Uskoro nitko neće biti siromašan!

“NE BOJTE se, jer gle, javljam vam veliku radost [“dobru vijest”, NW], koja će biti svemu narodu” (Luka 2:10). Te oduševljavajuće riječi čuli su zapanjeni pastiri u blizini Betlehema one noći kad je rođen Isus. U skladu s tom objavom, Isus je tijekom svoje zemaljske službe stavio velik naglasak na “dobru vijest”. Kako nam dobra vijest o Isusu može koristiti danas, kad toliko ovisimo o novcu da bismo se pobrinuli za svoje potrebe?

Isus Krist je objavio “evangjelje [“dobru vijest”, NW] siromasima” (Luka 4:18). Prema Mateju 9:35: “Prohodjaše Isus po svijem gradovima i selima učeći po zbornicama njihovijem i propovijedajući evangjelje o carstvu.” Njegova je poruka bila posebno ohrabrujuća za one pogođene siromaštvom. “A gledajući ljude sažali mu se, jer bijahu smeteni i rasijani kao ovce bez pastira” (Matej 9:36). Istina, Isus je rekao: “Siromahe svagda imate sa sobom”, ali iz ovih riječi ne trebamo zaključiti da za one u oskudici nema nade (Ivan 12:8). Sve dok traje ovaj zli sustav bit će siromašnih ljudi, bez obzira na to što je uzrok njihovom jadnom stanju. Božja riječ ne ignorira realnost siromaštva, no ne zadržava se na njegovim negativnim aspektima. Umjesto toga, ona siromašnima nudi pomoć kako bi se izišlo na kraj sa životnim brigama.

Pomoć za siromašne

Zanimljivo je zapaziti što je rečeno: “Nema većeg tereta koji netko može nositi od spoznaje da nikoga nije briga ili da nitko ne razumije.” No, usprkos pomanjkanju samilosti od strane većine, još uvijek postoji dobra vijest za siromašne — sada kao i u budućnosti.

Nažalost, mnogi nisu zainteresirani da pomognu siromašnima. Prema The World Book Encyclopedii, neki vjeruju da se “ljudi u društvu bore za opstanak i (...) nadmoćne osobe postaju moćne i bogate”. Oni koji vjeruju u tu teoriju, nazvanu socijalni darvinizam, možda na siromašne gledaju kao na obične lijenčine ili rasipnike. No, nadničari na selu, migrantski radnici i drugi, iako su slabo plaćeni, često rade vrlo naporno kako bi prehranili svoje obitelji.

U mnogim je zemljama siromaštvo prilično uobičajeno. Stoga siromašni — kojih je većina — nemaju osjećaj da nisu uspjeli. No, u takvim zemljama postoje ljudi koji usred tog siromaštva žive u velikom obilju. Uz prenapučene, nezdrave straćare nalaze se udobni, raskošni domovi. Dobro plaćeni ljudi voze skupocjene automobile niz ulice pune siromašnih i nezaposlenih. U takvim zemljama siromašni su bolno svjesni svog jadnog stanja. Zaista, “siromašni ne pate samo uslijed slabe ishrane, loših uvjeta stanovanja i nedostatne medicinske njege nego i uslijed stalne tjeskobe zbog svog stanja”, stoji u The World Book Encyclopedii. “Budući da ne mogu dobiti i zadržati dobar posao, oni gube svaki osjećaj dostojanstva i samopoštovanja.” Kako onda neki koji su vrlo siromašni izlaze na kraj sa svojom situacijom? U kakvoj je vezi s time dobra vijest o Isusu?

Kao prvo, sjeti se da se siromaštvo može pogoršati nemudrim navikama. Razmotrimo nekoliko primjera. Valdecir priznaje da je rasipao novac podržavajući nemoralan način života, dok njegova žena i mala djeca nisu imali što jesti. On kaže: “Iako sam bio zaposlen, nikad nisam imao novaca, ali sam zato u džepu uvijek imao različite listiće lota.” Milton je zbog opijanja i pušenja izgubio posao i svoja 23 namještenika. On kaže: “Noći sam provodio na ulici, jer nisam mogao otići kući, a moja je obitelj jako patila zbog mene.”

João je također rasipao plaću na poroke. “Noći sam provodio izvan kuće. Ono što sam zaradio nije bilo dovoljno za moje poroke i ljubavne avanture. Situacija je postala nepodnošljiva i moja se žena željela razdvojiti.” Osim financijskih i bračnih, imao je i drugih problema. On kaže: “Izazvao sam probleme s rođacima i susjedima, no posebno sam na poslu imao problema. Zbog toga sam stalno bio bez posla.” Júlio je bio ovisnik o drogi. Međutim, on objašnjava: “Budući da mi plaća nikad nije bila dovoljna za podržavanje svoje ovisnosti o drogi, počeo sam raditi kao preprodavač droge, pa nisam morao kupovati drogu.”

José, koji je odrastao u siromašnoj obitelji s osmero djece, želio je imati nešto za sebe. Došao je do zaključka da nema što izgubiti, pa je zajedno s drugim mladima počeo pljačkati ljude. Jedan je drugi mladić iz očaja postao član bande koja se zvala Razbijači. On objašnjava: “Budući da smo većinom bili vrlo siromašni, pronalazili smo određeno zadovoljstvo u razbijanju predmeta i napadanju ljudi.”

No, ovi ljudi i njihove obitelji danas više ne trpe tešku oskudicu a niti ogorčenost i srdžbu. Više nisu bespomoćni niti su bez nade. Zašto? Zato što su proučavali dobru vijest koju je Isus propovijedao. Primjenjivali su biblijski savjet i družili se s istomišljenicima u skupštinama Jehovinih svjedoka. A naučili su nešto vrlo važno o bogatstvu i siromaštvu.

Pomoć u izlaženju na kraj sa siromaštvom

Kao prvo, naučili su da se loše posljedice siromaštva mogu ublažiti ako se primjenjuju biblijska načela. Biblija osuđuje nemoral, pijanstvo, kockanje i zloupotrebu droge (1. Korinćanima 6:9, 10). Takve su stvari vrlo skupe. One mogu osiromašiti bogatog čovjeka, a siromašnog učiniti još siromašnijim. Napuštanje tih kao i sličnih poroka mnogo doprinosi poboljšanju ekonomske situacije obitelji.

Kao drugo, shvatili su da u životu postoje važnije stvari od bogatstva. Uravnoteženo gledište izraženo je u ovim nadahnutim riječima: “Jer je mudrost zaklon, i novci su zaklon; ali je pretežnije znanje mudrosti tijem što daje život onome ko je ima” (Propovjednik 7:12). Da, novac je neophodan. No mudrost temeljena na Bibliji i spoznaja Božjih nauma daleko su korisnije. Zaista, kad nekome nedostaje mudrosti, posjedovanje previše novca može biti jednaki teret kao i kad ga se ima premalo. Biblijski je pisac mudro molio: “Siromaštva ni bogatstva ne daj mi, hrani me hljebom po obroku mom, da ne bih najedavši se odrekao se tebe i rekao: ko je Gospodin? ili osiromašivši da ne bih krao i uzalud uzimao ime Boga svojega” (Priče Salamunove 30:8, 9).

Kao treće, uvidjeli su da se osoba nikad ne treba osjećati napuštenom ako živi prema dobroj vijesti koju je Isus propovijedao. Dobra vijest odnosi se na Božje Kraljevstvo. Ta je poruka označena kao “evangjelje [“dobra vijest”, NW] o carstvu” i u naše se vrijeme propovijeda po cijeloj nastanjenoj Zemlji (Matej 24:14). Isus nam je rekao da ćemo imati podršku ako svoju nadu polažemo u to Kraljevstvo. Rekao je: “Nego ištite najprije carstva Božijega, i pravde njegove, i ovo će vam se sve dodati” (Matej 6:33). Bog ne obećava luksuzne automobile ili raskošne kuće. Isus je govorio o osnovnim životnim potrebama, kao što su hrana i odjeća (Matej 6:31). No, danas milijuni mogu posvjedočiti da je Isusovo obećanje pouzdano. Pojedinac, čak i vrlo siromašan, nije potpuno napušten ako Kraljevstvo stavlja na prvo mjesto.

Kao četvrto, shvatili su da onaj tko Božje Kraljevstvo stavlja na prvo mjesto nije ogorčen zbog ekonomskih teškoća. Da, siromašan čovjek mora naporno raditi. No, ako služi Bogu, ima povlašteni odnos sa svojim Stvoriteljem o kome Biblija kaže ovako: “Jer se ne ogluši molitve ništega niti je odbi; ne odvrati od njega lica svojega, nego ga usliši kad ga zazva” (Psalam 22:24). Osim toga, siromašna osoba ima pomoć dok izlazi na kraj sa životnim problemima. Ona uživa u toplom druženju sa sukršćanima te ima spoznaju o Jehovinoj otkrivenoj volji i pouzdanje u tu volju. Takve su stvari ‘bolje od zlata i dragog kamenja’ (Psalam 19:10).

Napokon, nema više siromaštva!

Konačno, osobe koje obraćaju pažnju na dobru vijest spoznaju da Jehova Bog namjerava jednom zauvijek riješiti problem siromaštva pomoću svog Kraljevstva. Biblija obećava: “Jer ne će svagda biti zaboravljen ubogi, i nada nevoljnicima ne će nigda poginuti” (Psalam 9:18). Kraljevstvo je stvarna vladavina uspostavljena na nebesima, s Isusom Kristom kao vladarem. Uskoro će to Kraljevstvo zamijeniti ljudske vladavine u upravljanju ljudskim zbivanjima (Danijel 2:44). Tada će Isus, kao ustoličeni Kralj, ‘biti milostiv ništemu i ubogom, i duše će jadnima spasti. Od prijevare i nasilja iskupiće duše njihove, i skupa će biti krv njihova pred očima njegovima’ (Psalam 72:13, 14).

Očekujući s radošću to vrijeme, u Miheju 4:3, 4 stoji: “Nego će sjedjeti svaki pod svojom vinovom lozom i pod smokvom, i ne će biti nikoga da ih plaši; jer usta Gospodina nad vojskama rekoše.” O kome se ovdje govori? Pa, o svima onima koji se podvrgavaju Božjem Kraljevstvu. To će Kraljevstvo riješiti sve probleme koji pogađaju čovječanstvo — čak i problem bolesti i smrti. “Uništiće smrt za u vijek, i utrće Gospodin Gospodin suze sa svakoga lica” (Izaija 25:8; 33:24). To će zaista biti sasvim drugačiji svijet! I sjeti se da možemo vjerovati tim obećanjima jer ih je nadahnuo sam Bog. On kaže: “I moj će narod sjedjeti u mirnu stanu i u šatorima pouzdanijem, na počivalištima tihim” (Izaija 32:18).

Povjerenje u Božje Kraljevstvo nadvladava pomanjkanje samopoštovanja koje je često uzrokovano siromaštvom. Siromašan kršćanin zna da je u Božjim očima jednako važan kao i kršćanin koji je bogat. Bog obojicu jednako voli i obojica imaju istu nadu. Obojica gorljivo očekuju vrijeme kad će, pod Božjim Kraljevstvom, siromaštvo biti prošlost. Kakvo li će to divno vrijeme biti! Napokon nitko neće biti siromašan!

[Slika na stranici 5]

Zašto rasipati sredstva na kockanje, pušenje, opijanje, zloupotrebu droge ili na nemoralan način života?

[Slika na stranici 7]

Jehova Bog riješit će probleme siromaštva pomoću svog Kraljevstva