Ljubazne riječi unapređuju međuljudske odnose

1, 2. Kakav su učinak imale ljubazne riječi jednog brata?

“DOK sam jednom prilikom propovijedao od kuće do kuće, naišao sam na čovjeka koji se toliko razljutio da su mu usne podrhtavale, a cijelo mu se tijelo treslo”, rekao je jedan brat. “Pokušao sam mirno razgovarati s njim na temelju Biblije, no to ga je samo još više razljutilo. I njegova žena i djeca počeli su me vrijeđati, pa sam shvatio da je vrijeme da odem. Objasnio sam im da sam došao s dobrim namjerama i da se želim rastati s njima u miru. Pokazao sam im Galaćanima 5:22 i 23, gdje se spominju ljubav, blagost, samosvladavanje i mir. Nakon toga sam otišao.

² Dok sam kasnije propovijedao s druge strane ulice, vidio sam tu obitelj kako sjedi na stepenicama pred kućom. Pozvali su me k sebi. ‘Što sad hoće?’ pomislio sam. Čovjek je u ruci imao vrč hladne vode i ponudio mi je da se osvježim. Ispričao se što je bio nepristojan te me pohvalio zbog moje jake vjere. Na koncu smo se prijateljski rastali.”

 3. Zašto ne smijemo dozvoliti da nas drugi razljute?

³ Danas su svi pod velikim pritiskom, pa često nailazimo na gnjevne ljude. To se događa i kad smo u službi propovijedanja. U takvoj situaciji važno je reagirati “blago i s dubokim poštovanjem” (1. Petr. 3:15). Da je brat kojeg smo spomenuli ljutito reagirao zbog toga što je stanar bio bijesan i neljubazan, taj čovjek vjerojatno ne bi promijenio svoj stav. Ustvari, možda bi se još više razgnjevio. No budući da se brat svladao i ljubazno s njim razgovarao, ishod je bio dobar.

 4. Zašto je važno da naše riječi budu ljubazne i ugodne?

⁴ Bez obzira na to da li razgovaramo sa svjetovnim ljudima, sukršćanima ili pak s članovima svoje obitelji, neophodno je primjenjivati savjet apostola Pavla: “Neka vaša riječ uvijek bude ugodna, solju začinjena” (Kol. 4:6). Takve ugodne i primjerene riječi vrlo su važne da bismo bili u miru s drugima i da bismo s njima dobro komunicirali.

 5. Što nije odlika dobre komunikacije? Navedi primjer.

⁵ Reći sve što mislimo i osjećamo u određenom trenutku, pogotovo onda kad smo uzrujani, nije odlika dobre komunikacije. Biblija pokazuje da nekontrolirano izražavanje gnjeva nije pokazatelj snage, već slabosti. (Pročitaj Mudre izreke 25:28; 29:11.) Mojsije, koji je u svoje vrijeme bio “najkrotkiji od svih ljudi”, jednom se zbog buntovnosti izraelskog naroda razljutio i propustio proslaviti Boga. Mojsije je vrlo jasno rekao kako se osjeća, no Jehovi to nije bilo po volji. Iako je 40 godina predvodio Izraelce, Jehova mu nije dopustio da ih uvede u Obećanu zemlju (4. Mojs. 12:3; 20:10, 12; Psal. 106:32).

 6. Kako svojim govorom možemo pokazati da smo razboriti?

⁶ Biblija nas savjetuje da pažljivo biramo riječi i da budemo razboriti, odnosno da promišljamo što ćemo reći. “Obilje riječi ne biva bez grijeha, a tko obuzdava usne svoje, postupa razborito” (Izr. 10:19; 17:27). No biti razborit ne znači da nikad ne smijemo reći što mislimo, nego da naše riječi trebaju biti ugodne i da njima trebamo liječiti druge, a ne im nanositi bol. (Pročitaj Mudre izreke 12:18; 18:21.)

 7. Koje bismo osjećaje trebali obuzdavati i zašto?

⁷ Kao što trebamo biti ljubazni i pažljivo birati riječi kad razgovaramo s kolegama na poslu ili s nepoznatim ljudima u službi propovijedanja, isto tako trebamo se ponašati u skupštini i kod kuće. Ako dajemo oduška gnjevu ne razmišljajući o posljedicama, možemo ozbiljno naštetiti svojem i tuđem duhovnom, emocionalnom i fizičkom zdravlju (Izr. 18:6, 7). Moramo obuzdavati negativne osjećaje, koji su odraz naše nesavršene ljudske prirode. Neispravno je koristiti pogrdan govor, nekoga ismijavati i prezirati ili pak izražavati srdžbu u kojoj se očituje mržnja (Kol. 3:8; Jak. 1:20). Takvo ponašanje može uništiti naše dragocjene odnose s drugim ljudima i s Jehovom. Isus je rekao: “Svatko tko se uporno gnjevi na brata svojega odgovarat će pred sudom. A tko brata svojega nazove uvredljivim imenom, odgovarat će pred najvišim sudom. A tko mu kaže da nije vrijedan da živi, sam bi mogao dospjeti u oganj gehene” (Mat. 5:22).

 8. Kada trebamo razgovarati o svojim osjećajima i na koji način?

⁸ No postoje situacije kad možda zaključimo da bi bilo najbolje otvoreno razgovarati o problemu. Ako je neki brat rekao ili učinio nešto što te toliko uznemirilo da jednostavno ne možeš prijeći preko toga, ne bi smio dozvoliti da se u tvom srcu razvije mržnja (Izr. 19:11). Ako te netko razljuti, najprije se smiri, a zatim poduzmi korake kako bi riješio problem. Pavao je napisao: “Sunce neka ne zađe, a da vi još osjećate srdžbu!” Budući da te taj problem ne prestaje uznemiravati, odaberi prikladan trenutak te ga pokušaj riješiti na blag način. (Pročitaj Efežanima 4:26, 27, 31, 32.) Iskreno i ljubazno porazgovaraj sa svojim bratom o nastalom problemu, s ciljem da s njim obnoviš dobre odnose (3. Mojs. 19:17; Mat. 18:15).

 9. Zašto bismo se trebali najprije smiriti, pa tek onda razgovarati o nastalom problemu?

⁹ Naravno, trebaš odabrati pravo vrijeme za razgovor. Ima “vrijeme kad se šuti i vrijeme kad se govori” (Prop. 3:1, 7). Osim toga “pravednikovo srce promišlja što će odgovoriti” (Izr. 15:28). To znači da ponekad nije dobro odmah razgovarati o problemu. Ako razgovaraš s nekim dok si još vrlo uzrujan, situacija bi se mogla samo pogoršati. Ipak, nije dobro ni predugo čekati.

10. Kako ljubazne geste mogu poboljšati međuljudske odnose?

¹⁰ Ljubazne riječi i dobra komunikacija pomažu nam da budemo u miru s drugima. Ustvari, ako se trudimo poboljšati svoj odnos s drugima, možemo poboljšati i međusobnu komunikaciju. Ljubazne geste, poput spremnosti da nekome pomognemo, da mu darujemo nešto od srca ili ukažemo gostoprimstvo, mogu potaknuti otvorenu komunikaciju. Takvim postupcima čak možemo nekome “zgrnuti živo ugljevlje na glavu” i potaknuti ga da pokaže svoje dobre osobine, te na taj način lakše izgladiti nesporazum (Rim. 12:20, 21).

11. Što je Jakov poduzeo kako bi se pomirio s Ezavom i do čega je to dovelo?

¹¹ Patrijarh Jakov bio je toga svjestan. Njegov brat blizanac Ezav bio je toliko ljut na njega da je Jakov pobjegao iz straha da će ga Ezav ubiti. Nakon mnogo godina Jakov se vratio. Ezav mu je dolazio u susret s 400 ljudi. Jakov se molio Jehovi za pomoć, a potom je ispred sebe poslao puno stoke na poklon Ezavu. Taj je poklon ispunio svoju svrhu. Naime kad su se susreli, Ezav se već bio smekšao, pa je potrčao Jakovu u susret i zagrlio ga (1. Mojs. 27:41-44; 32:6, 11, 13-15; 33:4, 10).

12. Zašto bismo trebali ljubazno razgovarati sa svojom braćom?

¹² Kršćani služe Bogu, a ne ljudima. No prirodno je da želimo dobiti odobravanje drugih. Svojim ljubaznim riječima možemo braći i sestrama olakšati tešku situaciju u kojoj se možda nalaze. S druge strane ako bismo ih oštro kritizirali, dodatno bismo ih opteretili ili čak neke od njih naveli da se pitaju jesu li izgubili Jehovino odobravanje. Stoga se trebamo truditi iskreno hrabriti druge riječima koje su “dobre, da prema potrebi izgrađuju druge i da budu na korist onima koji ih slušaju” (Efež. 4:29).

13. Što bi starješine trebali imati na umu (a) kad daju savjet? (b) kad pišu pisma?

¹³ Posebno bi starješine trebali biti blagi i obzirno se ophoditi s članovima stada (1. Sol. 2:7, 8). Kad starješine trebaju dati savjet, oni se trude biti blagi, čak i kad razgovaraju s “onima koji su buntovni” (2. Tim. 2:24, 25). Starješine bi trebali biti ljubazni i kad pišu pisma drugim starješinstvima ili podružnici. Trebaju biti uljudni i taktični, u skladu s onim što stoji u Mateju 7:12.

14. Koji je savjet Pavao dao muževima i zašto?

¹⁴ Naše riječi, izraz lica, geste i pokreti utječu na druge više nego što mislimo. Naprimjer neki muškarci možda u potpunosti ne shvaćaju koliko njihove riječi utječu na žene. Jedna sestra je rekla: “Plaši me kad moj suprug u nastupu gnjeva povisi glas na mene.” Oštre riječi mogu jače djelovati na žene nego na muškarce i žene obično duže pamte ono što im je netko rekao (Luka 2:19). To se posebno odnosi na riječi koje izgovori netko koga žena voli i koga treba poštovati. Stoga je Pavao savjetovao muževe: “Ljubite svoje žene i nemojte se gnjeviti na njih” (Kol. 3:19).

15. Navedi usporedbu koja pokazuje zašto bi se muž trebao pažljivo ophoditi sa svojom ženom.

¹⁵ Jedan je iskusni oženjeni brat pomoću jedne usporedbe objasnio zašto bi se muž trebao ophoditi sa svojom ženom pažljivo, kao sa “slabijom posudom”. Rekao je: “Kad držite vazu koja je vrijedna i krhka, ne smijete je prečvrsto stisnuti jer bi mogla puknuti. Čak i kad biste zalijepili krhotine, vidjelo bi se da je vaza oštećena. Slično tome ako muž svojoj ženi upućuje oštre riječi, mogao bi je povrijediti. To bi moglo trajno naštetiti njihovom odnosu.” (Pročitaj 1. Petrovu 3:7.)

16. Kako žena može pozitivno utjecati na svoju obitelj?

¹⁶ I muškarce mogu ohrabriti ili obeshrabriti riječi drugih ljudi, pa tako i riječi njihovih žena. “Razborita žena”, na koju se muž zaista može osloniti, vodi računa o njegovim osjećajima, baš kao što bi voljela da on vodi računa o njenim (Izr. 19:14; 31:11). Žena doista može imati velik utjecaj na obitelj, bilo dobar ili loš. “Istinski mudra žena gradi kuću svoju, a luda je ruši rukama svojim” (Izr. 14:1).

17. (a) Kako bi mladi trebali razgovarati sa svojim roditeljima? (b) Kako bi stariji trebali razgovarati s mladima i zašto?

¹⁷ I roditelji i djeca trebali bi ljubazno razgovarati jedni s drugima (Mat. 15:4). Kad razgovaramo s mladima, trebamo biti obzirni kako ih ne bismo ogorčili ili razdražili (Kol. 3:21; Efež. 6:4). Čak i kad djecu treba ukoriti, roditelji i starješine trebaju s njima razgovarati s poštovanjem. Na taj će im način olakšati da isprave svoj način postupanja i ostanu u dobrom odnosu s Bogom. To je puno bolje nego da ostavimo dojam da smo digli ruke od njih, zbog čega bi oni mogli pomisliti da su izgubljen slučaj. Mladi se možda neće sjećati svih savjeta koje su dobili, no sjećat će se na koji su način drugi razgovarali s njima.

18. Kako se možemo osloboditi štetnih misli i osjećaja?

¹⁸ Obuzdavati gnjev ne znači samo izrazom lica odavati dojam da smo smireni. Cilj nam ne bi trebao biti naprosto potiskivati snažne osjećaje. Ako izvana nastojimo izgledati smireno dok iznutra kipimo od bijesa, bit ćemo pod velikim pritiskom. To bi bilo kao da u automobilu istovremeno pritiskamo kočnicu i papučicu za gas. Tako bismo dodatno opteretili motor automobila i mogao bi nastati kvar. Stoga nemoj dopustiti da se u tebi skuplja bijes, pa da na kraju eksplodiraš. Moli se Jehovi da ti pomogne osloboditi se štetnih osjećaja. Dozvoli Jehovinom duhu da preobrazi tvoj um i srce kako bi mogao postupati u skladu s njegovom voljom. (Pročitaj Rimljanima 12:2; Efežanima 4:23, 24.)

19. Što nam može pomoći da izbjegnemo sukob u nastupu gnjeva?

¹⁹ Poduzmi konkretne korake kako bi obuzdao svoje osjećaje. Ako se nađeš u napetoj situaciji i osjećaš da se u tebi nakuplja gnjev, možda bi bilo dobro da se udaljiš kako bi se smirio (Izr. 17:14). Ako se osoba s kojom razgovaraš počne ljutiti, posebno se potrudi da budeš ljubazan. Imaj na umu sljedeće: “Blag odgovor utišava gnjev, a oštra riječ izaziva srdžbu” (Izr. 15:1). Neljubazna ili oštra primjedba samo bi dolila ulje na vatru, čak i ako je izgovorena blagim glasom (Izr. 26:21). Dakle kad se tvoje samosvladavanje nađe na kušnji, budi “spor govoriti i spor srditi se”. Moli se Jehovi za njegov duh kako bi mogao govoriti ono što će na druge utjecati dobro, a ne loše (Jak. 1:19).

20, 21. Što nam može pomoći da opraštamo drugima i zašto to trebamo činiti?

²⁰ Nažalost, nitko od nas ne može savršeno kontrolirati svoj jezik (Jak. 3:2). Usprkos svem trudu, čak i članovi naše obitelji i draga duhovna braća i sestre ponekad nepromišljeno kažu nešto što vrijeđa naše osjećaje. Umjesto da se brzo uvrijedimo, pokušajmo smireno razmisliti zašto su to rekli. (Pročitaj Propovjednika 7:8, 9.) Jesu li možda bili pod pritiskom ili zabrinuti? Jesu li se možda loše osjećali ili se trenutno bore s nekim problemom koji nam nije poznat?

²¹ Naravno, to nisu izgovori za izljeve gnjeva. Ipak, ako uviđamo s kakvim se problemima drugi suočavaju, lakše ćemo razumjeti zašto ponekad kažu ili učine nešto što ne bi trebali i lakše ćemo im oprostiti. Svi mi s vremena na vrijeme kažemo ili učinimo nešto čime nanosimo bol drugima i tada se nadamo da će nam oni spremno oprostiti (Prop. 7:21, 22). Isus je rekao da moramo drugima opraštati ako želimo da Bog oprosti nama (Mat. 6:14, 15; 18:21, 22, 35). Stoga bismo trebali biti spremni brzo se ispričati drugima i oprostiti im, te tako u svojoj obitelji i skupštini očuvati ljubav, koja nas “savršeno povezuje” (Kol. 3:14).

22. Zašto vrijedi potruditi se ljubazno razgovarati s drugima?

²² Dok se ovaj svijet pun gnjeva bliži svom kraju, vjerojatno će biti sve teže zadržati radost i jedinstvo. Primjenjivanje korisnih načela iz Božje Riječi pomoći će nam da obuzdavamo svoj jezik i činimo drugima dobro, a ne zlo. Bit ćemo u miru s članovima obitelji i skupštine, a svojim primjerom dat ćemo odlično svjedočanstvo o našem “sretnom Bogu”, Jehovi (1. Tim. 1:11).