Tvoj život — koji je njegov smisao?

‘Srcem svojim upravljam mudro (...) dokle ne vidim šta bi dobro bilo sinovima ljudskim (...) dok su živi’ (PROPOVJEDNIK 2:3).

1, 2. Zašto nije neispravno biti zainteresiran za sebe u razumnoj mjeri?

SIGURNO si zainteresiran za sebe, zar ne? To je normalno. Zbog toga jedemo svaki dan, spavamo kada smo umorni i volimo biti sa svojim prijateljima i voljenima. Ponekad se igramo, kupamo ili radimo nešto drugo u čemu uživamo, pokazujući tako uravnoteženo zanimanje za sebe same.

² Takvo zanimanje za sebe same u skladu je s onim što je Salamun napisao na Božji poticaj: “Nije li dakle dobro čovjeku da jede i pije i da gleda da mu je duši dobro od truda njegova?” Salamun je na temelju vlastitog iskustva dodao: “Ja vidjeh i to da je iz ruke Božije. Jer ko je jeo i uživao više nego ja?” (Propovjednik 2:24, 25).

 3. Na koja zagonetna pitanja većina ljudi nije dobila odgovor?

³ No ti si svjestan da se život ne sastoji samo od jedenja, pijenja, spavanja i vršenja nekih dobrih djela. U životu doživljavamo boli, razočaranja i brige. A izgleda da smo suviše zauzeti da bismo razmišljali o smislu svog života. Je li i s tobom tako? Vermont Royster, bivši urednik časopisa The Wall Street Journal, pisao je o tome kako su ljudi proširili svoje znanje i vještine, a zatim je dodao: “Događa se nešto čudno. Kad razmišljamo o samom čovjeku, njegovim dilemama, njegovom mjestu u svemiru, ne znamo puno više nego što smo znali na početku. Još nas uvijek muče pitanja tko smo, zašto smo ovdje i kamo idemo.”

 4. Zašto bi svatko od nas trebao imati želju da može odgovoriti na pitanja koja se nas tiču?

⁴ Kako bi ti odgovorio na pitanja: Tko smo? Zašto smo ovdje? I kamo idemo? Gospodin Royster umro je prošlog srpnja. Što misliš, je li dotada pronašao zadovoljavajuće odgovore? Još umjesnije pitanje glasi: Postoji li mogućnost da ih ti pronađeš? I kako ti to može pomoći da se raduješ sretnijem, smislenijem životu? Pogledajmo.

Glavni Izvor uvida

 5. Zašto se trebamo obratiti Bogu kada tražimo uvid u pitanja o smislu života?

⁵ Ako bismo sami tražili smisao života, moguće je da bismo poput većine muškaraca i žena, pa čak i onih koji imaju opsežno znanje i iskustvo, postigli mali ili nikakav uspjeh. Ali nismo prepušteni sebi samima. Naš nam je Stvoritelj osigurao pomoć. Razmisli o ovome: Zar on nije najviši Izvor uvida i mudrosti, koji postoji “od vijeka i do vijeka” i koji ima potpunu spoznaju o svemiru i povijesti? (Psalam 90:1, 2). On je stvorio ljude i promatrao sve što oni doživljavaju, i zbog toga uvid trebamo tražiti od njega, a ne od nesavršenih ljudi čije je znanje i opažanje ograničeno (Psalam 14:1-3; Rimljanima 3:10-12).

 6. (a) Kako nam je Stvoritelj pružio potreban uvid? (b) Kako je Salamun uključen u to?

⁶ Od Stvoritelja ne možemo očekivati da nam otkrivenje o smislu života šapne na uho, ali on nam je ipak osigurao izvor uvida — svoju nadahnutu Riječ (Psalam 32:8; 111:10). Knjiga propovjednikova u tom je pogledu posebno vrijedna. Bog je nadahnuo njenog pisca, tako da “mudrost Salamunova bijaše veća od mudrosti svijeh istočnijeh naroda” (1. Carevima 3:6-12; 4:30-34). “Mudrost Salamunova” toliko je impresionirala caricu koja ga je posjetila da je izjavila kako joj nije bilo rečeno niti pola o tome i da su oni koji slušaju njegovu mudrost uistinu sretnia (1. Carevima 10:4-8). I mi možemo steći uvid i sreću iz božanske mudrosti koju nam je pružio naš Stvoritelj posredstvom Salamuna.

 7. (a) Što je Salamun zaključio u vezi s većinom poslova pod nebom? (b) Što objašnjava Salamunovo realno prosuđivanje?

⁷ Knjiga propovjednikova odražava mudrost koju je dao Bog, a koja je utjecala na Salamunovo srce i njegov um. Budući da je imao potrebno vrijeme, sredstva i uvid, Salamun je ispitao “sve što biva pod nebom”. Uvidio je da je većina toga “taština [“ispraznost”, NW] i muka duhu”, a to je nadahnuto prosuđivanje koje trebamo imati na umu kad razmišljamo o tome koji je naš smisao života (Propovjednik 1:13, 14, 16). Salamun je bio iskren, realan. Razmisli, naprimjer, o njegovim riječima koje nalazimo u Propovjedniku 1:15, 18. Poznato ti je da su ljudi stoljećima iskušavali različite oblike vladavina, ponekad su to bili iskreni pokušaji da se riješe problemi i da se ljudima poboljša kvaliteta života. Međutim, da li je ijedna od njih zaista ispravila sve što je “krivo” u ovom nesavršenom sustavu? Možda si i sam uvidio da čovjek što više zna, jasnije shvaća kako je život prekratak da bi se stvari mogle potpuno ispraviti. Mnogi su toga svjesni i zato su frustrirani, ali mi se ne moramo tako osjećati.

 8. Koji ciklusi odavno postoje?

⁸ Jedna druga stvar koju trebamo razmotriti jesu stalni ciklusi koji utječu na nas, kao što su izlazak i zalazak sunca ili gibanje vjetra i vode. Oni su postojali u vrijeme Mojsija, Salamuna, Napoleona i naših pradjedova. A postoje i dalje. Isto tako, “naraštaj jedan odlazi i drugi dolazi” (Propovjednik 1:4-7). Gledajući s ljudskog stanovišta, malo se toga promijenilo. Ljudi u drevna vremena imali su slične aktivnosti, nade, ambicije i sposobnosti kao i ljudi u suvremeno doba. Čak i ako se neki pojedinac između ljudi proslavio ili se isticao svojom ljepotom ili sposobnostima, gdje je sada ta osoba? Umrla je i vjerojatno je zaboravljena. Ovakvo stajalište nije morbidno. Većina ljudi čak i ne zna kako su se zvali njihovi pradjedovi niti gdje su bili rođeni ili gdje su pokopani. Sada možeš razumjeti zašto je Salamun realno uviđao ispraznost ljudskih pothvata i nastojanja (Propovjednik 1:9-11).

 9. Kako nam stjecanje realnog uvida u situaciju u kojoj se nalazi čovječanstvo može pomoći?

⁹ Umjesto da nas razočara, ovaj božanski uvid u osnovne prilike u kojima se nalazi čovječanstvo može pozitivno utjecati na nas, tako da nam se ne dogodi da neopravdano pridajemo vrijednost ciljevima ili težnjama koji će uskoro nestati i biti zaboravljeni. Božanski bi nam uvid trebao pomoći da pravilno prosudimo ono što dobivamo od života i ono što nastojimo postići. Za ilustraciju, umjesto da smo asketi, možemo pronaći radost u uravnoteženom konzumiranju jela i pića (Propovjednik 2:24). Salamun je, kao što ćemo vidjeti, došao do vrlo pozitivnog i optimističkog zaključka. Kratko rečeno, zaključak glasi da trebamo duboko cijeniti svoj odnos sa Stvoriteljem, koji nam može pomoći da zauvijek uživamo u sretnoj, sadržajnoj budućnosti. Salamun je naglasio: “Glavno je svemu što si čuo: Boga se boj, i zapovijesti njegove drži, jer to je sve čovjeku” (Propovjednik 12:13).

Smisao s obzirom na životne cikluse

10. U kojem je smislu Salamun usporedio životinje i ljude?

¹⁰ Božanska mudrost prikazana u Knjizi propovjednikovoj može nam nadalje pomoći dok razmišljamo o smislu života. Na koji način? Tako što je Salamun realistično usmjerio svoju pažnju na druge činjenice o kojima mi možda rijetko kad razmišljamo. Jedna od njih odnosi se na sličnosti između ljudi i životinja. Isus je svoje sljedbenike usporedio s ovcama, no ljudi uglavnom ne vole da ih se uspoređuje sa životinjama (Ivan 10:11-16). Međutim, Salamun je iznio neke neoborive činjenice: “Bog [je] pokazao [sinovima ljudskim] da vide da su kao stoka. Jer što biva sinovima ljudskim to biva i stoci, jednako im biva; kako gine ona tako ginu i oni (...) i čovjek ništa nije bolji od stoke jer je sve taština. (...) Sve je od praha, i sve se vraća u prah” (Propovjednik 3:18-20).

11. (a) Kako se može opisati tipični životni ciklus neke životinje? (b) Što ti misliš o takvoj analizi?

¹¹ Razmisli sad o nekoj životinji koju voliš promatrati, možda o pećinaru ili zecu (5. Mojsijeva 14:7; Psalam 104:18; Priče Salamunove 30:26; NW). Ili zamisli vjevericu; diljem svijeta postoji preko 300 vrsta vjeverica. Kakav je njen životni ciklus? Majka vjeverica njeguje svoje mlado još nekoliko tjedana nakon rođenja. Mlada vjeverica ubrzo dobiva krzno i može napustiti gnijezdo. Može je se vidjeti kako skakuće naokolo dok uči pronalaziti hranu. No često izgleda kao da se samo igra, uživajući u svojoj mladalačkoj razigranosti. U dobi od otprilike godinu dana, pronalazi bračnog druga. Zatim mora izgraditi gnijezdo ili skrovište i brinuti se za potomstvo. Ako pronađe dovoljno bobica, orašastih plodova i sjemenki, njena se obitelj može udebljati i ima vremena da proširi svoj dom. Međutim, za samo nekoliko godina životinja ostari, sklonija je nezgodama i bolestima. U dobi od nekih deset godina, vjeverica ugiba. Postoje neke neznatne razlike među pojedinim vrstama vjeverica, no njihov životni ciklus uglavnom izgleda ovako.

12. (a) Realno govoreći, zašto životni ciklus mnogih ljudi izgleda poput životnog ciklusa obične životinje? (b) O čemu možemo razmišljati kad sljedeći put vidimo životinju koju smo imali na umu?

¹² Većina ljudi ne bi imala što prigovoriti takvom životnom ciklusu životinja, i ne očekuje da bi vjeverica imala neki svrsishodan smisao života. Međutim, život mnogih ljudi ne razlikuje se mnogo od života životinja, zar ne? Oni se rode i roditelji se brinu za njih dok su bebe. Kao mali jedu, rastu i igraju se. Ubrzo odrastu, pronađu bračnog druga, nastoje pronaći mjesto gdje će živjeti i sredstva za život. Ako uspiju, možda se udebljaju i prošire svoj dom (gnijezdo) u kojem podižu potomstvo. Ali desetljeća brzo prolaze i oni stare. Nakon 70 ili 80 godina ispunjenih ‘mukom i nevoljom’, ako ne i prije, oni umiru (Psalam 90:9, 10, 12). Kad sljedeći put vidiš vjevericu (ili neku drugu životinju koju si imao na umu), možeš razmišljati o tim otrežnjavajućim činjenicama.

13. Koji je konačni ishod i za životinje i za ljude?

¹³ Sada možeš razumjeti zašto je Salamun usporedio život ljudi sa životom životinja. Napisao je: “Svemu ima vrijeme (...). Vrijeme kad se radja, i vrijeme kad se umire.” Ovo posljednje stanje, smrt, isto je i kod ljudi i kod životinja, ‘kako ginu one tako ginu i oni’. Zatim je dodao: “Sve je od praha, i sve se vraća u prah” (Propovjednik 3:1, 2, 19, 20).

14. Kako neki ljudi pokušavaju promijeniti uobičajeni životni ciklus, no s kojim rezultatom?

¹⁴ Ovo realno prosuđivanje ne trebamo smatrati negativnim razmišljanjem. Istina, neki pokušavaju promijeniti situaciju tako da rade dodatni posao kako bi poboljšali svoju materijalnu situaciju i imali više nego što su imali njihovi roditelji. Neki se možda duže školuju kako bi si osigurali viši životni standard, nastojeći ujedno produbiti svoje razumijevanje života. Ili su zaokupljeni tjelovježbom ili strogim režimom prehrane kako bi bili boljeg zdravlja i kako bi si neznatno produžili život. Takav trud može donijeti određene koristi. No tko može biti siguran da će takav trud uroditi uspjehom? Čak i ako urodi uspjehom, koliko će on dugo trajati?

15. Koje je razumno prosuđivanje života većine ljudi, ako smo iskreni?

¹⁵ Salamun je pitao: “Kad dakle ima mnogo stvari koje umnožavaju taštinu, kaka je korist čovjeku? Jer ko zna što je dobro čovjeku u životu, za malo dana taštega života njegova, koji mu prolaze kao sjen? ili ko će kazati čovjeku šta će biti poslije njega?” (Propovjednik 6:11, 12). Budući da smrt relativno brzo okončava čovjekova nastojanja, ima li uopće puno koristi od naprezanja da bi se steklo što više materijalnih dobara ili od težnje za dugim školovanjem prvenstveno zato da bi se stekao veći imetak? Budući da je život tako kratak i da prolazi poput sjene, mnogi shvaćaju da nemaju vremena preusmjeriti svoja nastojanja na neki drugi cilj kad postanu svjesni svog neuspjeha; čovjek ne može biti siguran ni što će se dogoditi s njegovom djecom “poslije njega”.

Sada je vrijeme za postizanje dobrog imena

16. (a) Što mi možemo činiti, a životinje ne mogu? (b) Koja daljnja činjenica treba utjecati na naše razmišljanje?

¹⁶ Za razliku od životinja, mi ljudi imamo sposobnost da razmišljamo: ‘Koji je smisao mog postojanja? Je li to samo utvrđeni ciklus u kojem postoji vrijeme za rađanje i vrijeme za umiranje?’ U vezi s tim, prisjeti se Salamunovih istinitih riječi o čovjeku i životinji: “Sve se vraća u prah.” Znači li to da smrću potpuno prestaje nečije postojanje? Pa, Biblija pokazuje da ljudi nemaju besmrtnu dušu koja nadživljava tijelo. Ljudi su duše, a duša koja griješi umire (Ezehijel 18:4, 20). Salamun dalje nastavlja: “Živi znaju da će umrijeti, a mrtvi ne znaju ništa niti im ima plate, jer im se spomen zaboravio. Sve što ti dodje na ruku da činiš, čini po mogućnosti svojoj, jer nema rada ni mišljenja ni znanja ni mudrosti u grobu u koji ideš” (Propovjednik 9:5, 10).

17. Na kakav nas način razmišljanja treba navesti Propovjednik 7:1, 2?

¹⁷ Zbog te neoborive činjenice, razmisli o ovoj izjavi: “Bolje je ime nego dobro ulje, i dan smrtni nego dan u koji se ko rodi. Bolje je ići u kuću gdje je žalost nego ići u kuću gdje je gozba, jer je ondje kraj svakoga čovjeka, i ko je živ, slaže u srce svoje” (Propovjednik 7:1, 2). Moramo se složiti da je smrt “kraj svakoga čovjeka”. Nijedan čovjek ne može popiti neki eliksir, pojesti neku vitaminsku mješavinu, držati se neke dijete ili raditi neke vježbe i da to rezultira vječnim životom. I obično ‘im se spomen zaboravi’ ubrzo nakon smrti. Zašto je onda ime “bolje (...) nego dobro ulje, i dan smrtni nego dan u koji se ko rodi”?

18. Zašto možemo biti sigurni da je Salamun vjerovao u uskrsnuće?

¹⁸ Već smo primijetili da je Salamun bio realan. On je znao za svoje pretke Abrahama, Izaka i Jakova koji su si sigurno načinili dobro ime kod našeg Stvoritelja. Jehova Bog je dobro poznavao Abrahama i obećao mu je da će blagosloviti njega i njegovo sjeme (1. Mojsijeva 18:18, 19; 22:17). Da, Abraham je imao dobro ime kod Boga, bio mu je prijatelj (2. Dnevnika 20:7; Izaija 41:8; Jakov 2:23). Abraham je znao da ni njegov život ni život njegovog sina nisu tek dio beskonačnog kruga rađanja i umiranja. Znao je da sigurno postoji nešto više od toga. Bilo im je zajamčeno da će ponovno živjeti, ali ne zbog toga što imaju besmrtnu dušu, nego zbog toga što će biti uskrsnuti. Abraham je bio uvjeren da je “Bog kadar [Izaka] i iz mrtvijeh uskrsnuti” (Jevrejima 11:17-19).

19. Kakav nam uvid pruža Job što se tiče značenja Propovjednika 7:1?

¹⁹ To je ključ razumijevanja u kojem je smislu “bolje (...) ime nego dobro ulje, i dan smrtni nego dan u koji se ko rodi”. Salamun je bio uvjeren, kao i Job prije njega, da Onaj tko je stvorio ljudski život, može i obnoviti taj život. On može vratiti u život ljude koji su umrli (Job 14:7-14). Vjerni je Job rekao: “Zazvaćeš [Jehova], i ja ću ti se odazvati; djelo ruku svojih poželjećeš” (Job 14:15). Zamisli to! Naš je Stvoritelj ‘poželio’ svoje lojalne sluge koji su umrli. (“Poželjet ćeš ponovno vidjeti djelo svojih ruku”, The Jerusalem Bible.) Primjenjujući otkupnu žrtvu Isusa Krista, Stvoritelj može uskrsnuti ljude (Ivan 3:16; Djela apostolska 24:15). Očito je da se ljudi mogu razlikovati od životinja koje samo ugibaju.

20. (a) U kojem je slučaju dan smrti bolji od dana rođenja? (b) Kako je Lazarovo uskrsnuće zasigurno utjecalo na mnoge?

²⁰ To znači da dan smrti može biti bolji od dana kad je netko rođen, ako si je osoba dotada načinila dobro ime kod Jehove, koji može uskrsnuti vjerne umrle. Isus Krist, veći Salamun, to je dokazao. On je, naprimjer, vratio u život vjernog Lazara (Luka 11:31; Ivan 11:1-44). Kao što možeš zamisliti, vraćanje Lazara u život snažno je utjecalo na mnoge koji su bili očevici tog događaja i zato su položili vjeru u Božjeg Sina (Ivan 11:45). Misliš li da oni nisu imali smisao života, da uopće nisu znali tko su ni kamo idu? Ne, naprotiv, oni su mogli uvidjeti da ne trebaju biti tek životinje koje dođu na svijet, jedno vrijeme žive, a zatim ugibaju. Njihov smisao života bio je izravno i tijesno povezan sa spoznajom o Isusovom Ocu i s vršenjem Njegove volje. Kako je s tobom? Je li ti ovo razmatranje pomoglo uvidjeti, odnosno jasnije uvidjeti, da tvoj život može i treba imati pravi smisao?

21. Koji daljnji aspekt pronalaženja smisla života želimo ispitati?

²¹ No, imati pravi i dubok smisao života podrazumijeva daleko više nego samo razmišljati o smrti i ponovnom životu nakon nje. To obuhvaća i ono što u životu svakodnevno činimo. Salamun je i to razjasnio u Knjizi propovjednikovoj, kao što ćemo vidjeti u sljedećem članku.

[Bilješka]

Sjećaš li se?

◻ U kom su pogledu životinje i ljudi slični?

◻ Zašto se smrću naglašava uzaludnost velikog dijela ljudskih nastojanja i djelatnosti?

◻ Kako dan smrti može biti bolji od dana rođenja?

◻ O kojem odnosu ovisi hoćemo li imati dubok smisao života?

[Slike na stranici 10]

U kom se smislu tvoj život značajno razlikuje od života životinja?