Biblijska literatura — dragocjen “alat” za propovijedanje ljudima iz svih naroda

1, 2. (a) Kako se u 1. stoljeću dobra vijest proširila Rimskim Carstvom? (b) Što je dokaz da i mi danas imamo Božju podršku? (Vidi i okvir “Dobra vijest na preko 670 jezika”.)

LJUDI što su iz raznih krajeva došli u Jeruzalem nisu mogli vjerovati svojim ušima. Galilejci su tečno govorili njihove jezike, a i poruka koju su objavljivali pobudila je u njima veliku znatiželju. Taj neobičan događaj zbio se na Pedesetnicu 33. godine, kad su Kristovi učenici čudom dobili jedan poseban dar — mogli su govoriti raznim jezicima. Taj je dar bio dokaz da ih Bog podupire i blagoslivlja. (Pročitaj Djela apostolska 2:1-8, 12, 15-17.) Dobru vijest koju su toga dana propovijedali čuli su ljudi iz raznih zemalja i potom je proširili po čitavom Rimskom Carstvu (Kol. 1:23).

² Božji današnji sluge nemaju čudesnu moć da govore drugim jezicima. Usprkos tome oni vijest o Kraljevstvu propovijedaju na preko 670 jezika, što je daleko više nego u 1. stoljeću (Djela 2:9-11). Božji narod izdao je ogromne količine literature na mnoštvu jezika. Zahvaljujući tome istina je prodrla u svaki kutak našeg planeta.a To je očit dokaz da Jehova preko svog Kralja, Isusa Krista, i danas vodi djelo propovijedanja (Mat. 28:19, 20). Dok u nastavku budemo razmatrali čime smo se sve proteklih 100 godina služili u propovijedanju, obrati pažnju na to kako nas je Kralj postupno učio da poklanjamo pažnju pojedincima i poučavamo ih o Božjoj Riječi (2. Tim. 2:2).

 3. Zašto u službi propovijedanja koristimo različiti “alat”?

³ Isus je “riječ o kraljevstvu” usporedio sa sjemenom, a čovjekovo srce s tlom (Mat. 13:18, 19). Kao što vrtlar koristi različiti alat da bi tlo učinio rahlim i pripremio ga za sijanje sjemena, tako su se i Jehovini sluge koristili različitim “alatom” kako bi srca ljudi takoreći učinili mekšim i rahlijim te im pomogli da prihvate vijest o Kraljevstvu. Neki od tih “alata” služili su svojoj svrsi samo tijekom određenog razdoblja. Neki drugi, kao što su knjige i časopisi, još uvijek donose izvrsne rezultate. Za razliku od masovnih medija o kojima je bilo riječi u prethodnom poglavlju, literatura i metode propovijedanja o kojima ćemo sada govoriti pomagali su objaviteljima da osobno razgovaraju s ljudima (Djela 5:42; 17:2, 3).

4, 5. Kako su braća propovijedala uz pomoć gramofona, no što je bio nedostatak te metode?

⁴ Snimljeni govori. Tijekom 1930-ih i početkom 1940-ih objavitelji su koristili snimke biblijskih govora, koje su puštali na prijenosnim gramofonima. Snimke su trajale manje od pet minuta. Ponekad su ploče imale kratke nazive, kao što su “Trojstvo”, “Čistilište” i “Kraljevstvo”. Kako su ih objavitelji koristili u službi propovijedanja? Brat Clayton Woodworth, koji se krstio 1930. u Sjedinjenim Državama, ispričao je: “U službu sam nosio mali kovčeg s gramofonom na navijanje. Budući da se ručica s iglom skidala, morao sam je pažljivo umetnuti i iglu namjestiti točno na rub ploče da bi ispravno radila. Prišao bih vratima, otvorio kovčeg, namjestio ručicu i pozvonio. Kad je stanar otvorio vrata, ja bih rekao: ‘Želio bih da saslušate jednu važnu poruku.’” Kakve su bile reakcije ljudi? “Puno puta”, rekao je brat Woodworth, “reagirali su pozitivno. Neki bi naprosto zatvorili vrata. A bilo je i onih koji su mislili da prodajem gramofone.”

⁵ Do 1940. snimljeno je preko 90 različitih govora, a proizvedeno je preko milijun gramofonskih ploča. John Barr, koji je tada služio kao pionir u Velikoj Britaniji, a kasnije je bio član Vodećeg tijela, rekao je: “Od 1936. do 1945. gramofon je bio moj stalni suradnik. Ustvari, bez njega sam se osjećao posve izgubljeno. Puno mi je značilo to što bih na vratima čuo glas brata Rutherforda. Imao sam osjećaj kao da je ondje sa mnom. Naravno, služba s gramofonom imala je jedan veliki nedostatak — njome nismo poučavali ljude, nismo mogli utjecati na njihovo srce.”

6, 7. (a) Što su bile prednosti, a što nedostaci propovijedanja pomoću kartica sa svjedočanstvom? (b) U kom je smislu Jehova svojim slugama stavio riječi u usta?

⁶ Kartice sa svjedočanstvom. Od 1933. objavitelje se poticalo da u službi od kuće do kuće koriste kartice sa svjedočanstvom. Te su kartice bile široke oko 8, a dugačke oko 13 centimetara. Sadržavale su kratku biblijsku poruku te opis literature koju je stanar mogao dobiti. Objavitelji bi karticu uručili stanaru i zamolili ga da je pročita. “Meni se jako svidjela služba s karticama”, kazala je Lilian Kammerud, koja je kasnije služila kao misionarka u Portoriku i Argentini. Zašto? “Nismo baš svi znali iznijeti dobru prezentaciju”, priznala je. “Ta mi je služba pomogla da se priviknem pristupati ljudima.”

⁷ Brat David Reusch, koji se krstio 1918, ispričao je: “Kartice sa svjedočanstvom bile su velika pomoć braći, jer mnogi na vratima nisu uspijevali pronaći prave riječi.” No i ta je metoda imala svoje nedostatke. Brat Reusch objasnio je zašto: “Ponekad su ljudi mislili da ne možemo govoriti. Zapravo, u neku ruku, mnogi od nas i nisu mogli govoriti. Ali Jehova nas je polako pripremao da pristupamo ljudima. Ubrzo nam je, simbolično govoreći, stavio i riječi u usta tako što nas je osposobio da na vratima koristimo Bibliju. Učinio je to putem Teokratske škole propovijedanja, koja je uvedena 1940-ih.” (Pročitaj Jeremiju 1:6-9.)

 8. Kako možeš dopustiti Kristu da te osposobi za službu?

⁸ Knjige. Od 1914. Jehovin je narod objavio preko 100 knjiga koje govore o raznim biblijskim temama. Neke od njih napisane su baš s ciljem da objavitelji nauče kvalitetno i djelotvorno propovijedati. Anna Larsen iz Danske, koja već oko 70 godina propovijeda dobru vijest, rekla je: “Jehova nam je pomogao da budemo kvalitetniji objavitelji putem Teokratske škole propovijedanja i priručnika koji su se u njoj koristili. Sjećam se da je prva takva knjiga objavljena 1945, a zvala se Teokratski priručnik za objavitelje Kraljevstva. Nakon nje smo 1946. dobili knjigu ‘Opremljeni za svako dobro djelo’. Danas koristimo knjigu Teokratska škola propovijedanja — korisno obrazovanje, koja je izašla 2001.” Sasvim sigurno, Jehova nas je osposobio da budemo njegovi propovjednici, a Teokratska škola i njezini priručnici imali su u tome ključnu ulogu (2. Kor. 3:5, 6). Jesi li se upisao u tu školu? Nosiš li svakog tjedna na sastanak knjigu Teokratska škola i pratiš li dok voditelj ističe važne misli iz nje? Budeš li to činio, dopustit ćeš Kristu da te nauči bolje poučavati ljude (2. Kor. 9:6; 2. Tim. 2:15).

9, 10. Kako su knjige odigrale značajnu ulogu u sijanju i zalijevanju sjemena biblijske istine?

⁹ Jehova nam je pomogao i tako što nam je putem svoje organizacije dao knjige koje nam omogućuju da ljudima lakše objasnimo osnovna biblijska učenja. Istina koja vodi do vječnog života bila je posebno učinkovita knjiga. Objavljena je 1968. (na hrvatskom 1969) i odmah je postigla sjajne rezultate. U Službi za Kraljevstvo od studenoga te godine pisalo je: “Potražnja za knjigom Istina toliko je velika da je u rujnu u bruklinskoj tiskari uvedena posebna noćna smjena.” U članku je dalje stajalo: “U kolovozu je u jednom razdoblju potražnja toliko narasla da je trebalo tiskati dodatnih milijun i pol knjiga!” Do 1982. knjiga je objavljena na 116 jezika u nakladi od preko 100 milijuna primjeraka. U svega 14 godina, koliko je prošlo od 1968. do 1982, preko milijun osoba stupilo je u naše redove, a knjiga Istina uvelike im je pomogla u tome.b

¹⁰ Godine 2005. objavljena je još jedna izvrsna publikacija namijenjena proučavanju Biblije, knjiga Što Biblija doista uči? Dosad je tiskana u nakladi od 200 milijuna primjeraka na 256 jezika! S kakvim učinkom? U samo sedam godina, od 2005. do 2012, oko 1,2 milijuna ljudi počelo je objavljivati dobru vijest. U istom razdoblju broj onih koji s nama proučavaju Bibliju narastao je sa 6 milijuna na preko 8,7 milijuna. Bez imalo sumnje možemo reći da Jehova blagoslivlja trud koji ulažemo kako bismo sijali i zalijevali sjeme istine o Kraljevstvu. (Pročitaj 1. Korinćanima 3:6, 7.)

11, 12. Kome su, u skladu s navedenim biblijskim recima, namijenjeni naši časopisi?

¹¹ Časopisi. Stražarska kula isprva je prvenstveno bila namijenjena “malom stadu”, onima koji su “sudionici nebeskoga poziva” (Luka 12:32; Hebr. 3:1). Zato je 1. listopada 1919. Jehovina organizacija počela objavljivati još jedan časopis koji je bio namijenjen drugačijoj vrsti čitatelja, ljudima općenito. Taj je časopis među Istraživačima Biblije i u javnosti naišao na tako dobar prijem da mu je dugi niz godina tiraža bila daleko veća od tiraže Stražarske kule. U početku se zvao Zlatni vijek. No 1937. dobio je ime Utjeha, da bi potom 1946. bio nazvan Probudite se!

¹² Izgled i format časopisa Stražarska kula i Probudite se! s godinama se mijenjao, no njihova svrha ostala je ista — razglasiti vijest o Božjem Kraljevstvu i pomoći čitateljima da izgrade vjeru u Bibliju. Danas postoje dva izdanja Stražarske kule — jedno za javnost, a drugo za proučavanje. Izdanje za proučavanje namijenjeno je svim Kristovim “slugama” — kako “malom stadu” tako i “drugim ovcama”c (Mat. 24:45; Ivan 10:16). Izdanje za javnost prikladno je naročito za osobe koje još nisu upoznale istinu, ali cijene Bibliju i vjeruju u Boga (Djela 13:16). A ciljano čitateljstvo časopisa Probudite se! prvenstveno su osobe koje ne znaju puno o Bibliji i pravom Bogu, Jehovi (Djela 17:22, 23).

13. Koji su te se podaci o našim časopisima posebno dojmili? (Osvrni se na okvir “Svjetski rekordi u izdavaštvu”.)

¹³ Prema podacima s početka 2014, svaki mjesec tiska se preko 44 milijuna primjeraka časopisa Probudite se! i oko 46 milijuna primjeraka Stražarske kule. Mjesečnik Probudite se! prevodi se na oko 100 jezika, a Stražarska kula na preko 200 jezika, što ih čini najprevođenijim i najraširenijim časopisima na svijetu! To su uistinu zadivljujući podaci, no oni nas, zapravo, ne bi trebali iznenaditi. Ti časopisi objavljuju poruku za koju je Isus kazao da će se propovijedati po čitavoj Zemlji (Mat. 24:14).

14. Što je naša organizacija uvijek gorljivo činila i iz kojeg razloga?

¹⁴ Biblija. Godine 1896. brat Russell i njegovi suradnici promijenili su ime korporacije koju su koristili da bi mogli izdavati literaturu. Učinili su to zato što su željeli da u njenom imenu bude spomenuta i Biblija. Novi naziv glasio je Watch Tower Bible and Tract Society (Biblijsko i traktatno društvo Stražarska kula). Ta je promjena bila sasvim opravdana jer je Biblija oduvijek bila naš glavni priručnik za propovijedanje dobre vijesti o Kraljevstvu (Luka 24:27). Dosljedni nazivu svoje korporacije, Božji sluge gorljivo su promicali tiskanje Biblije i poticali ljude da je čitaju. Naprimjer, 1926. na svom su tiskarskom stroju tiskali The Emphatic Diaglott, grčki dio Biblije u prijevodu Benjamina Wilsona. Godine 1942. počeli smo tiskati prijevod King James Version i izdali ukupno oko 700 000 primjeraka. Samo dvije godine kasnije počeli smo tiskati prijevod American Standard Version, u kojem se Jehovino ime koristi na 6 823 mjesta. Do 1950. proizveli smo preko 250 000 primjeraka tog prijevoda.

15, 16. (a) Zašto cijeniš prijevod Novi svijet? (Osvrni se na okvir “Napredak u prevođenju Biblije”.) (b) Kako možeš dopustiti Jehovi da “govori” tvom srcu?

¹⁵ Godine 1950. objavljen je prijevod grčkih knjiga Biblije pod nazivom Novi svijet. Prijevod cijele Biblije u jednom svesku objavljen je 1961. Taj prijevod slavi Jehovu jer je njegovo ime vraćeno na sva mjesta gdje se pojavljuje u izvornom hebrejskom tekstu. Božje ime nalazi se i na 237 mjesta u glavnom tekstu grčkog dijela Biblije. Engleski prijevod Novi svijet revidiran je u nekoliko navrata — posljednji put 2013. — s ciljem da tekst bude što točniji i razumljiviji. Do 2013. prijevod Novi svijet izdan je, u cijelosti ili djelomično, na 121 jeziku, a naklada mu je premašila 201 milijun primjeraka.

¹⁶ Kako se prijevod Novi svijet dojmio nekih koji su ga čitali na svom materinjem jeziku? Jedan čovjek iz Nepala rekao je: “Stari nepalski prijevod mnogima od nas bio je teško razumljiv jer je pisan knjiškim arhaičnim jezikom. No sada Bibliju puno bolje razumijemo jer je prevedena na jezik koji koristimo u svakodnevnom životu.” Kad je jedna žena iz Srednjoafričke Republike počela čitati prijevod Novi svijet na jeziku sango, suze su joj navrle na oči. Rekla je: “Ovo je jezik kojim govori moje srce!” Poput te žene, svatko od nas može dopustiti Jehovi da “govori” našem srcu tako da svaki dan čitamo njegovu Riječ (Psal. 1:2; Mat. 22:36, 37).

17. Kako možeš pokazati da cijeniš literaturu i pouku koju dobivaš i kakve ćeš blagoslove zbog toga doživjeti?

¹⁷ Cijeniš li literaturu i pravovremenu pouku koju nam pruža naš Kralj, Isus Krist? Odvajaš li vrijeme za čitanje publikacija koje objavljuje Božja organizacija i koristiš li ih da bi pomagao drugima? Ako si odgovorio potvrdno, onda ćeš se složiti sa zaključkom do kojeg je došla sestra Opal Betler, koja se krstila 4. listopada 1914. Ona je ispričala: “Tijekom godina moj suprug i ja propovijedali smo na razne načine, isprva uz pomoć gramofona i kartica sa svjedočanstvom. Također smo od kuće do kuće svjedočili s knjigama, brošurama i časopisima. Sudjelovali smo i u posebnim akcijama, povorkama i dijeljenju letaka. Kasnije smo dobili upute kako da vršimo ponovne posjete i vodimo biblijske tečajeve u domu zainteresiranih osoba. Život nam je doista bio aktivan, ispunjen i sretan.” Isus je obećao da će njegovi podanici imati puno posla, da će sijati, žeti i zajedno se radovati. Milijuni ljudi, poput sestre Opal, uvjerili su se u istinitost tog obećanja. (Pročitaj Ivana 4:35, 36.)

18. Koja nam je čast ukazana?

¹⁸ Mnogi koji još uvijek nisu podanici našeg Kralja možda smatraju da su Božji sluge tek “neuki i obični” ljudi (Djela 4:13). No zamisli, od tog običnog naroda Kralj je stvorio pravog “izdavačkog diva”, koji proizvodi najprevođenije i najtiražnije publikacije u povijesti! Štoviše, poučio nas je i motivirao da koristimo te publikacije kako bismo dobru vijest objavljivali ljudima iz svih naroda. Velika je čast surađivati s Kristom u sjetvi biblijske istine i žetvi novih učenika!