Jeruzalem — stavljaš li ga “vrh svake radosti svoje”?
“Nek‘ mi se jezik za nepce prilijepi (...) ako ne stavim Jeruzalem vrh svake radosti svoje!” (PSALAM 137:6, St).
1. Kakav su stav imali mnogi židovski izgnanici prema Božjem izabranom gradu?
PROŠLO je gotovo sedam desetljeća otkako su se 537. pr. n. e. prvi židovski izgnanici vratili u Jeruzalem. Božji hram bio je ponovno izgrađen, no grad je još uvijek bio u ruševinama. U izgnanstvu je u međuvremenu izrastao novi naraštaj. Nesumnjivo su mnogi od njih imali stav poput psalmista koji je pjevao: “Ako zaboravim tebe, Jeruzaleme, neka me zaboravi desnica moja” (Psalam 137:5). Kod nekih se nije radilo samo o tome da su se sjećali Jeruzalema; oni su svojim postupcima pokazali da ga stavljaju “vrh svake radosti svoje” (Psalam 137:6, St).
2. Tko je bio Ezdra, i kako je bio blagoslovljen?
2 Uzmi za primjer svećenika Ezdru. Još i prije nego što se vratio u svoju domovinu on je revno podupirao interese čistog obožavanja u Jeruzalemu (Ezdra 7:6, 10). Ezdra je zbog toga bio bogato blagoslovljen. Jehova Bog potaknuo je srce perzijskog kralja da Ezdri povjeri prednost da drugu grupu izgnanika odvede natrag u Jeruzalem. Osim toga, kralj im je dao veliki prilog u zlatu i srebru “da ukrasi dom Gospodinov” (Ezdra 7:21-27).
3. Kako je Nehemija pokazao da je Jeruzalem ono za što je prvenstveno zainteresiran?
3 Nekih 12 godina kasnije našao se tu još jedan Židov koji je poduzeo odlučne mjere — Nehemija. On je služio u perzijskoj palači u Šušanu. Imao je ugledan položaj kao peharnik kralja Artakserksa, no to nije bilo ono što je Nehemija stavljao “vrh svake radosti svoje”. Umjesto toga, on je čeznuo za time da ode i ponovno izgradi Jeruzalem. Nehemija se mjesecima molio za to i Jehova Bog ga je zbog toga blagoslovio. Saznavši razlog Nehemijine zabrinutosti, perzijski mu je kralj dao vojsku i pisma kojima ga je ovlastio da obnovi Jeruzalem (Nehemija 1:1–2:9).
4. Kako možemo pokazati da nam je obožavanje Jehove važnije od bilo čega drugog što bi nam moglo biti uzrok radosti?
4 Bez ikakve sumnje, Ezdra, Nehemija i mnogi Židovi koji su s njima surađivali dokazali su da je za njih obožavanje Jehove, sa središtem u Jeruzalemu, bilo važnije od svega — da su ga stavljali “vrh svake radosti svoje”, odnosno iznad svih drugih stvari koje bi im mogle biti uzrok radosti. Takvi pojedinci doista predstavljaju ohrabrenje za sve one koji u današnje vrijeme imaju isti takav stav prema Jehovi, obožavanju njega i njegovoj duhom vođenoj organizaciji! Imaš li i ti takav stav? Pokazuješ li svojom ustrajnošću u bogougodnim djelima da je prednost da možeš obožavati Jehovu s njegovim predanim narodom tvoj najveći uzrok radosti? (2. Petrova 3:11). Da bismo se još više ohrabrili u tom pogledu, razmotrimo izvrsne rezultate koji su postignuti Ezdrinim putovanjem u Jeruzalem.
Blagoslovi i odgovornosti
5. Kako su stanovnici Jude bili bogato blagoslovljeni u Ezdrinim danima?
5 Grupa od oko 6 000 onih što su se s Ezdrom vratili iz izgnanstva donijela je priloge u zlatu i srebru za Jehovin hram. Vrijednost priloga iznosila je oko 35 milijuna američkih dolara prema današnjim vrijednostima. Bilo je to oko sedam puta više zlata i srebra nego što su prvi izgnanici uspjeli donijeti. Koliko su samo stanovnici Jeruzalema i Jude morali biti zahvalni Jehovi što im je u pomoć stiglo toliko ljudi i što su dobili takvu materijalnu pomoć! No bogati blagoslovi koje daje Bog nose sa sobom i odgovornost (Luka 12:48).
6. Što je Ezdra ustanovio u svojoj domovini, i kako je na to reagirao?
6 Ezdra je ubrzo ustanovio da su mnogi Židovi, a među njima i neki svećenici i starješine, prestupili Božji zakon time što su se oženili poganskim ženama (5. Mojsijeva 7:3, 4). On je s pravom bio vrlo zabrinut zbog tog kršenja Božjeg saveza Zakona. “Kad čuh to, razdrijeh haljinu svoju i plašt svoj (...) i sjedoh tužan” (Ezdra 9:3). Zatim je, u prisustvu zabrinutih Izraelaca, Ezdra izlio svoje srce u molitvi Jehovi. Dok su ga svi slušali, Ezdra je ukratko ponovio primjere Izraelove neposlušnosti u prošlosti i Božje upozorenje s obzirom na to što će se dogoditi ukoliko će sklapati brakove s poganskim stanovnicima te zemlje. U zaključku je rekao: “Gospodine Bože Izraelov! ti si pravedan, jer ostasmo ostatak, kao što se vidi danas. Evo mi smo pred tobom s krivicom svojom, premda se ne može stajati pred tobom za to” (Ezdra 9:14, 15).
7. (a) Koji je izvrstan primjer ostavio Ezdra s obzirom na reakciju na neispravno postupanje? (b) Kako su reagirali krivci u Ezdrino vrijeme?
7 Ezdra je upotrijebio izraz “mi”. Da, on je uključio i sebe, premda on osobno nije bio kriv. Ezdrina duboka tjeskoba i njegova ponizna molitva dirnule su ljude u srce i potaknule ih na djela koja dolikuju pokajanju. Bili su spremni na bolno rješenje — svi koji su prekršili Božji zakon poslat će svoje žene tuđinke natrag u njihovu domovinu, zajedno s djecom koju su im rodile. Ezdra je pristao na tu odluku i hrabrio je prijestupnike da postupe odgovarajuće tome. Uz ovlaštenje koje mu je povjerio perzijski kralj, Ezdra je imao pravo pogubiti sve prekršitelje zakona ili ih protjerati iz Jeruzalema i Jude (Ezdra 7:12, 26). No izgleda da on nije morao poduzimati takve mjere. “Sav zbor” je rekao: “Kako nam kaza učinićemo.” Pored toga, priznali su: “Ima [nas] mnogo koji sagriješismo u tom” (Ezdra 10:11-13). U 10. poglavlju Ezdre navedena su imena 111 muškaraca koji su poslušali tu odluku i vratili svoje žene tuđinke i djecu koju su im rodile.
8. Zašto je drastična mjera vraćanja tuđinki bila u interesu čitavog čovječanstva?
8 Ta je mjera bila u interesu ne samo Izraela već i čitavog čovječanstva. Da se ništa nije poduzelo kako bi se popravila situacija, postojala bi mogućnost da okolne nacije asimiliraju Izraelce. U tom bi slučaju bila iskvarena linija potomaka koja vodi do Obećanog Sjemena u cilju blagoslivljanja čitavog čovječanstva (1. Mojsijeva 3:15; 22:18). Bilo bi teško ustanoviti identitet Obećanog Sjemena kao potomka kralja Davida iz Judinog plemena. Nekih 12 godina kasnije tom se vrlo važnom pitanju ponovno poklonila pažnja kada se ‘odvojilo sjeme Izraelovo od svih tuđinaca’ (Nehemija 9:1, 2; 10:29, 30).
9. Koje korisne savjete pruža Biblija kršćanima koji su u braku s nevjerujućim partnerom?
9 Što mogu današnji Jehovini sluge naučiti iz tog izvještaja? Pa, kršćani nisu pod savezom Zakona (2. Korinćanima 3:14). Umjesto toga, oni su poslušni ‘Kristovom zakonu’ (Galaćanima 6:2). Zbog toga se kršćanin koji je u braku s nevjerujućim partnerom drži Pavlovog savjeta: “Ako koji brat ima ženu nekrštenu i ona se privoli življeti s njim, da je ne ostavlja” (1. Korinćanima 7:12). Štoviše, kršćani koji su u braku s nevjernikom imaju biblijsku obavezu truditi se kako bi svoj brak učinili uspješnim (1. Petrova 3:1, 2). Poslušnost tom korisnom savjetu često donosi blagoslov time što nevjerujući bračni partneri mijenjaju stav svog srca prema pravom obožavanju. Neki čak postaju vjerni kršteni kršćani (1. Korinćanima 7:16).
10. Kakvu pouku mogu kršćani izvući iz primjera 111 izraelskih muškaraca koji su vratili svoje žene tuđinke?
10 Međutim, primjer Izraelaca koji su vratili svoje žene tuđinke pruža izvrsnu pouku nevjenčanim kršćanima. Oni ne bi trebali početi s udvaranjem pripadnicima suprotnog spola koji su nevjernici. Izbjegavati takvu vezu možda nije jednostavno, možda je čak i bolno, no to je najbolji način postupanja ako netko želi neprekidno imati Božji blagoslov. Kršćanima je upućena zapovijed: “Ne budite s nevjernicima pod jednim te istim jarmom” (2. Korinćanima 6:14, St). Svaki bi nevjenčani kršćanin koji se želi vjenčati trebao planirati brak s nekim iskrenim suvjernikom (1. Korinćanima 7:39).
11. Kako možemo i mi, poput izraelskih muškaraca, biti stavljeni na ispit u pogledu uzroka naše radosti?
11 Kršćani i u mnogim drugim pogledima poduzimaju promjene kada im se skrene pažnja na to da postupaju na nebiblijski način (Galaćanima 6:1). S vremena na vrijeme, ovaj časopis konkretno navodi oblike nebiblijskog vladanja koji osobu čine neprikladnom da ostane dio Božje organizacije. Naprimjer, Jehovin je narod 1973. došao do jasnog razumijevanja da su zloupotreba droge i uživanje duhana ozbiljni grijesi. Da bismo hodili bogougodnim putem, moramo se ‘očistiti od svake poganštine tijela i duha’ (2. Korinćanima 7:1). Znatan broj osoba takve je biblijske savjete primio k srcu; bili su spremni podnijeti početnu apstinencijsku krizu da bi ostali dio Božjeg čistog naroda. Pružene su i jasne biblijske smjernice u pogledu pitanja vezanih za spolnost, u pogledu odijevanja, dotjerivanja i mudrog odabira zaposlenja, zabave i muzike. Na koja nam se god biblijska načela skrene pažnja, pokažimo da smo spremni ‘usavršavati se’, poput 111 izraelskih muškaraca (2. Korinćanima 13:11). To će biti dokaz da svoju prednost da možemo obožavati Jehovu zajedno s njegovim svetim narodom stavljamo “vrh svake radosti svoje”.
12. Što se dogodilo 455. pr. n. e.?
12 Nakon što izvještava o događajima u vezi s tuđinkama, Biblija nam ne govori što se u Jeruzalemu događalo idućih 12 godina. Izraelovi su susjedi nesumnjivo pooštrili svoj neprijateljski stav zbog toga što su bile razvrgnute mnoge bračne veze. Godine 455. pr. n. e. u Jeruzalem je uz vojnu pratnju stigao Nehemija. On je bio imenovan za upravitelja Jude i donio je pisma perzijskog kralja kojima je bio ovlašten da obnovi taj grad (Nehemija 2:9, 10; 5:14).
Protivljenje zavidnih susjeda
13. Kakav su stav pokazali pripadnici krivih religija koji su okruživali Židove, i kako je Nehemija reagirao na to?
13 Okolni pripadnici krivih religija protivili su se svrsi Nehemijinog dolaska. Njihovi su mu vođe prijetili, pitajući ga: “Da se nećete odmetnuti caru?” Nehemija je, iskazujući vjeru u Jehovu, odgovorio: “Bog nebeski daće nam sreću [“uspjeh”, NW], a mi sluge njegove ustasmo i zidamo; ali vi nemate dijela ni prava ni spomena u Jeruzalemu” (Nehemija 2:19, 20). Kada je otpočeo popravak zida, ti isti neprijatelji rugali su se: ‘Što rade ti nemoćni Judejci? Hoće li kamenje iz praha vratiti u život? Ako lisica dođe, provalit će njihov kameni zid.’ Umjesto da odgovori na takve primjedbe, Nehemija se molio: “Čuj, Bože naš, kako nas preziru; obrati rug njihov na njihovu glavu” (Nehemija 4:2-4). Nehemija je neprestano pružao izvrstan primjer oslanjanja na Jehovu! (Nehemija 6:14; 13:14).
14, 15. (a) Kako je Nehemija odgovorio na neprijateljsku prijetnju nasiljem? (b) Zbog čega su Jehovini svjedoci u mogućnosti unatoč žestokom protivljenju nastaviti svoje djelo duhovne izgradnje?
14 Da bi izvršili svoj važan propovjednički zadatak, Jehovini svjedoci u današnje vrijeme također se oslanjaju na Boga. Protivnici svojim izrugivanjem pokušavaju spriječiti to djelo. Zna se dogoditi da pojedinci koji su zainteresirani za poruku Kraljevstva odustanu zato što ne mogu podnijeti to izrugivanje. Ako izrugivanje ne uspije, protivnici se možda razljute i pribjegavaju prijetnjama nasiljem. Upravo to su doživjeli graditelji jeruzalemskih zidina. No Nehemija se nije dao zastrašiti. Naprotiv, on je naoružao graditelje da se mogu obraniti od neprijateljskog napada i ojačao je njihovu vjeru, govoreći: “Ne bojte se. Pomenite [“imajte na umu”, NW] Gospodina velikoga i strašnoga, i bijte se za braću svoju, za sinove svoje i kćeri svoje, za žene svoje i kuće svoje” (Nehemija 4:13, 14).
15 Kao i u Nehemijino vrijeme, Jehovini svjedoci dobro su opremljeni da usprkos žestokom protivljenju nastave svoje djelo duhovne izgradnje. “Vjerni i razboriti rob” pruža duhovnu hranu koja jača vjeru, što pripadnicima Božjeg naroda omogućuje da budu produktivni čak i tamo gdje je djelo zabranjeno (Matej 24:45, NW). Zahvaljujući tome Jehova i dalje svoj narod blagoslivlja porastom koji se odvija diljem Zemlje (Izaija 60:22).
Problemi unutarnje prirode
16. Koji su problemi unutarnje prirode ugrozili duh graditeljâ jeruzalemskog zida?
16 Kako je napredovala izgradnja jeruzalemskog zida i kako je zid postajao sve viši, posao je bivao sve teži. Tada je na vidjelo izbio jedan problem koji je ugrozio duh marljivih graditelja. Uslijed nestašica hrane, nekim je Židovima bio problem pribaviti hranu za svoju obitelj i plaćati poreze perzijskoj upravi. Imućniji Židovi posuđivali su im hranu i novac. Međutim, siromašniji su Izraelci morali davati u zalog svoju zemlju i djecu kao jamstvo da će novac vratiti s kamatama, što je bilo protivno Božjem zakonu (2. Mojsijeva 22:25; 3. Mojsijeva 25:35-37; Nehemija 4:6, 10; 5:1-5). Sada su njihovi zajmodavci prijetili da će im oduzeti zemlju i prisiliti ih da svoju djecu prodaju kao roblje. Nehemiju je razbjesnio takav bezosjećajan, materijalistički stav. On je hitro poduzeo korake kako bi se pobrinuo da Jehova nastavi blagoslivljati djelo obnavljanja jeruzalemskog zida.
17. Što je učinio Nehemija kako bi se pobrinuo da Jehova nastavi blagoslivljati izgradnju, i s kakvim ishodom?
17 Sazvan je “veliki zbor” i Nehemija je jasno dao do znanja imućnijim Izraelcima da to što čine nije ugodno Jehovi. Potom je pozvao sve krivce, a među njima su bili i neki od svećenika, da vrate sve kamate koje su uzeli i da vrate zemlju koju su nezakonito oduzeli onima koji nisu mogli platiti kamate. Krivci su, što zaslužuje svaku pohvalu, rekli: “Vratićemo i ne ćemo iskati od njih; učinićemo kako veliš.” Nisu to bile prazne riječi, jer Biblija izvještava da “učini narod po [Nehemijinoj] riječi”. I sav je zbor hvalio Jehovu (Nehemija 5:7-13).
18. Po kakvom su stavu Jehovini svjedoci postali poznati?
18 Kako je u današnje vrijeme? Jehovini svjedoci ne iskorištavaju druge, već su posvuda poznati po svom velikodušnom stavu prema suvjernicima i drugim ljudima koje zadesi nevolja. Kao i u Nehemijino vrijeme, to rezultira mnogim izrazima zahvalnosti i hvale Jehovi. Međutim, “vjerni i razboriti rob” istovremeno je smatrao shodnim pružiti biblijske savjete u pogledu poslovnih stvari i potrebe da se izbjegava pohlepno iskorištavanje drugih. U nekim je zemljama uobičajeno tražiti ogromnu cijenu za nevjestu, no Biblija jasno upozorava da pohlepni ljudi i iznuđivači neće naslijediti Božje Kraljevstvo (1. Korinćanima 6:9, 10). Činjenica da većina kršćana povoljno reagira na takve savjete podsjeća nas na to kako su ti Židovi uvidjeli da je grijeh iskorištavati svoju siromašniju braću.
Dovršen jeruzalemski zid
19, 20. (a) Kako je dovršavanje gradnje jeruzalemskog zida utjecalo na religiozne protivnike? (b) Kakvu su pobjedu Jehovini svjedoci odnijeli u mnogim zemljama?
19 Unatoč svem protivljenju, jeruzalemski je zid bio dovršen za 52 dana. Kako je to utjecalo na protivnike? Nehemija je rekao: “Kad čuše svi neprijatelji naši i vidješe svi narodi koji bijahu oko nas, uplašiše se vrlo, jer poznaše da je Bog naš učinio to djelo” (Nehemija 6:16).
20 U današnje vrijeme neprijateljsko protivljenje Božjem djelu i dalje vlada u različitim oblicima i na različitim mjestima. Međutim, milijuni ljudi uviđaju da je beskorisno protiviti se Jehovinim svjedocima. Primjerice, pomisli na prijašnje pokušaje da se prekine djelo propovijedanja u nacističkoj Njemačkoj, Istočnoj Evropi i mnogim afričkim zemljama. Niti jedan takav pokušaj nije uspio i mnogi ljudi sada priznaju da ‘Bog čini to djelo’. Kakva li je to nagrada za vjerne dugogodišnje sluge u tim zemljama koji su obožavanje Jehove stavili “vrh svake radosti svoje”!
21. Koji će se značajni događaji razmatrati u sljedećem članku?
21 U sljedećem ćemo članku ukratko proanalizirati važne događaje koji su vodili do radosnog posvećenja obnovljenog jeruzalemskog zida. Ujedno ćemo razmotriti kako se približava dovršavanje jednog daleko veličanstvenijeg grada što donosi korist čitavom čovječanstvu.
Sjećaš li se?
◻ Kako su se Ezdra i drugi radovali zbog Jeruzalema?
◻ Koje su prijestupe mnogi Židovi ispravili uz pomoć Ezdre i Nehemije?
◻ Koje pouke možeš izvući iz izvještajâ o Ezdri i Nehemiji?
[Slika na stranici 15]
Nehemija je bio prvenstveno zainteresiran za Jeruzalem, a ne za svoj ugledan posao u Šušanu
[Slike na stranicama 16 i 17]
I mi se, poput Nehemije, trebamo moliti za Jehovino vodstvo i snagu kako bismo nastavili svoj propovjednički zadatak koji je od primarne važnosti