Jesu li sve religije ugodne Bogu? — INTERNETSKA BIBLIOTEKA Watchtower

Jesu li sve religije ugodne Bogu?

Smatraš li da su sve religije ugodne Bogu? Vjerojatno svaki oblik obožavanja koji ti je poznat potiče na dobro vladanje, barem u određenoj mjeri. No je li to dovoljno da bi se ugodilo Bogu?

NEKI kažu: ‘Samo budi iskren u svom obožavanju i Bog će biti zadovoljan. U svim religijama ima nešto dobro.’ Naprimjer, Baha’i vjera prihvatila je ovo gledište do te mjere da je u svoja vjerovanja uvrstila vjerovanja devet glavnih religija svijeta. Ova religiozna grupa drži da su sve te religije božanskog porijekla i da su sve to facete samo jedne istine. Kako to može biti?

Nadalje, imaš pravo pitati se kako neka religija može biti ugodna Bogu kada svojim članovima nalaže da na javnim mjestima podmeću nervni bojni otrov, uz mogućnost ubijanja mnogih ljudi. Ta je optužba podignuta protiv jedne religiozne grupe u Japanu. Ili da li je religija koja uzrokuje da njeni članovi počine samoubojstvo ugodna Bogu? To se, prije nekoliko godina, dogodilo sljedbenicima religioznog vođe Jima Jonesa.

Gledajući unatrag na ranija vremena, možemo se s pravom pitati: Mogu li religije biti ugodne Bogu kada izazivaju sukobe, kao u slučaju tridesetogodišnjeg rata koji se vodio od 1618. do 1648? Prema djelu The Universal History of the World, taj je religiozni sukob između katolika i protestanata bio “jedan od najstrašnijih ratova evropske povijesti”.

Religiozni križarski ratovi vođeni od 11. do 13. stoljeća također su rezultirali užasnim krvoprolićem. Naprimjer, u prvom križarskom ratu, takozvani kršćanski križari brutalno su poklali muslimanske i židovske stanovnike Jeruzalema.

Isto tako, razmotri što se dogodilo tijekom inkvizicije, koja je započela u 13. stoljeću i trajala oko 600 godina. Tisuće je ljudi na zapovijed religioznih vođa bilo mučeno i spaljeno. U svojoj knjizi Vicars of Christ—The Dark Side of the Papacy, Peter De Rosa izjavljuje: “U papino ime, [inkvizitori] su bili odgovorni za najdivljiji i najtrajniji napad na ljudsko dostojanstvo u povijesti [ljudskog] roda.” S obzirom na dominikanskog inkvizitora Torquemadu iz Španjolske, De Rosa kaže: “Imenovan 1483, tiranski je vladao petnaest godina. Broj njegovih žrtava iznosio je preko 114 000, od kojih je 10 220 bilo spaljeno.”

Naravno, religije nazovikršćanstva nisu jedine koje su krive za krv. U svom djelu Pensées, francuski filozof Blaise Pascal primijetio je: “Ljudi nikad ne čine zlo tako savršeno i tako veselo kao onda kad to čine iz vjerskog uvjerenja.”

Prepoznaje ih se po njihovim plodovima

S Božjeg stajališta, prihvatljivost neke religije ne temelji se samo na jednom faktoru. Da bi neka religija bila njemu prihvatljiva, njezina učenja i aktivnosti moraju biti u skladu s njegovom napisanom Riječi istine, Biblijom (Psalam 119:160; Ivan 17:17). Plodovi obožavanja koje Bog odobrava moraju biti u skladu s mjerilima Jehove Boga.

U svojoj Propovijedi na gori, Isus Krist je ukazao na to da će biti proroka koji će lažno tvrditi da predstavljaju Boga. Isus je rekao: “Čuvajte se od lažnijeh proroka, koji dolaze k vama u odijelu ovčijemu, a unutra su vuci grabljivi. Po rodovima njihovijem poznaćete ih. Eda li se bere s trnja groždje, ili s čička smokve? Tako svako drvo dobro rodove dobre radja, a zlo drvo rodove zle radja. Ne može drvo dobro rodova zlijeh radjati, ni drvo zlo rodova dobrijeh radjati. Svako dakle drvo koje ne radja roda dobra, sijeku i u oganj bacaju. I tako dakle po rodovima njihovijem poznaćete ih” (Matej 7:15-20). Ove riječi pokazuju da u duhovnom pogledu moramo biti oprezni. Mi možemo misliti da je neki religiozni vođa ili neka religiozna grupa prihvatljiva Bogu i Kristu, ali mogli bismo se prevariti.

Potreba za oprezom

Iako neka religija tvrdi da ima Božje odobravanje i njezini propovjednici čitaju odlomke iz Biblije, to ne znači da je ona oblik obožavanja koji je ugodan Bogu. Njezini vođe čak mogu raditi impresivne stvari zbog kojih se može činiti kao da Bog djeluje kroz njih. Unatoč tome, ta bi religija ipak mogla biti kriva, jer ne daje plodove koji su prihvatljivi Bogu. U Mojsijevo vrijeme, egipatski svećenici koji su prakticirali magiju imali su sposobnost činiti impresivne stvari, ali oni sasvim sigurno nisu imali Božje odobravanje (2. Mojsijeva 7:8-22).

Danas, jednako kao i u prošlosti, mnoge religije promiču ljudske ideje i filozofije umjesto da se drže onoga za što Bog tvrdi da je istina. Stoga je naročito prikladno biblijsko upozorenje: “Čuvajte se da vas ko ne zarobi filozofijom i praznom prijevarom, po kazivanju čovječijemu, po nauci svijeta, a ne po Kr[i]stu” (Kološanima 2:8).

Nakon što je govorio o dobrim i lošim plodovima, Isus je rekao: “Ne će svaki koji mi govori: Gospodine! Gospodine! ući u carstvo nebesko; no koji čini po volji oca mojega koji je na nebesima. Mnogi će reći meni u onaj dan: Gospodine! Gospodine! nijesmo li u ime tvoje prorokovali, i tvojijem imenom djavole izgonili, i tvojijem imenom čudesa mnoga tvorili? I tada ću im ja kazati: nikad vas nijesam znao; idite od mene koji činite bezakonje” (Matej 7:21-23).

Preispitaj plodove

Stoga je jasno da je od presudne važnosti razmotriti plodove neke religije prije nego što se donese zaključak da je ona prihvatljiva Bogu. Naprimjer, je li religija upletena u politiku? Zatim zapazi ove riječi, zapisane u Jakovu 4:4: “Koji hoće svijetu prijatelj da bude, neprijatelj Božij postaje.” Štoviše, Isus je o svojim pravim sljedbenicima rekao: “Od svijeta nijesu, kao ni ja što nijesam od svijeta” (Ivan 17:16). Religija koja je dobra u Božjim očima nije upletena u politiku ovog svijeta koji “leži u vlasti zloga”, nevidljivog duhovnog stvorenja Sotone Đavla (1. Ivanova 5:19, NW). Umjesto toga, religija koju Bog odobrava lojalno zastupa njegovo Kraljevstvo pod Isusom Kristom i objavljuje dobru vijest s obzirom na tu nebesku vladavinu (Marko 13:10).

Je li neka religija prihvatljiva Bogu ako zagovara građansku neposlušnost? Odgovor je očit ako obratimo pažnju savjetu apostola Pavla: “Opominji ih da budu pokorni i poslušni gospodarima i zapovjednicima, i gotovi na svako dobro djelo” (Titu 3:1). Naravno, Isus je pokazao da njegovi sljedbenici trebaju ‘vratiti cezarove stvari cezaru, a Božje stvari Bogu’ (Marko 12:17, NW).

Pretpostavimo da neka religija potiče na sudjelovanje u ratovima nacija. Prva Petrova 3:11 potiče nas da ‘činimo dobro’ te da ‘tražimo mir i držimo se njega’. Kako može neka religija biti ugodna Bogu ako su njeni članovi spremni ubiti svoje suobožavatelje iz druge zemlje u vrijeme rata? Članovi religije koja ima Božje odobravanje odražavaju njegovo glavno svojstvo — ljubav. A Isus je rekao: “Po tom će svi poznati da ste moji učenici ako uzimate ljubav medju sobom” (Ivan 13:35). Ta ljubav nema ništa zajedničko s nasilnom mržnjom na koju se potiče u ratovima nacija.

Prava religija mijenja ratoborne ljude u ljubitelje mira. To je bilo prorečeno ovim riječima: “Raskovati [će] mačeve svoje na raonike, i koplja svoja na srpove, ne će dizati mača narod na narod, niti će se više učiti boju” (Izaija 2:4). Umjesto da bljuju riječi mržnje, oni koji prakticiraju pravo obožavanje postupaju u skladu sa zapovijesti: “Ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe” (Matej 22:39).

Oni koji prakticiraju pravu religiju trude se živjeti prema visokim mjerilima Jehove Boga, odbijajući prihvatiti nemoralan način života. Božja riječ kaže: “Ili ne znate da nepravednici ne će naslijediti carstva Božijega? Ne varajte se: ni kurvari, ni idolopoklonici, ni preljubočinci, ni adžuvani, ni muželožnici, ni lupeži, ni lakomci, ni pijanice, ni kavgadžije, ni hajduci, carstva Božijega ne će naslijediti. I ovakovi bijaste neki; nego se opraste i posvetiste i opravdaste imenom Gospodina našega Isu[sa Kri]sta i Duhom Boga našega” (1. Korinćanima 6:9-11).

Vrijeme za odlučne mjere

Od presudne je važnosti razabrati razliku između krivog obožavanja i prave religije. U biblijskoj knjizi Otkrivenje, svjetsko carstvo krive religije identificirano je kao “Babilon veliki”, simbolična bludnica “s kojom se kurvaše carevi zemaljski”. Ona je kriva za krv i drži zlatnu čašu “punu mrzosti i poganštine kurvarstva svojega” (Otkrivenje 17:1-6). Bogu nije prihvatljivo ništa što je u vezi s njom.

Ovo je vrijeme za odlučne mjere. Iskrenim ljudima koji se još uvijek nalaze u Babilonu Velikom, naš Stvoritelj pun ljubavi upućuje ovaj poziv: “Izidjite iz nje, narode moj, da se ne pomiješate u grijehe njezine, i da vam ne naude zla njezina” (Otkrivenje 18:4).

Ako želiš prakticirati religiju koja je ugodna Bogu, zašto se ne bi bolje upoznao s Jehovinim svjedocima? Popratna tabela navodi neka od njihovih vjerovanja, zajedno s biblijskim razlozima za ta vjerovanja. Provjeri u svojoj Bibliji kako bi ispitao jesu li vjerovanja Svjedoka u skladu s Božjom riječi. Istraži kako bi saznao daje li njihova religija onu vrstu plodova koju bi očekivao od pravog obožavanja. Ako ustanoviš da je tako, otkrio si religiju koja je ugodna Bogu.

[Okvir na stranici 5]

ŠTO VJERUJU JEHOVINI SVJEDOCI

VJEROVANJE BIBLIJSKI TEMELJ

Božje ime glasi Jehova 2. Mojsijeva 6:3; Psalam 83:18

Biblija je Božja riječ Ivan 17:17; 2. Timoteju 3:16,17

Isus Krist je Božji Sin Matej 3:16, 17; Ivan 14:28

Ljudski rod se nije razvio nego je stvoren 1. Mojsijeva 1:27; 2:7

Umiranje ljudi posljedica je grijeha prvog čovjeka Rimljanima 5:12

Nakon smrti duša prestaje postojati Propovjednik 9:5,10; Ezehijel 18:4

Pakao je opći grob čovječanstva Job 14:13; Otkrivenje 20:13

Uskrsnuće je nada za mrtve Ivan 5:28, 29; 11:25; Djela apostolska 24:15

Krist je dao svoj zemaljski život Matej 20:28; 1. Petrova 2:24;