Služi Jehovi radosna srca
“Služite Jehovi radosno. Pred lice mu dođite s veselim klicanjem” (PSALAM 100:2, NS).
1, 2. Koja su različita gledišta na život ovdje navedena?
“UPROPASTILA sam svoj život, a promijeniti ga sada je prekasno ... Kad šetam sama, razmišljam o svom životu i nisam zadovoljna načinom kako sam živjela.” Tako je rekla starija žena, koja je stekla slavu kao glumica i činilo se da je imala dobre razloge za sreću. No, te riječi očito nisu potekle iz uistinu radosnog srca.
2 Protivno tome, uzmi u obzir nekog čovjeka, koji se borio preko trideset i sedam godina protiv paralize. Naoko, takva osoba ima malo razloga za sreću. On ipak govori o sreći i kaže, da je našao nešto što ‘čini život zaista vrijednim i značajnim’.
3. a) Koja nas osobna iskustva mogu navesti na pitanje može li netko imati pravu radost? b) Kako se može definirati radost.
3 Većina nas nije morala trpjeti dugu, mučnu borbu protiv nemoći. Niti smo postali u svijetu slavni kao zabavljači. Vjerojatno smo obični ljudi, koji se moraju suočavati sa svakodnevnim brigama i životnim teškoćama. Naša iskustva dokazuju, da je ‘čovjek, rođen od žene, kratkog vijeka i prenatrpan nespokojstvom’ i nesumnjivo se slažemo, da ‘sva stvorenja uzdišu i nalaze se u bolu’ (Job 14:1, NS; Rimljanima 8:22). Možda se zato s pravom pitamo, postoji li itko na zemlji, tko može imati pravu radost — taj ‘osjećaj velikog oduševljenja ili sreće prouzročen nečim dobrim ili zadovoljavajućim’. Što ti misliš? Da li je radost zaista dostižna?
Možeš li je naći?
4. Tko se nalazi među milijunima onih koji osjećaju pravu radost.
4 Milijuni osjećaju radost. Pravedni nebeski anđeli radosno ‘izvršavaju Božju riječ’ (Psalam 103:20). Oni uvijek služe Jehovi Bogu s pravom radošću. Kod stvaranja Zemlje, ‘radosno su klicale te jutarnje zvijezde’! (Job 38:4-7). Vjerni anđeo, koji je navijestio Isusovo rođenje, sigurno je imao usrećujući zadatak, jer je objavljivao ‘dobru vijest velike radosti’ (Luka 2:8-14).
5. Da li je Božji jedinorođeni sin bio radostan?
5 A što je s ‘jedinorođenim sinom Božjim’? (Ivan 3:18). Prije nego je postao čovjekom, Isus Krist je bio Jehovin ‘poslovođa’ na nebu. Je li to bila radosna služba? Da, posve sigurno, jer čitamo: “Bio sam od njega [Jehove] iz dana u dan posebno voljen i radovao sam se pred njim cijelo vrijeme” (Priče Salamunove 8:22-31, NS). Dok je bio na Zemlji kao čovjek, Isus se radovao čineći Božju volju (Psalam 40:6-8; Jevrejima 10:5-10). Osim toga, “za radost koja mu je predstojala podnio je mučenički stup, ne mareći za sramotu i sjeo zdesna prijestolja Božjega” (Jevrejima 12:2, NS). Isus Krist, kao ‘sretan i jedini Vladar’, koji će uskoro izvršiti božansku osudu nad Zemljom, sada zaista služi Jehovi radosna srca (1. Timoteju 6:13-16; 2. Solunjanima 1:6-10).
6. Gdje možeš danas naći radost?
6 Možeš li i ti danas naći radost? Da, prije spomenuti tjelesno onesposobljen čovjek ukazuje na to, govoreći: “Utvrdio sam da je točno, da se najveća sreća nalazi u služenju Bogu. To čini život zaista vrijednim i značajnim. Iako sam paraliziran nije mi to oduzelo prednost i blagoslove, koji proizlaze iz službe Stvoritelju.” Pravu radost posjeduju oni, koji su cijelim srcem predani Jehovi Bogu. To je i za očekivati jer objavljuju ‘dobru vijest sretnog Boga’ — ohrabrujuću poruku o beskrajnom životu s divnim blagoslovima pod vladavinom ‘nebeskog Kraljevstva’ (Matej 24:14; 1. Timoteju 1:11; Matej 5:3). Stoga imaju razloga ‘služiti Jehovi radosno’ i ‘doći pred njegovo lice s radosnim klicanjem’ (Psalam 100:2, NS).
7, 8. a) Zašto nisu predani Jehovi bezbrižni i pored svoje radosti? b) Zašto životne teškoće ne mogu svladati Jehovin narod?
7 To ne znači, da će oni, koji su predani Bogu, uvijek biti bezbrižni. U nesavršenom ljudskom društvu Jehovin narod doživljava povremeno i žalosti (Rimljanima 5:12). Kad je Ezav, primjerice, uzeo Hetejke za žene, ‘one postadoše izvorom ogorčenosti [njegovim bogobojaznim roditeljima] Izaku i Rebeki’ (1. Mojsijeva 26:34, 35, NS). Osim toga, Sotona, Đavo pokušava neposrednim progonstvom i posrednim ‘lukavim djelima’ pokvariti dragocjeni odnos kršćana sa Jehovom Bogom (Efežanima 6:11, The Kingdom Interllnear Translation of the Greek Scrlptures). Dakle, oni koji ljube Boga, mogu očekivati neke teškoće na životnom putu. Ipak te teškoće ne mogu svladati Jehovin narod. Oni crpe ‘utjehu iz Pisma’ i s pouzdanjem se mole za Božji duh i pomoć u razvijanju njegovog ploda — radosti. (Rimljanima 15:4; Luka 11:13; Galaćanima 5:22, 23). I pored životnih teškoća, kršćani mogu imati ‘radost duha svetoga’ (1. Solunjanima 1:6). Toj radosti osobito pridonose Jehovini blagoslovi.
8 Jehovin blagoslov zaista obogaćuje (Priče Salamunove 10:22). No, ako si kršćanin, jesi li pokušao nabrojiti svoje blagoslove? Oni bi te trebali učiniti ‘radosnim u Jehovi’ (Psalam 32:11). Razmotri samo neke od svojih blagoslova i imat ćeš mnogo razloga za služiti Jehovi radosna srca.
Besprimjerno radosne prednosti
9. Što znači poznavati Jehovu i kako to utječe na radost?
9 Poznavanje Jehove i služenje njemu su neusporedivi blagoslovi. Bog je rekao preko proroka Jeremije: “Ako se tko hvali, neka se hvali time što razumije i poznaje mene, da sam ja Jehova, koji primjenjujem ljubaznu dobrotu, pravo i pravednost na zemlji” (Jeremija 9:24, NS). Prirodno je, da nije dovoljno samo znati božansko ime. Poznavati Jehovu znači biti svjestan njegovih osobina, postupaka, stanovišta i namjera. Znači slušati ga, priznavati njegov autoritet i podvrći mu se (1. Ivanova 5:3). Marljivo proučavanje Biblije i razmišljanje o riječima i postupcima Božjeg Sina, koji je u potpunoj suglasnosti sa svojim Ocem, omogućuje blizak, osobni odnos s Bogom (Ivan 1:18; 14:9-11). Oni koji tako poznaju Jehovu uistinu su radosni. U stvari, “čovjeku, koji je dobar pred njim, dao je [Jehova] mudrost, spoznaju i radost” (Propovjednik 2:26, NS).
10. Na koji značajniji i bolji način se može upotrijebiti ljudski život?
10 Neprocjenjiva prednost sudjelovanja u ‘svetoj službi’ pravom Bogu je još jedan blagoslov, koji uživaju Jehovini svjedoci. Nitko ne bi mogao na značajniji ili bolji način upotrijebiti svoj život. Zaharija (otac Ivana Krstitelja) je zacijelo to dobro izrazio, kad je blagoslivljao Jehovu što je dao svom narodu ‘prednost da mu neustrašivo služi u vjernosti i pravednosti’ u svim danima njegovim (Luka 1:67-79; usporedi Rimljanima 12:1; Otkrivenje 7:9, 13-15).
11. Iz koje prednosti proističe radost, vezana za ‘svetu službu’ Bogu?
11 Prednost nošenja Jehovinog imena, kao njegovi Svjedoci, je vezana za prednost ‘svete službe’ Bogu (Izaija 43:10-12). To zaista treba unapređivati radost, kao što je Jeremija rekao: “Tvoja riječ posta ushićenje i radost srcu mome, jer je tvoje ime prizvano na me, o Jehova, Bože nad vojskama” (Jeremija 15:16, NS).
12. Kojim uspoređivanjem u mislima možemo podići svoj duh ako smo obeshrabreni?
12 Ako služiš Bogu, a ponekad se ipak osjećaš obeshrabrenim, može ti kratko razmišljanje i uspoređivanje podići tvoj duh. Razmislimo, primjerice, da se zli anđeli ‘čuvaju u vječnim okovima i dubokoj tami’ za Božji nepovoljni sud, a da su pravedni anđeli, koji su u Jehovinoj službi, iznad svega radosni (Juda 6, NS). Ili kakva razlika postoji između Isusovog radosnog položaja i Sotoninog, koji se suočava s vječnim uništenjem! (Otkrivenje 20:10, 14). Zatim, Jehovina suosjećajna briga i blagoslovi također sigurno pomažu lakše vidjeti ‘razliku između pravednika i nepravednika, između onoga koji služi Bogu i onoga koji mu ne služi’ (Malahija 3:17, 18). No, razmotri još i druge blagoslove, koji pružaju dobre razloge za služenje Jehovi radosnim srcem.
Prava sloboda i duhovna svjetlost
13, 14. Koju pravu slobodu i duhovno svjetlo uživaju Jehovini sluge u religioznom pogledu?
13 Oslobođenje iz ‘Babilona velikog’, svjetskog carstva krive religije, sigurno je još jedan blagoslov koji donosi radost. Pravi kršćani su sretni što ne ‘sudjeluju u njenim grijesima i što neće biti dionici njenih nevolja’ (Otkrivenje 18:2, 4). Osim toga, Jehovini sluge su također oslobođeni straha i izmišljenih laži krive religije. “Upoznat ćete istinu”, rekao je Isus, “i istina će vas osloboditi” (Ivan 8:32, NS). Ta nam se istinska sloboda čini još vrijednijom kad razmišljamo o ropstvu onih u duhovnom mraku.
14 Jehovini obožavatelji se, primjerice, ne klanjaju i ne mole pred kipovima koji ne mogu govoriti, vidjeti, čuti, mirisati, osjećati ili hodati kao što to čine mnogi pripadnici krive religije (Psalam 115:4-8). Duhovno slobodni i prosvijećeni kršćani se također ne plaše mrtvih, kao što se plaše mnogi stanovnici Zemlje. Lažna religiozna nauka o besmrtnosti ljudske duše podupire strah, da se umrli mogu vratiti, obilaziti i mučiti žive. No, Božje duhovno svjetlo odstranilo je takva strahovanja, jer pravi kršćani znaju, da mrtvi ‘nisu svjesni ničega’ (Propovjednik 9:5, 10). Koliko li nas više usrećuje saznanje da će dragi umrli uskrsnuti zahvaljujući Božjem sjećanju! (Ivan 5: 28, 29; Djela apostolska 24:15). Jehovini vjerni Svjedoci se posve sigurno mogu radovati što im je njihov nebeski Otac, kome služe u jedinstvu, otkrio svojim svetim duhom ‘dubine Božje’ (1. Korinćanima 2:10). Da, on je dao svom narodu duhovno svjetlo i istinu koje donose radost (Psalam 43:3).
Radost u pomaganju drugima
15, 16. a) Što se dogodilo, kad su prvi Isusovi učenici dopustili da ‘svijetli njihovo svjetlo’? b) Što doživljavaju današnji kršćani praveći učenike?
15 Blagoslov je također odražavati duhovno svjetlo. Isus je rekao svojim učenicima: “Vi ste svjetlo svijeta ... Neka vaše svjetlo svijetli pred ljudima, da vide vaša dobra djela i slave vašeg Oca na nebesima” (Matej 5:14-16, NS). Što se dogodilo, kad su prvi učenici dopustili da ‘svijetli njihovo svjetlo’ riječima i djelima? To je koristilo drugima, a takva djelatnost je pričinjavala radost i samim Kristovim sljedbenicima (Luka 10:1, 17-20; Djela apostolska 8:4-8). Oni koji su pravili učenike, služili su Jehovi uistinu radosnim srcem (Matej 28:19, 20).
16 I današnji kršćani osjećaju sličnu radost, kad objavljuju vijest o Kraljevstvu. To se naročito pokazalo i još uvijek se pokazuje, kad se nađu osobe kojima pomažu steći spoznaju Božje istine. Apostol Pavao je doživio takvu radost, jer je rekao da su Filipljani, kojima je pomogao, bili njegova ‘radost i kruna’ (Filipljanima 4:1). U vezi onih kojima je pomogao u Solunu, apostol je pisao: “Tko je naša nada ili radost ili kruna sreće pred našim Gospodinom Isusom u vrijeme njegove prisutnosti, ako to uistinu niste vi? Da, vi ste naša slava i radost” (1. Solunjanima 2:19, 20, NS). Da, Pavao je, poput današnjih kršćana, nalazio radost u onima, kojima je duhovno pomogao. Naprežeš li se u Jehovinoj službi i doživljavaš li i ti takvu radost?
17. Zašto Jehovinim svjedocima čini radost djelo pravljenja učenika, i pored skromnih rezultata u nekim područjima?
17 I pored skromnih rezultata, koje u nekim područjima postižu današnji Jehovini svjedoci, ipak su radosni, znajući da se dopadaju svom Bogu i da ga slave. Tako je i onda, kad neki kućevlasnici nerado viđaju Svjedoke na svojim vratima. To ne obeshrabruje Jehovine sluge, jer znaju, da je služba Bogu najdivnija prednost, koju netko može imati na Zemlji.
Čak i progonstva donose radost
18. Zašto kršćani mogu biti radosni čak i kada trpe progonstva?
18 Kršćani služe Jehovi radosna srca čak i kad često podnose progonstva. Isus je proglasio sretnima progonjene zbog njega, a apostol Petar je rekao: “I dalje se radujte što ste sudionici u Kristovim patnjama, da bi se mogli radovati i veseliti i u vrijeme objavljenja njegove slave. Budete li sramoćeni zbog Kristova imena, radujte se.” Zašto? Petar odgovara: “Jer tada duh slave, da, duh Božji, počiva na vama” (1. Petrova 4:13, 14, NS; Matej 5:11, 12). Možda ti se čini, da nisi blagoslovljen ako trpiš progonstva zato jer si kršćanin. No, ako izdržiš takve patnje, imaš dokaze za Božji duh i priznanje, a to sigurno donosi radost.
19. Kako se izrazila žrtva nacističkog progonstva?
19 Budući da imaju sveti duh i snagu koju im Jehova daje, progonjeni kršćani mogu sačuvati radost i pod najtežim okolnostima (Filipljanima 4:13). Iz nacističkog koncentracionog logora za vrijeme drugog svjetskog rata pisao je nepravedno na smrt osuđeni mladi Svjedok svojim roditeljima: “Već je prošla ponoć. Još se uvijek mogu predomisliti. Ah! Bi li mogao biti ponovo sretan u svijetu ako bih se odrekao našega Gospodina? Sigurno ne bi! A sada možete biti sigurni, da u sreći i miru napuštam ovaj svijet.” Da, progonjeni kršćani služe Jehovi radosna srca.
Drugi razlozi za radost
20. Kako utječe na radost druženje sa braćom u vjeri?
20 I pored progonstva koja moraju podnositi, Jehovini svjedoci osjećaju pravu radost u društvu svoje braće u vjeri. To je pravi blagoslov! Kako li je dobro imati pošteno, istinito, čestito društvo, koje je u ovom svijetu punom nepoštenja, laži i zlodjela, obuklo ‘novu osobnost’! (Kološanima 3:8-11). Također je veliko zadovoljstvo znati, da nečije osobno ponašanje razveseljuje Jehovino srce (Priče Salamunove 27:11).
21. Koji su neki od načina za radosno unapređivanje interesa pravog obožavanja?
21 Također je blagoslov radosno podupirati interese pravog obožavanja, možda sudjelovanjem u izgradnji, održavanju i podupiranju mjesta za kršćanske sastanke (2. Mojsijeva 36:1-7; 2. Carevima 12:4-15). Ti napori svakako donose radost u srce. A koliko tek može netko cijeniti blagoslove i radosti redovitog sastajanja sa Jehovinim narodom, kao i surađivanja s njim na od Boga određenom djelu svjedočenja? (Psalam 122:1, 1. Korinćanima 3:5-9).
22. Do čega dovodi vjernost u izvršavanju bogobojaznih djela?
22 Vjernost u vršenju bogobojaznih djela također donosi bogate blagoslove — donosi izgled na spasenje i radosnu budućnost u Božjem obećanom novom sustavu stvari (2. Petrova 3:11-13). Kakve li razlike između Jehovinih slugu koji su puni nade i onih ‘koji su bez nade i bez Boga’! (Efežanima 2:11, 12). Današnji Jehovin narod doista može poput Davida reći: “Što se mene tiče, pouzdao sam se u tvoju ljubaznu dobrotu; neka mi se srce raduje u tvom spasenju” (Psalam 13:5, NS). Kad kršćani nabroje svoje blagoslove, imaju sigurno mnogo razloga služiti Jehovi radosnim srcem.
Nastavi radosno služiti Jehovi
23. Što bi trebali učiniti umjesto dozvoliti da sve veći pritisci zavladaju našim mislima?
23 Iako današnji Jehovini svjedoci uživaju mnoge blagoslove, ipak ne mogu izbjeći sve većim pritiscima ovog starog sustava stvari. S njima se moraju hrabro suočavati na poslu, u školi i bilo gdje drugdje, a ti pritisci mogu biti obeshrabrujući. Ipak, umjesto da dozvolimo tim neugodnim stvarima, da zavladaju našim mislima i da nam stalno smetaju, mi mudro skrećemo svoje misli na pozitivne, izgrađujuće stvari. Da, umjesto da budemo obeshrabreni ili žalosni, budimo ‘revni za dobra djela’ i razmišljajmo o blagoslovima, koje imamo kao Jehovini sluge (Titu 2:14). Tada ćemo biti veseli kao kad bi bili neprestano na gozbi. U Pričama Salamunovim 15:15 to kaže ovako: “Svi su dani bijednikovi zli; a kome je radost u srcu, na gozbi je bez prestanka” (NS).
24. a) Kako tvoj život može imati korisnu svrhu? b) Koje se pitanje s pravom nameće?
24 Kao što svi znamo, mnogi ljudi nisu sretni sa svojim životnim udesom. No, ako ljubiš i slušaš Boga, revno ustrajući u njegovoj službi, tvoj život ima korisnu svrhu. Osim toga, Jehovinom pomoći možeš uspješno podnositi životne probleme i pritiske. Dakle, budi odvažan i nastavi cijeniti blagoslove koje ti Jehova daruje dok mu služiš radosnim srcem (Psalam 100:2). A što je potrebno da bi se i dalje radovao obožavanju Jehove?
Sjećaš li se ovih misli?
◻ Zašto životne teškoće ne mogu svladati Jehovin narod?
◻ Što znači poznavati Jehovu i kako to utječe na radost?
◻ U kojem odnosu stoji pravljenje učenika i radost?
◻ Kako možemo radosno unapređivati pravo obožavanja?
[Istaknuta misao na stranici 9]
Oni koji uživaju u Jehovinom duhovnom svijetlu ne plaše se mrtvih. Umjesto toga, oni očekuju uskrsnuće onih koji su u Božjem sjećanju