makedonskog napada. Aleksandrove su snage potpuno porazile perzijsku vojsku, a Darije je pobjegao ostavivši svoju obitelj u Aleksandrovim rukama.

Umjesto da progoni odbjegle Perzijance, Aleksandar je krenuo prema jugu, uzduž obale Sredozemnog mora, osvajajući baze koje je koristila moćna perzijska flota. No, toj se invaziji odupro otočni grad Tir. Odlučivši ga osvojiti, Aleksandar je počeo opsadu koja je trajala sedam mjeseci. Tokom te opsade stigla je Darijeva mirovna ponuda spomenuta na početku. Ponuđeni je ustupak bio toliko privlačan da je Aleksandrov vjerni savjetnik, Parmenion, navodno rekao: ‘Da sam ja Aleksandar, ja bih prihvatio.’ No mladi je general uzvratio: ‘I ja bih, da sam Parmenion.’ Odbijajući pregovore, Aleksandar je nastavio s opsadom, a u srpnju 332. pr. n. e. uništio je tu ponosnu gospodaricu mora.

Poštedivši Jeruzalem, koji mu se predao, Aleksandar je krenuo na jug, osvajajući Gazu. Umoran od perzijske vlasti, Egipat ga je dočekao kao osloboditelja. U Memfisu je žrtvovao bika bogu Apisu, i time ugodio egipatskim svećenicima. Također je utemeljio grad Aleksandriju, koja je kasnije konkurirala Ateni kao centar učenosti, a još i danas nosi njegovo ime.

Nakon toga se Aleksandar okrenuo prema sjeveroistoku, prešao je Palestinu i krenuo prema rijeci Tigrisu. Godine 331. pr. n. e. sudjelovao je u trećoj velikoj bici s Perzijancima kod Gaugamele, nedaleko od smrvljenih ostataka Ninive. Tu je 47 000 Aleksandrovih ljudi nadvladalo reorganiziranu perzijsku vojsku koja se sastojala od najmanje 250 000 vojnika! Darije je pobjegao, a kasnije su ga ubili pripadnici vlastitog naroda.

Opijen pobjedom, Aleksandar se vratio na jug i zauzeo perzijsku zimsku prijestolnicu Babilon. Također je okupirao glavne gradove Suzu i Perzepolis, uzeo neizmjerno perzijsko blago i spalio veliku Kserksovu palaču. Na koncu je osvojio i glavni grad Ekbatanu. Taj je brzi osvajač nakon toga porazio ostatak perzijskog područja otišavši na istok sve do rijeke Inda, koja se nalazi u današnjem Pakistanu.

Kada je prešao Ind, u regiji koja je graničila s perzijskom provincijom Taksilom, Aleksandar je naišao na izvanrednog protivnika, indijskog vladara Pora. Aleksandar je u lipnju 326. pr. n. e. protiv njega vodio svoju četvrtu i zadnju veliku bitku. Porova se vojska sastojala od 35 000 vojnika i 200 slonova, koji su prestrašili makedonske konje. Ta je bitka bila žestoka i krvava, no Aleksandrove su snage odnijele pobjedu. Por se predao i postao njegov saveznik.

Prošlo je više od osam godina otkako je makedonska vojska ušla u Aziju, a vojnici su bili umorni i nostalgični. Istrošenih živaca nakon žestoke bitke s Porom, željeli su se vratiti kući. Iako je u početku oklijevao, Aleksandar je udovoljio njihovim željama. Grčka je uistinu postala svjetska sila. Budući da su se u osvojenim zemljama formirale grčke kolonije, grčki jezik i kultura širili su se diljem tih područja.

OSOBA IZA ŠTITA

Ono što je makedonsku vojsku držalo na okupu tokom godina osvajanja bila je Aleksandrova osobnost. Aleksandar je imao običaj da nakon bitaka posjeti ranjenike, pregleda njihove ozljede, pohvali vojnike zbog njihovih smionih djela i iskaže im čast novčanim darom u skladu s njihovim dostignućima. Što se tiče poginulih u bici, Aleksandar im je organizirao svečan ukop. Roditelji i djeca poginulih bili su oslobođeni svih poreza i državnih službi. Aleksandar je za zabavu nakon bitaka organizirao igre i natjecanja. Jednom je prilikom čak poslao na dopust nedavno oženjene muškarce, omogućivši im da provedu zimu sa svojim ženama u Makedoniji. Zbog takvih je postupaka pridobio naklonost i divljenje svojih ljudi.

Što se tiče Aleksandrovog braka s baktrijskom princezom Roksanom, grčki biograf Plutarh piše: “Roksanom se oženi iz ljubavi (...) a učinilo se da se taj brak dobro uklapa u njegovu politiku stapanja. Barbare je, naime, ispunilo pouzdanjem to zajedništvo putem braka i veoma zavolješe Aleksandra zato što se, pokazavši se u tome izvanredno suzdržanim, nije bez zakonske sankcije usudio dotaći žene koja je jedina ovladala njegovim osjećajima.”

Aleksandar je također poštovao brakove drugih ljudi. Iako je žena kralja Darija bila njegov zarobljenik, pobrinuo se da se s njom postupa časno. Slično tome, kad je saznao da su dva makedonska vojnika zlostavljala žene nekih stranaca, zapovjedio je da ih se ubije ako im se dokaže krivnja.

Aleksandar je poput svoje majke, Olimpije, bio vrlo religiozan. Prinosio je žrtve prije i nakon bitaka i konzultirao se sa svojim vračarima o značenju određenih znamenja. Također je konzultirao proročište Amona u Libiji. A u Babilonu je izvršavao upute Kaldejaca u pogledu prinošenja žrtve, naročito babilonskom bogu Belu (Marduku).

Iako je Aleksandar bio umjeren u svojim navikama jedenja, na koncu se predao prekomjernom pijenju. Nakon svake čaše vina dugo je pričao i hvalio se svojim postignućima. Jedno od najgorih Aleksandrovih djela bilo je ubojstvo njegovog prijatelja Klita koje je pijan počinio u navali bijesa. No Aleksandar se toliko grizao zbog toga da je tri dana ležao u krevetu i ništa nije jeo ni pio. Na koncu su ga prijatelji uspjeli nagovoriti da počne jesti.

Kako je vrijeme prolazilo, Aleksandrova je žudnja za slavom otkrila i druge nepoželjne karakterne crte. Počeo je bez oklijevanja vjerovati lažnim optužbama i izvršavati najokrutnije kazne. Naprimjer, Aleksandar je dao ubiti Filotu i njegovog oca Parmeniona, savjetnika kojem je nekoć vjerovao, zato što je povjerovao u to da je Filota bio umiješan u pokušaj atentata na njega.

ALEKSANDROV PORAZ

Nedugo nakon što se vratio u Babilon, Aleksandar je postao žrtva malarične groznice od koje se nikada nije oporavio. Trinaestog lipnja 323. pr. n. e., nakon što je živio samo 32 godine i 8 mjeseci, Aleksandar se predao najvećem neprijatelju, smrti.

Bilo je to baš kao što je primijetio jedan indijski mudrac: “Kralju Aleksandre, svaki čovjek zaprema samo toliko zemlje, koliko je ono, na čemu mi stojimo, a ti, premda si samo čovjek kao i drugi ljudi osim što si nepotrebno radljiv i obijestan, navaljuješ iz svoje postojbine na tolike zemlje i praviš neprilike i sebi i drugima, a kratko vrijeme zatim, kad umreš, zapremat ćeš toliko zemlje, koliko je dovoljno za [tvoj] ukop.”

ŠTO SI ZAPAZIO?

• Koje je porijeklo Aleksandra Velikog?

• U koju se akciju Aleksandar upustio ubrzo nakon što je naslijedio prijestolje Makedonije?

• Opiši neka Aleksandrova osvajanja.

• Što se može reći o Aleksandrovoj osobnosti?

[Karta]

(Vidi publikaciju)

ALEKSANDROVA OSVAJANJA

MAKEDONIJA

EGIPAT

Babilon

rijeka Ind

[Slika]

Aleksandar

[Slika]

Aristotel i njegov učenik Aleksandar

[Slika]

Medalja koja navodno prikazuje Aleksandra Velikog

14. Kako je “leopard” dobio četiri glave?

14 “Leopard” je dobio četiri glave nakon Aleksandrove smrti 323. pr. n. e. Na koncu su ga naslijedila četiri njegova generala u različitim dijelovima kraljevstva. Seleuk je vladao nad Mezopotamijom i Sirijom. Ptolemej je kontrolirao Egipat i Palestinu. Lizimah je gospodario nad Malom Azijom i Trakijom, a Kasandar je dobio Makedoniju i Grčku. (Vidi “Podjela prostranog kraljevstva” na 162. stranici.) Tada se pojavila nova prijetnja.

PODJELA PROSTRANOG KRALJEVSTVA

BIBLIJA je prorekla da će se kraljevstvo Aleksandra Velikog raspasti i podijeliti, ali ‘ne među njegovim potomstvom’ (Danijel 11:3, 4). U skladu s tim, u razdoblju od 14 godina nakon Aleksandrove iznenadne smrti 323. pr. n. e., njegov zakoniti sin Aleksandar IV i njegov nezakoniti sin Heraklo ubijeni su u atentatu.

Do 301. pr. n. e. četiri Aleksandrova generala u svoje su ruke uzela vlast nad prostranim carstvom koje je izgradio njihov zapovjednik. General Kasandar preuzeo je kontrolu nad Makedonijom i Grčkom. General Lizimah dobio je Malu Aziju i Trakiju. Seleuku I Nikatoru pripala je Mezopotamija i Sirija. A Ptolemej Lag, ili Ptolemej I, vladao je Egiptom i Palestinom. Tako su od jednog velikog Aleksandrovog kraljevstva nastala četiri helenistička, ili grčka, kraljevstva.

Od ta četiri helenistička kraljevstva, Kasandrova je vlast bila najkraća. Nekoliko godina nakon što je Kasandar došao na vlast, njegova je muška linija izumrla, pa je Lizimah 285. pr. n. e. preuzeo evropski dio Grčkog Carstva. Četiri godine kasnije Lizimah je poginuo u bici sa Seleukom I Nikatorom, prepustivši mu tako kontrolu nad glavnim dijelom azijskih područja. Seleuk je postao prvi u liniji seleukidskih kraljeva u Siriji. Tamo je osnovao Antiohiju i učinio je svojim novim glavnim gradom. Seleuk je ubijen 281. pr. n. e., no dinastija koju je on utemeljio ostala je na vlasti sve do 64. pr. n. e. kada je rimski general Pompej pretvorio Siriju u rimsku provinciju.

Od četiri dijela Aleksandrovog carstva, kraljevstvo Ptolemejevića trajalo je najduže. Ptolemej I uzeo je titulu kralja 305. pr. n. e. i tako je postao prvi makedonski kralj, ili faraon, u Egiptu. Nakon što je Aleksandriju proglasio glavnim gradom, odmah je počeo s programom urbanizacije. Jedan od njegovih najvećih građevinskih projekata bila je čuvena Aleksandrijska biblioteka. Za nadgledanje tog velikog projekta Ptolemej je iz Grčke doveo uglednog atenskog izučavatelja, Demetrija Falereja. U prvom stoljeću n. e. ta je biblioteka navodno imala milijun svitaka. Dinastija Ptolemejevića održala se na vlasti u Egiptu sve dok nije potpala pod Rim 30. pr. n. e. Tada je Rim zauzeo mjesto Grčke kao dominantna svjetska sila.

ŠTO SI ZAPAZIO?

• Kako je podijeljeno Aleksandrovo prostrano carstvo?

• Do kada je linija seleukidskih kraljeva vladala Sirijom?

• Kada je ukinuto kraljevstvo Ptolemejevića u Egiptu?

[Karta]

(Vidi publikaciju)

RASPAD ALEKSANDROVOG CARSTVA

Kasandar

Lizimah

Ptolemej I

Seleuk I

[Slike]

Ptolemej I

Seleuk I

ZVIJER KOJA ULIJEVA STRAH POKAZUJE SE DRUGAČIJOM

15. (a) Opiši četvrtu zvijer. (b) Što je simbolizirala četvrta zvijer, i kako je satrla i uništila sve što joj se našlo na putu?

15 Danijel je četvrtu zvijer opisao kao onu ‘koje se treba bojati, strašnu i vrlo jaku’. Nastavio je: “I imaše velike zube željezne, jeđaše i satiraše, i gažaše nogama ostatak, i razlikovaše se od svih zvijeri prijašnjih, i imaše deset rogova” (Danijel 7:7). Ta zvijer koja ulijeva strah isprva je postojala u obliku političke i vojne sile Rima. Postepeno je preuzela kontrolu nad četiri helenistička dijela Grčkog Carstva, a do 30. pr. n. e. Rim se uzdigao kao sljedeća svjetska sila biblijskog proročanstva. Podvrgavajući vojnom silom sve što mu se našlo na putu, Rimsko se Carstvo na koncu toliko rasprostranilo da je pokrivalo područje koje se protezalo od Britanskih otoka preko velikog dijela Evrope, oko Sredozemlja te iza Babilona do Perzijskog zaljeva.

16. Koju je informaciju anđeo dao za četvrtu zvijer?

16 Želeći doznati značenje te zvijeri koja je bila “vrlo strašna”, Danijel je pažljivo slušao dok je anđeo objašnjavao: “Deset [njenih] rogova jesu deset kraljeva, koji će nastati iz toga kraljevstva, a poslije njih nastaće drugi, i on će se razlikovati od prijašnjih, i pokoriće tri kralja” (Danijel 7:19, 20, 24). Što je “deset rogova” ili “deset kraljeva”?

17. Što simbolizira “deset rogova” četvrte zvijeri?

17 Kako je Rim postajao bogatiji i sve dekadentniji zbog raspuštenog života svoje vladajuće klase, tako je slabio kao vojna sila. S vremenom je pad rimske vojne snage postao jasno vidljiv. Moćno se carstvo na kraju raspalo na mnoga kraljevstva. Budući da Biblija često koristi broj deset kako bi ukazala na potpunost, “deset rogova” četvrte zvijeri predstavlja sva kraljevstva koja su nastala nakon raspada Rima. (Usporedi 5. Mojsijevu 4:13; Luku 15:8; 19:13, 16, 17.)

18. Kako je Rim nastavio vladati Evropom stoljećima nakon svrgnuća njegovog zadnjeg cara?

18 Međutim, rimska svjetska sila nije nestala svrgnućem njenog zadnjeg cara u Rimu 476. n. e. Papinski je Rim još mnoga stoljeća nastavio politički, a naročito religiozno, dominirati Evropom. Činio je to putem feudalizma u kojem je većina stanovnika Evrope bila podložna vlastelinu, pa onda kralju. A svi su kraljevi priznavali autoritet pape. Tako je Sveto Rimsko Carstvo s papinskim Rimom kao svojom centralnom točkom dominiralo svjetskim zbivanjima tokom dugog perioda povijesti nazvanog mračni srednji vijek.

19. Prema jednom povjesničaru, kakav je bio Rim u usporedbi s prethodnim carstvima?

19 Tko može poreći da je četvrta zvijer bila ‘različita od svih kraljevstava’? (Danijel 7:7, 19, 23). Povjesničar H. G. Wells o tome je napisao: “Ova se nova rimska sila (...) u nekoliko aspekata razlikovala od svih drugih velikih carstava koja su dosad postojala u civiliziranom svijetu. (...) [Ona] je sjedinila skoro sav grčki narod u svijetu, a njeno je stanovništvo imalo manje hamitskih i semitskih elemenata od bilo kojeg prijašnjeg carstva. (...) Dotada je to bio novi model u povijesti. (...) Rimsko je Carstvo bilo izdanak, neplanirani novi izdanak; rimski se narod gotovo nesvjesno uključio u ogroman administrativan eksperiment.” Pa ipak, četvrta je zvijer trebala imati još jedan izdanak.

MALI ROG STJEČE PREVLAST

20. Što je anđeo rekao o izraslini malog roga na glavi četvrte zvijeri?

20 “Gledah rogove”, rekao je Danijel, “i gle, drugi mali rog izraste među onima, i tri prva roga iščupaše se pred njim” (Danijel 7:8). Anđeo je za tu novu izraslinu Danijelu rekao: “Poslije njih [deset kraljeva] nastaće drugi, i on će se razlikovati od prijašnjih, i pokoriće tri kralja” (Danijel 7:24). Tko je taj kralj, kada se pojavio i koja je tri kralja pokorio?

21. Kako je Britanija postala simbolični mali rog četvrte zvijeri?

21 Razmotri daljnji razvoj događaja. Rimski general Julije Cezar napao je Britaniju 55. pr. n. e., ali nije uspio osnovati trajna naselja. Car Klaudije je 43. n. e. započeo trajnije osvajanje južne Britanije. Nakon toga je 122. n. e. car Hadrijan započeo izgradnju zida od rijeke Tyne do zaljeva Solway, obilježavajući sjevernu granicu Rimskog Carstva. Početkom petog stoljeća rimske su legije napustile otok. “U šesnaestom stoljeću”, objasnio je jedan povjesničar, “Engleska je bila drugorazredna sila. Njeno je bogatstvo bilo neznatno u usporedbi s nizozemskim. Njeno je stanovništvo bilo puno manje od francuskog. Njene su vojne snage (uključujući i mornaricu) bile slabije od španjolskih.” Britanija je tada očito bila beznačajno kraljevstvo, čineći simbolični mali rog četvrte zvijeri. No to se trebalo promijeniti.

22. (a) Koja je druga tri roga četvrte zvijeri “mali” rog nadmašio? (b) Kao što se Britanija tada uzdigla?

22 Godine 1588. španjolski je kralj Filip II usmjerio Nepobjedivu armadu protiv Britanije. Ta je flota od 130 brodova s više od 24 000 ljudi uplovila u Engleski kanal da bi na kraju doživjela poraz od britanske mornarice te postala žrtva nepovoljnih vjetrova i bijesnih oluja s Atlantika. Taj je događaj “obilježio presudan prelazak pomorske superiornosti sa Španjolske na Englesku”, rekao je jedan povjesničar. Nizozemska je u 17. stoljeću razvila najveću trgovačku mornaricu na svijetu. Međutim, Britanija je svojim rastućim prekomorskim kolonijama nadmašila to kraljevstvo. Tokom 18. stoljeća Britanci i Francuzi međusobno su se sukobili u Sjevernoj Americi i Indiji što je dovelo do Pariškog mira 1763. Tim se sporazumom, rekao je pisac William B. Willcox, “priznao novi položaj Britanije kao prevladavajuće evropske sile u svijetu izvan Evrope”. Nadmoć Britanije bila je potvrđena pobjedom nad francuskim carem Napoleonom 1815. n. e. Tako su “tri kralja” koja je Britanija ‘pokorila’ bila Španjolska, Nizozemska i Francuska (Danijel 7:24). Britanija se zbog toga uzdigla kao najveća kolonijalna i komercijalna sila na svijetu. Da, “mali” je rog postao svjetska sila!

23. Na koji je način simbolični mali rog ‘izjeo svu zemlju’?

23 Anđeo je Danijelu rekao da će četvrta zvijer, ili četvrto kraljevstvo, ‘izjesti svu zemlju’ (Danijel 7:23). To se pokazalo istinitim u slučaju rimske provincije koja je nekad bila poznata kao Britanija. Ona je na koncu postala Britansko Carstvo i ‘izjela je svu zemlju’. U jednom je periodu to carstvo obuhvaćalo četvrtinu zemaljske površine i četvrtinu njenog stanovništva.

24. Što je jedan povjesničar rekao o različitosti Britanskog Carstva?

24 Budući da se Rimsko Carstvo razlikovalo od prijašnjih svjetskih sila, kralj opisan kao “mali” rog također će se “razlikovati od prijašnjih” (Danijel 7:24). S obzirom na Britansko Carstvo, povjesničar H. G. Wells je zapazio: “Nikada prije nije postojalo ništa slično. Prvo i osnovno u cijelom tom sistemu bila je ‘krunska republika’ Ujedinjenih Britanskih Kraljevstava (...). Nijedan pojedinačni državni ured i nijedan pojedinačni um nikada nije uspio shvatiti Britansko Carstvo kao cjelinu. Bila je to mješavina izdanaka i nakupina potpuno različita od svega što se ikada prije zvalo carstvom.”

25. (a) Što sačinjava simbolični mali rog u svojoj posljednjoj fazi razvoja? (b) Na koji način “mali” rog ima “oči kao oči čovječje” i ‘usta koja govore velike stvari’?

25 “Mali” je rog obuhvaćao još nešto osim Britanskog Carstva. Godine 1783. Britanija je priznala nezavisnost svojih 13 američkih kolonija. Sjedinjene Američke Države na koncu su postale britanski saveznik, izlazeći iz drugog svjetskog rata kao dominirajuća država na Zemlji. One su još uvijek jako povezane s Britanijom. Rezultat toga je anglo-američka dvojna svjetska sila koja sačinjava ‘rog koji ima oči’. Zaista, ta je svjetska sila pronicljiva, oštroumna! Ona ‘govori velike stvari’ diktirajući politiku većini svijeta i ponašajući se kao njegov glasnogovornik, ili ‘lažni prorok’ (Danijel 7:8, 11, 20; Otkrivenje 16:13; 19:20).

MALI SE ROG PROTIVI BOGU I NJEGOVIM SVETIMA

26. Što je anđeo prorekao s obzirom na govor simboličnog roga i njegove postupke prema Jehovi i njegovim slugama?

26 Danijel je svoju viziju nastavio opisivati riječima: “Gledah, i taj rog vojevaše sa svecima [“Svetima”, Grubišić] i nadvlađivaše ih” (Danijel 7:21). Božji je anđeo za taj “rog”, ili kralja, prorekao: “Govoriće riječi na višnjega, i potiraće svece [“Svete”, Gru] višnjega, i pomišljaće da promijeni vremena, i zakone; i daće mu se u ruke za jedno vrijeme i za dva vremena i za pola vremena” (Danijel 7:25). Kada i kako se ispunio ovaj dio proročanstva?

27. (a) Tko su ‘sveti’ koje progoni “mali” rog? (b) Kako je taj simbolični rog namjeravao ‘promijeniti vremena i zakone’?

27 ‘Sveti’ koje progoni “mali” rog — anglo-američka svjetska sila — Isusovi su duhom pomazani sljedbenici na Zemlji (Rimljanima 1:7; 1. Petrova 2:9). Godinama prije prvog svjetskog rata ostatak tih pomazanika javno je upozoravao da će 1914. biti kraj ‘određenih vremena nacija’ (Luka 21:24). Kada je te godine izbio rat, bilo je očito da je “mali” rog ignorirao dobiveno upozorenje jer je ustrajao u šikaniranju pomazanih ‘svetih’. Anglo-američka svjetska sila čak se usprotivila njihovim naporima da izvrše Jehovin zahtjev (ili ‘zakon’) da se putem njegovih svjedoka dobra vijest o Kraljevstvu propovijeda širom svijeta (Matej 24:14). Tako je “mali” rog pokušao ‘promijeniti vremena i zakone’.

28. Koliko traju ‘jedno vrijeme, dva vremena i pola vremena’?

28 Jehovin je anđeo ukazao na proročanski period koji traje ‘jedno vrijeme, dva vremena i pola vremena’. Koliko je to dugo? Tumači Biblije općenito se slažu da taj izraz označava tri i po vremena — zbroj jednog vremena, dva vremena i pola vremena. Budući da je “sedam vremena” Nabuhodonozorovog ludila iznosilo sedam godina, tri i po vremena jesu tri i po godinec (Danijel 4:16, 25). U prijevodu Silvija Grubišića stoji: “Sveti će mu biti predani godinu jednu, godine dvije, pola godine.” An American Translation glasi: “Bit će mu predani na godinu, dvije godine i pola godine.” Verzija Jamesa Moffatta kaže: “Tri i po godine.” Isti se period spominje i u Otkrivenju 11:2-7, gdje se govori da će Božji svjedoci propovijedati obučeni u kostrijet 42 mjeseca, ili 1 260 dana, i da će zatim biti ubijeni. Kada je započeo i završio taj vremenski period?

29. Kada su i kako započele proročanske tri i po godine?

29 Za pomazane je kršćane prvi svjetski rat predstavljao vrijeme ispita. Krajem 1914. očekivali su progonstvo. Ustvari, sam godišnji citat koji je odabran za 1915. bilo je pitanje koje je Isus postavio svojim učenicima: “Možete li piti čašu koju ja trebam piti?” Temeljio se na Mateju 20:22. Stoga je, započevši od prosinca 1914, ta mala skupina svjedoka propovijedala ‘u kostrijeti’.

30. Kako je anglo-američka svjetska sila šikanirala pomazane kršćane tokom prvog svjetskog rata?

30 Kako se ratna groznica širila, pomazani su se kršćani suočili s rastućim protivljenjem. Neki od njih bili su zatvoreni. Pojedince poput Franka Platta iz Engleske i Roberta Clegga iz Kanade mučile su sadističke vlasti. Dana 12. veljače 1918. britanski dominion Kanada zabranio je nedavno objavljeni sedmi svezak Studies in the Scriptures (Studije Svetog pisma) s naslovom The Finished Mystery (Svršena tajna), kao i traktate s naslovom The Bible Students Monthly (Mjesečnik Istraživača Biblije). Sljedećeg je mjeseca američko Ministarstvo pravosuđa distribuciju sedmog sveska proglasilo ilegalnom. Koji je bio rezultat toga? Pretraživanje domova, konfisciranje literature i hapšenja Jehovinih obožavatelja!

31. Kada i kako je završilo ‘jedno vrijeme, dva vremena i pola vremena’?

31 Šikaniranje Božjih pomazanika kulminiralo je 21. lipnja 1918. kada su predsjednik, J. F. Rutherford, i istaknuti članovi Watch Tower Bible and Tract Societya bili osuđeni na dugogodišnju zatvorsku kaznu na temelju lažnih optužbi. Namjeravajući ‘promijeniti vremena i zakone’, “mali” je rog praktički usmrtio organizirano djelo propovijedanja (Otkrivenje 11:7). Tako je prorečeni period koji traje ‘jedno vrijeme, dva vremena i pola vremena’ završio u lipnju 1918.

32. Zašto bi rekao da “mali” rog nije uništio ‘svete’?

32 No ‘sveti’ nisu bili uništeni šikaniranjem ‘malog’ roga. Kao što je prorečeno u knjizi Otkrivenje, nakon kratkog perioda neaktivnosti, pomazani su kršćani ponovno oživjeli i postali aktivni (Otkrivenje 11:11-13). Predsjednik Watch Tower Bible and Tract Societya i njegovi suradnici pušteni su iz zatvora 26. ožujka 1919. te su kasnije bili oslobođeni lažnih optužbi iznesenih protiv njih. Pomazani se ostatak odmah nakon toga počeo reorganizirati za daljnju aktivnost. No, što će biti s ‘malim’ rogom?

STARAC PREDSJEDA SUDOM

33. (a) Tko je Starac? (b) Što su ‘knjige koje su se otvorile’ na nebeskom Sudu?

33 Nakon predstavljanja četiri zvijeri, Danijel pogled s četvrte zvijeri upravlja prema sceni na nebu. On vidi Starca koji sjedi na svom blistavom prijestolju kao Sudac. Starac nije nitko drugi do Jehova Bog (Psalam 90:2). Kada nebeski Sud počne zasjedati, Danijel vidi ‘knjige koje su se otvorile’ (Danijel 7:9, 10). Budući da se Jehovino postojanje proteže u beskonačnu prošlost, on poznaje svu ljudsku povijest kao da je zapisana u nekoj knjizi. On je promatrao sve četiri simbolične zvijeri i može im izreći osudu na temelju osobnog znanja.

34, 35. Što će se dogoditi s ‘malim’ rogom i drugim zvjerski raspoloženim silama?

34 Danijel nastavlja: “Tada gledah radi glasa velikih riječi koje govoraše onaj rog; i gledah dokle ne bi ubijena zvijer i tijelo joj se raščini i dade se da izgori ognjem. I ostalim zvijerima uze se vlast, jer duljina životu bješe im određena do vremena i do roka” (Danijel 7:11, 12). Anđeo govori Danijelu: “Potom će sjesti sud, i uzeće mu se vlast, te će se istrijebiti i zatrti sasvim” (Danijel 7:26).

35 Odlukom Velikog Suca, Jehove Boga, rog koji je hulio na Boga i šikanirao njegove ‘svete’ doživjet će isto što i Rimsko Carstvo koje je progonilo rane kršćane. Njegova vladavina više neće postojati. Ali neće postojati ni vladavina onih podređenih ‘kraljeva’ nalik rogovima koji su proizašli iz Rimskog Carstva. Što je onda s vladavinama koje su proizašle iz prijašnjih zvjerski raspoloženih sila? Kao što je prorečeno, njihovi su se životi produžili za ‘vrijeme i rok’. Njihova su područja naseljena i dan-danas. Irak, naprimjer, zauzima područje drevnog Babilona. Perzija (Iran) i Grčka još uvijek postoje. Ostaci tih svjetskih sila dio su Ujedinjenih naroda. Ta će kraljevstva također nestati uništenjem zadnje svjetske sile. Sve ljudske vladavine bit će izbrisane iz postojanja u ‘ratu velikog dana Boga Svemogućeg’ (Otkrivenje 16:14, 16). No tko će onda vladati svijetom?

VJEČNA VLADAVINA TIK PRED NAMA!

36, 37. (a) Na koga se odnosi izraz netko “kao sin čovječji”, te kada i zašto se pojavio na nebeskom Sudu? (b) Što je uspostavljeno 1914. n. e.?

36 “Vidjeh u vizijama noćnim, i gle”, uzviknuo je Danijel. “Kao sin čovječji iđaše s oblacima nebeskim, i dođe do starca i stade pred njim” (Danijel 7:13). Dok je bio na Zemlji, Isus Krist je sebe nazvao ‘Sinom čovječjim’ ukazujući na svoju vezu s čovječanstvom (Matej 16:13; 25:31). Sanhedrinu, ili vrhovnom židovskom sudu, Isus je rekao: ‘Vidjet ćete Sina čovječjeg kako sjedi s desne strane sile i dolazi na oblacima nebeskim’ (Matej 26:64). Dakle, onaj koji je u Danijelovoj viziji došao nevidljiv za ljudske oči i dobio pristup Jehovi Bogu bio je uskrsnuti i proslavljeni Isus Krist. Kada se to dogodilo?

37 Bog je s Isusom Kristom sklopio savez za Kraljevstvo, baš kao što je učinio s kraljem Davidom (2. Samuelova 7:11-16; Luka 22:28-30). Kada su 1914. n. e. završila “određena vremena nacija”, Isus Krist, kao Davidov kraljevski nasljednik, mogao je s pravom primiti vlast Kraljevstva. Danijelov proročanski izvještaj kaže: “Dade mu se vlast i slava i kraljevstvo da mu služe svi narodi i plemena i jezici; vlast je njegova vlast vječna, koja neće proći, i kraljevstvo se njegovo neće rasuti” (Danijel 7:14). Tako je 1914. na nebu uspostavljeno Mesijansko Kraljevstvo. Međutim, vladanje je dano i drugima.

38, 39. Tko će primiti vječnu vlast nad svijetom?

38 “Sveci će višnjega preuzeti kraljevstvo”, rekao je anđeo (Danijel 7:18, 22, 27). Isus Krist je glavni sveti (Djela apostolska 3:14; 4:27, 30). Drugi ‘sveti’ koji imaju udjela u vladavini jesu 144 000 vjernih duhom pomazanih kršćana koji su nasljednici Kraljevstva s Kristom (Rimljanima 1:7; 8:17; 2. Solunjanima 1:5; 1. Petrova 2:9). Oni su uskrsnuti iz mrtvih kao besmrtni duhovi da vladaju s Kristom na nebeskoj gori Sionu (Otkrivenje 2:10; 14:1; 20:6). Dakle, Krist Isus i uskrsnuli pomazani kršćani vladat će svijetom čovječanstva.

39 S obzirom na vladavinu Sina čovječjeg i drugih uskrsnulih ‘svetih’, Božji je anđeo rekao: “Kraljevstvo i vlast i veličanstvo kraljevsko pod svim nebom daće se narodu svetaca višnjega; njihovo će kraljevstvo biti vječno kraljevstvo, i sve će vlasti njima služiti i slušati ih” (Danijel 7:27). Kakve li će blagoslove poslušno čovječanstvo doživjeti pod tim Kraljevstvom!

40. Kako možemo izvući korist ako obratimo pažnju Danijelovom snu i vizijama?

40 Danijel nije bio svjestan svih divnih ispunjenja svojih od Boga danih vizija. Rekao je: “Ovdje je kraj ovoj riječi. A mene Danijela vrlo uznemiriše misli moje, i lice mi se sve promijeni; ali riječ sačuvah u srcu svom” (Danijel 7:28). No, mi živimo u vremenu kada možemo razumjeti ispunjenje onoga što je Danijel vidio. Poklanjanje pažnje ovom proročanstvu ojačat će našu vjeru i utvrditi naše uvjerenje da će Jehovin Mesijanski Kralj vladati svijetom.

a Iako ćemo vizije iz Danijela 7:1-14 razmatrati redak po redak, povezat ćemo ih s objašnjenjima redaka iz Danijela 7:15-28, zbog jasnoće i da bi se izbjeglo ponavljanje.

b Vidi 4. poglavlje ove knjige.

c Vidi 6. poglavlje ove knjige.

ŠTO SI ZAPAZIO?

  • Što simbolizira svaka od ‘četiri velike zvijeri koje izlaze iz mora’?

  • Što predstavlja “mali” rog?

  • Tko su bili ‘sveti’ koje je simbolični mali rog šikanirao tokom prvog svjetskog rata?

  • Što će zadesiti simbolični mali rog i druge zvjerski raspoložene sile?

  • Na koji si način izvukao korist time što si obratio pažnju Danijelovom snu i vizijama o “četiri velike zvijeri”?

SVJETSKE SILE IZ DANIJELOVOG PROROČANSTVA

(Vidi publikaciju)

Golemi lik (Danijel 2:31-45)

Četiri zvijeri koje izlaze iz mora (Danijel 7:3-8, 17, 25)

BABILONIJA od 607. pr. n. e.

MEDO-PERZIJA od 539. pr. n. e.

GRČKA od 331. pr. n. e.

RIM od 30. pr. n. e.

ANGLO-AMERIČKA SVJETSKA SILA od 1763. n. e.

POLITIČKI RAZJEDINJEN SVIJET u vremenu kraja

    Izdanja na hrvatskom jeziku (1973-2026)
    Odjava
    Prijava
    • hrvatski
    • Podijeli
    • Postavke
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Uvjeti korištenja
    • Izjava o privatnosti
    • Postavke za privatnost
    • JW.ORG
    • Prijava
    Podijeli