Jehova se brine za naše dnevne potrebe

 1. Kako Jehova osigurava hranu životinjama?

JESI li ikada promatrao vrapca ili neku drugu pticu kako kljuca po naizgled prljavom tlu? Vjerojatno si se pitao što može naći za jelo kljucajući po zemlji. U svojoj Propovijedi na gori Isus je rekao da nešto možemo naučiti iz načina na koji se Jehova brine za ptice. Rekao je: “Pažljivo promotrite ptice nebeske, jer one ne siju niti žanju niti skupljaju u žitnice; a ipak ih vaš nebeski Otac hrani. Niste li vi vredniji od njih?” (Matej 6:26). Jehova na zadivljujuće načine osigurava hranu svim svojim stvorenjima (Psalam 104:14, 21; 147:9).

2, 3. Koje duhovne pouke možemo izvući iz činjenice da nas je Isus naučio da se molimo za svoje dnevne potrebe?

² Zašto je onda Isus u svoju uzornu molitvu uključio molbu: “Daj nam danas kruh naš za ovaj dan”? (Matej 6:11). Iz ove jednostavne molbe možemo izvući duboke duhovne pouke. Kao prvo, ona nas podsjeća da nam Jehova može dati sve što nam je potrebno (Psalam 145:15, 16). Ljudi mogu saditi i uzgajati, no samo Bog može dati da raste, kako u duhovnom tako i u doslovnom pogledu (1. Korinćanima 3:7). Ono što jedemo i pijemo dar je od Boga (Djela apostolska 14:17). Kad ga molimo da zadovolji naše dnevne potrebe, dajemo mu do znanja da ne shvaćamo olako to što se brine za nas. Naravno, ta nas molba ne oslobađa odgovornosti da radimo ako smo sposobni za to (Efežanima 4:28; 2. Solunjanima 3:10).

³ Kao drugo, to što se molimo za “kruh naš za ovaj dan” pokazuje nam da ne bismo trebali biti pretjerano zabrinuti za budućnost. Isus je također rekao: “Zato se nikada nemojte tjeskobno brinuti i govoriti: ‘Što ćemo jesti?’ ili: ‘Što ćemo piti?’ ili: ‘Što ćemo obući?’ Jer za svim tim željno teže nacije. Jer vaš nebeski Otac zna da vam je sve to potrebno. Uvijek, dakle, tražite najprije kraljevstvo i Božju pravednost, a sve će vam se ovo drugo dodati. Stoga se nikada ne brinite tjeskobno za sutrašnji dan, jer će sutrašnji dan imati svoje vlastite tjeskobne brige” (Matej 6:31-34). Molitva da imamo “kruh naš za ovaj dan” služi kao temelj za vođenje jednostavnog života u ‘odanosti Bogu zajedno sa zadovoljstvom s onim što se ima’ (1. Timoteju 6:6-8).

 4. Koji događaji iz života Isusa i Izraelaca pokazuju koliko je važno uzimati duhovnu hranu?

⁴ To što se molimo za kruh za svaki dan također nas podsjeća na našu potrebu za svakodnevnim uzimanjem duhovne hrane. Iako je bio veoma gladan nakon što je mnogo dana postio, Isus nije poslušao Sotonu koji ga je iskušavao kad mu je rekao da pretvori kamenje u kruh, nego mu je rekao: “Pisano je: ‘Čovjek ne smije živjeti samo o kruhu, nego o svakoj riječi koja izlazi iz Jehovinih usta’” (Matej 4:4). Isus je tom prilikom citirao proroka Mojsija, koji je Izraelcima o Jehovi rekao: “Mučio te je, i glađu te morio; ali te je opet hranio manom, za koju ti nisi znao ni oci tvoji, da bi ti pokazao da čovjek ne živi o samom kruhu nego o svemu što izlazi iz usta Jehovinih” (5. Mojsijeva 8:3). Dajući Izraelcima manu, Jehova se nije samo brinuo za njihovu fizičku hranu nego im je pružao i duhovne pouke. Naprimjer, manu su trebali ‘sakupljati svaki dan koliko treba za taj dan’. Ako bi sakupili više nego što su mogli pojesti u jednom danu, ostatak bi se usmrdio i ucrvao (2. Mojsijeva 16:4, 20). Pa ipak, to se nije događalo šestog dana, kada su trebali sakupiti mane za dva dana kako bi imali što jesti na sabat (2. Mojsijeva 16:5, 23, 24). Dakle, mana im je bila snažni podsjetnik da moraju biti poslušni te da njihov život ne ovisi samo o kruhu nego o “svemu što izlazi iz usta Jehovinih”.

 5. Kako nam Jehova daje duhovnu hranu svaki dan?

⁵ I mi trebamo svakodnevno uzimati duhovnu hranu koju dobivamo od Jehove preko njegovog Sina. Isus je postavio ‘vjernog i razboritog roba’ da Jehovinim slugama daje “hranu u pravo vrijeme” (Matej 24:45). Taj razred vjernog roba ne samo da daje obilje duhovne hrane u obliku biblijske literature nego nas ujedno potiče na svakodnevno čitanje Biblije (Jozua 1:8; Psalam 1:1-3; NS). Poput Isusa, i mi možemo dobiti duhovnu pomoć tako da se svakog dana trudimo učiti o Jehovinoj volji i vršiti je (Ivan 4:34).

 6. Za koje dugove želimo dobiti oprost, i pod kojim ih uvjetima Jehova spremno poništava?

⁶ Sljedeća molba u uzornoj molitvi jest: “Oprosti nam dugove naše, kao što smo i mi oprostili dužnicima svojim” (Matej 6:12). Isus nije govorio o novčanim dugovima. Na umu je imao oproštenje naših grijeha. U Lukinom zapisu uzorne molitve ta molba glasi: “Oprosti nam grijehe naše, jer i mi opraštamo svakome tko nam je dužan” (Luka 11:4). Prema tome, kad sagriješimo, to je kao da smo ostali dužni Jehovi. No naš Bog pun ljubavi spreman je ‘izbrisati’, odnosno poništiti, taj dug ako se iskreno pokajemo, obratimo i tražimo oprost od njega na temelju vjere u Kristovu otkupnu žrtvu (Djela apostolska 3:19; 10:43; 1. Timoteju 2:5, 6).

 7. Zašto se svaki dan trebamo moliti za oproštenje?

⁷ Isto tako, mi sagriješimo kad promašimo cilj s obzirom na Jehovina mjerila pravednosti. Zbog naslijeđenog grijeha svi mi griješimo u riječi, djelu i misli ili ne činimo ono što trebamo (Propovjednik 7:20; Rimljanima 3:23; Jakov 3:2; 4:17). Stoga, bilo da smo svjesni da smo sagriješili tokom dana bilo da nismo, u svoje svakodnevne molitve trebamo uključiti molbu za oproštenje grijeha (Psalam 19:12; 40:12).

 8. Na što bi nas molitva za oproštenje trebala potaknuti, i što će biti posljedica toga?

⁸ Molitva za oproštenje treba biti popraćena iskrenim samoispitivanjem, pokajanjem i priznanjem grijeha te se temeljiti na vjeri u otkupnu moć Kristove prolivene krvi (1. Ivanova 1:7-9). Da bismo dokazali iskrenost svoje molitve, molbu za oproštenje moramo poduprijeti ‘djelima koja dolikuju pokajanju’ (Djela apostolska 26:20). Tada možemo vjerovati da će nam Jehova spremno oprostiti naše grijehe (Psalam 86:5, St; 103:8-14). Posljedica toga bit će neusporediv unutarnji mir, “Božji mir koji nadilazi svaku misao”, koji će ‘čuvati naša srca i naše misaone snage posredstvom Krista Isusa’ (Filipljanima 4:7). No Isusova uzorna molitva uči nas još nešto o tome kako moramo postupati da bi nam grijesi bili oprošteni.

9, 10. (a) Koje je objašnjenje Isus iznio nakon uzorne molitve, i što je time naglasio? (b) Kako je još Isus naglasio da trebamo opraštati drugima?

⁹ Zanimljivo je da je molba: “Oprosti nam dugove naše, kao što smo i mi oprostili dužnicima svojim” jedini dio uzorne molitve za koji je Isus dao određeno objašnjenje. Nakon što je završio molitvu, rekao je: “Jer ako oprostite ljudima njihove prijestupe, i vaš će nebeski Otac oprostiti vama; ali ako ne oprostite ljudima njihove prijestupe, ni vaš Otac neće vama oprostiti vaše prijestupe” (Matej 6:14, 15). Tako je Isus vrlo jasno rekao da Jehovino opraštanje naših grijeha ovisi o tome da li mi opraštamo drugima (Marko 11:25).

¹⁰ Jednom drugom prilikom Isus je ispričao jednu usporedbu iz koje se vidi da trebamo opraštati ako očekujemo da Jehova nama oprosti. Govorio je o jednom kralju koji je velikodušno poništio ogroman dug jednom robu. Kralj je kasnije strogo kaznio tog čovjeka jer nije poništio puno manji dug jednom drugom robu. Isus je usporedbu zaključio riječima: “Jednako tako će i moj nebeski Otac postupiti s vama ako od srca ne oprostite svaki svome bratu” (Matej 18:23-35). Pouka je jasna: Dug, odnosno grijeh, koji je Jehova oprostio svakom od nas neizmjerno je veći od bilo kojeg prijestupa koji je netko nama učinio. Što je još važnije, Jehova nam oprašta svakog dana. Onda sigurno i mi možemo oprostiti kad nas drugi povremeno povrijede.

11. Koje savjete apostola Pavla trebamo uvažiti ako želimo da nam Jehova oprosti, i s kojim dobrim rezultatima?

¹¹ Apostol Pavao napisao je: “Budite dobrohotni jedni prema drugima, puni duboke samilosti, spremno opraštajući jedni drugima kao što je i Bog preko Krista spremno oprostio vama” (Efežanima 4:32). Kad kršćani opraštaju jedni drugima, promiču mir među sobom. Pavao također potiče: “Kao Božji izabrani, sveti i ljubljeni, obucite se u samilosnu duboku naklonost, dobrohotnost, poniznost, blagost i dugotrpljivost. Podnosite jedan drugoga i spremno opraštajte jedan drugome ako tko ima razlog za pritužbu na koga. Kao što je Jehova spremno oprostio vama, tako činite i vi. A pored svega toga, obucite se u ljubav, jer je ona savršena veza jedinstva” (Kološanima 3:12-14). Sve je to sadržano u molitvi koju nas je Isus naučio moliti: “Oprosti nam dugove naše, kao što smo i mi oprostili dužnicima svojim.”

12, 13. (a) Što ne znači predzadnja molba iz uzorne molitve? (b) Tko je veliki Kušač, i što znači kad se molimo da ne budemo uvedeni u iskušenje?

¹² Predzadnja molba iz Isusove uzorne molitve glasi: “Ne uvedi nas u iskušenje” (Matej 6:13). Je li Isus mislio da trebamo moliti Jehovu da nas ne iskušava? To ne može biti točno jer je učenik Jakov pod nadahnućem napisao: “Kad je u kušnji, neka nitko ne govori: ‘Bog me iskušava.’ Jer Boga se ne može iskušavati zlim stvarima, a ni on sam ne iskušava nikoga” (Jakov 1:13). Osim toga, psalmist je napisao: “Ako ćeš na bezakonje gledati, Jah: Jehova, tko će ostati?” (Psalam 130:3). Za Jehovu se ne može reći da jedva čeka svaku našu grešku i on nas nipošto ne pokušava navesti na krivi korak. Pa što onda znači taj dio uzorne molitve?

¹³ Onaj tko radi na tome da učinimo krivi korak, tko nas svojim spletkama želi navesti da padnemo i čak nas želi prožderati jest Sotona Đavo (Efežanima 6:11). On je veliki Kušač (1. Solunjanima 3:5). Kad se molimo da ne budemo uvedeni u iskušenje, tražimo od Jehove da nam ne dozvoli da padnemo kad smo u kušnji. Mi ga molimo da nam pomogne da nas ‘Sotona ne prevari’ i da ne podlegnemo iskušenjima (2. Korinćanima 2:11). Molimo se da ostanemo u “zaklonu višnjega” i dobijemo duhovnu zaštitu koju imaju oni koji priznaju Jehovino pravo vladanja u svemu što čine (Psalam 91:1-3).

14. Kako nam apostol Pavao jamči da nas Jehova neće napustiti ako mu se obratimo za pomoć kad smo u iskušenju?

¹⁴ Možemo biti sigurni da nas Jehova nikada neće napustiti ako je to naša iskrena želja, vidljiva u našim molitvama i po našim djelima. Apostol Pavao nam jamči: “Nikakvo vas iskušenje nije zadesilo osim onoga koje je uobičajeno za ljude. Ali Bog je vjeran, i neće dopustiti da budete iskušani preko onoga što možete nositi, nego će s iskušenjem on stvoriti i izlaz da ga možete podnijeti” (1. Korinćanima 10:13).

15. Zašto je danas važnije nego ikada da se molimo za izbavljenje od zloga?

¹⁵ Prema najvjerodostojnijim manuskriptima Kršćanskih grčkih pisama Isusova uzorna molitva završava riječima: ‘Izbavi nas od zloga’a (Matej 6:13). Zaštita od Đavla još je potrebnija u ovom vremenu kraja. Sotona i njegovi demoni vode rat s pomazanim ostatkom ‘koji drži Božje zapovijedi i kojem je povjereno djelo svjedočenja za Isusa’, u čemu im pomažu njihovi suradnici, “veliko mnoštvo” (Otkrivenje 7:9; 12:9, 17). Apostol Petar opomenuo je kršćane: “Budite trezveni, budno pazite. Vaš protivnik, Đavo, hoda uokolo kao ričući lav, tražeći da koga proždere. A vi zauzmite stav protiv njega, čvrsti u vjeri” (1. Petrova 5:8, 9). Sotona bi volio zaustaviti djelo propovijedanja, pa nas pokušava zastrašiti putem svojih zemaljskih zastupnika — religioznih, trgovačkih ili političkih elemenata. No ako ostanemo nepokolebljivi, Jehova će nas izbaviti. Učenik Jakov napisao je: “Podložite se, dakle, Bogu; a suprotstavite se Đavlu, i pobjeći će od vas” (Jakov 4:7).

16. Koga Jehova koristi da bi pomogao svojim slugama kad su u kušnji?

¹⁶ Jehova je dozvolio da njegov Sin bude iskušan. No nakon što se Isus suprotstavio Đavlu koristeći se Božjom Riječi kao zaštitom, Jehova je poslao anđele da ga ojačaju (Matej 4:1-11). Slično tome, Jehova koristi svoje anđele da nam pomognu ako se molimo s vjerom i ako ga smatramo svojim utočištem (Psalam 34:7; 91:9-11). Apostol Petar je napisao: “Jehova zna kako ljude odane Bogu izbaviti iz kušnje, a nepravedne čuvati za dan suda da budu odrezani” (2. Petrova 2:9).

17. Kako je Isus ispravno postavio stvari u uzornoj molitvi koju nam je dao?

¹⁷ Isus je u uzornoj molitvi ispravno postavio stvari. Najviše trebamo biti zainteresirani za posvećenje Jehovinog velikog i svetog imena. Budući da će se to postići putem Mesijanskog Kraljevstva, mi se molimo da to Kraljevstvo dođe i uništi sva nesavršena ljudska kraljevstva, ili vlasti, i da osigura da se Božja volja u potpunosti vrši kako na nebu tako i na Zemlji. Naša nada u vječni život na rajskoj Zemlji ovisi o posvećenju Jehovinog imena i priznanju njegovog pravednog vladanja u čitavom svemiru. Nakon što se pomolimo za te najvažnije stvari, možemo se moliti za naše dnevne potrebe, oproštenje grijeha te izbavljenje od iskušenja i spletki zloga, Sotone Đavla.

18, 19. Kako nam Isusova uzorna molitva pomaže da ostanemo budni i držimo se svoje nade “postojano do kraja”?

¹⁸ Naše potpuno izbavljenje od zloga i njegovog iskvarenog svijeta sve je bliže. Sotona je svjestan da ima samo “malo vremena” da iskali ‘veliki gnjev’ na Zemlju, naročito na Jehovine vjerne sluge (Otkrivenje 12:12, 17). Kad je navodio složeni znak “završetka sustava stvari”, Isus je prorekao uzbudljive događaje od kojih su neki tek pred nama (Matej 24:3, 29-31). Kad budemo vidjeli kako se i oni ispunjavaju, naša će nada u izbavljenje biti još snažnija. Isus je rekao: “Kad se te stvari počnu zbivati, uspravite se i podignite svoje glave, jer se približava vaše izbavljenje” (Luka 21:25-28).

¹⁹ Sažeta uzorna molitva koju je Isus dao svojim učenicima jasno pokazuje za što se možemo moliti dok se približava kraj. Budimo uvjereni da će se Jehova sve do samog kraja brinuti za naše dnevne potrebe, kako duhovne tako i materijalne. Ako smo budni s obzirom na molitve, moći ćemo se ‘čvrsto držati pouzdanja koje smo imali u početku, postojano do kraja’ (Hebrejima 3:14; 1. Petrova 4:7).