Pronađi okrepu u duhovnim aktivnostima

 1. Koju je odredbu Bog dao na gori Sinaju i zašto?

SAVEZ Zakona, sklopljen na gori Sinaju, sadržavao je odredbu o držanju subote, odnosno dana počinka. Preko svog zastupnika Mojsija, Jehova je Izraelcima zapovjedio: “Šest dana radi svoj posao, ali sedmoga se dana posla ostavi, da bik tvoj i magarac tvoj otpočinu i da se sin robinje tvoje i došljak odmore” (2. Mojs. 23:12). Da, Jehova je s ljubavlju i obzirno odvojio jedan dan tjedno kako bi se oni koji su živjeli pod Zakonom mogli odmoriti i prikupiti novu snagu.

 2. Kako je Izraelcima koristilo držanje dana počinka?

² Je li dan počinka bio namijenjen samo za odmor? Ne, držanje subote imalo je važnu ulogu u vjerskom životu Izraelaca. Taj je dan omogućavao očevima i muževima da svoju obitelj uče “držati se puta Jehovina, postupajući po pravednosti” (1. Mojs. 18:19). Osim toga obitelj i prijatelji mogli su se okupiti kako bi razgovarali o Jehovinim djelima i uživali u druženju (Iza. 58:13, 14). No što je još važnije, dan počinka proročanski je ukazivao na Kristovu Tisućugodišnju Vladavinu, kad će ljudi u najpotpunijem smislu pronaći okrepu (Rim. 8:21). Kako je s našim vremenom? Kako pravi kršćani, koji se žele “držati puta Jehovina”, mogu naći duhovnu okrepu?

 3. Kako su prvi kršćani pružali podršku jedni drugima i kako je to djelovalo na njih?

³ Apostol Pavao za kršćansku je skupštinu rekao da je “stup i uporište istine” (1. Tim. 3:15). Prvi kršćani jedni su drugima bili velika podrška jer su se međusobno hrabrili i izgrađivali u ljubavi (Efež. 4:11, 12, 16). Dok je Pavao bio u Efezu, posjetila su ga i ohrabrila braća iz korintske skupštine. Kako je to djelovalo na njega? “Radujem se što su ovdje Stefana i Fortunat i Ahajik”, rekao je Pavao. “Oni su okrijepili moje srce” (1. Kor. 16:17, 18). Slično tome nakon što je Tit pomogao braći u Korintu, Pavao je toj skupštini napisao: “Svi ste vi okrijepili srce njegovo” (2. Kor. 7:13). Druženje sa suvjernicima i današnje Jehovine sluge istinski krijepi i hrabri.

 4. Kako nas skupštinski sastanci krijepe?

⁴ Sigurno si i sam osjetio koliku radost pričinjavaju skupštinski sastanci. Ondje se “uzajamno hrabrimo” sa svojim suvjernicima, mi njihovom vjerom, a oni našom (Rim. 1:12). Naša braća i sestre nisu usputni znanci s kojima se susrećemo samo s vremena na vrijeme. Oni su nam pravi prijatelji, koje volimo i poštujemo. Kad se s njima redovito družimo na sastancima, osjećamo veliku radost i pronalazimo utjehu (Filem. 7).

 5. Kako na našim kongresima i pokrajinskim sastancima možemo jedni drugima pružati duhovnu okrepu?

⁵ Duhovnu okrepu i snagu pružaju nam i kongresi i pokrajinski sastanci koje održavamo svake godine. Na njima učimo o životovažnim istinama iz Božje Riječi. No oni su ujedno prilika da “širom otvorimo svoje srce” tako da upoznamo novu braću i sestre (2. Kor. 6:12, 13). Ali što ako smo sramežljivi i teško nam je upoznavati se s drugim ljudima? S braćom i sestrama možemo se upoznati ako smo na kongresu spremni sudjelovati u nekoj službi. Jedna sestra koja je pomagala na jednom međunarodnom kongresu rekla je: “Kad sam došla na kongres, nisam poznavala nikoga osim svoje obitelji i nekoliko prijatelja. No dok sam pomagala u čišćenju, upoznala sam mnogo braće i sestara. Bilo mi je jako lijepo.”

 6. Što nas na godišnjem odmoru može okrijepiti u duhovnom pogledu?

⁶ Izraelci su tri puta godišnje putovali u Jeruzalem na proslavu blagdana (2. Mojs. 34:23). Zbog toga su mnogi ostavili polja i zatvorili radnje te danima pješačili prašnjavim putevima. No odlazak u hram bio je razlog za “veliko veselje” jer su vidjeli kako se ondje “hvali Jehovu” (2. Ljet. 30:21). Mnogi današnji Jehovini sluge osjećaju sličnu radost kad sa svojom obitelji posjete neki Betel, odnosno podružnicu Jehovinih svjedoka. Biste li ti i tvoja obitelj mogli uključiti takav posjet u svoj sljedeći godišnji odmor?

 7. (a) Kako nam druženja sa sukršćanima mogu koristiti? (b) Što je potrebno da bi nam druženja ostala u lijepom sjećanju i duhovno nas ojačala?

⁷ Druženje s obitelji i prijateljima također nas može ohrabriti. Mudri je kralj Salamun rekao: “Nema čovjeku ništa bolje nego da jede i pije i da mu duša uživa u dobru od truda svojega” (Prop. 2:24). Druženja sa sukršćanima nisu samo prilika da se opustimo. Na njima se možemo bolje upoznati s braćom i sestrama i tako ojačati međusobnu ljubav. Da bi nam takva druženja ostala u lijepom sjećanju i duhovno nas ojačala, najbolje je da budu mala i da ih se na primjeren način nadgleda, naročito ako se poslužuje alkohol.

8, 9. (a) Po čemu se Isusova poruka razlikovala od onoga što su naučavali pismoznanci i farizeji? (b) Kako nam koristi propovijedanje biblijskih istina?

⁸ Isus je revno propovijedao, a na to je poticao i svoje učenike. To se jasno vidi iz njegovih riječi: “Žetva je velika, a radnika je malo. Zato molite Gospodara žetve da pošalje radnike u žetvu svoju” (Mat. 9:37, 38). Isus je prenosio “dobru vijest”, poruku koja je ljudima pružala istinsku okrepu (Mat. 4:23; 24:14). Ono što je Isus naučavao jako se razlikovalo od zahtjevnih pravila koja su nametali farizeji. (Pročitaj Mateja 23:4, 23, 24.)

⁹ Kad propovijedamo vijest o Kraljevstvu, ljudima pružamo duhovnu okrepu. Ta služba pomaže i nama jer zahvaljujući njoj bolje razumijemo i više cijenimo biblijske istine. Psalmist je s dobrim razlogom rekao: “Hvalite Jaha, jer dobro je pjesmom hvaliti Boga našega, krasno je — on je hvale dostojan!” (Psal. 147:1). Kako u službi propovijedanja, kojom hvalimo Jehovu, možemo osjećati veću radost?

10. Da li naš uspjeh u službi ovisi o reakciji ljudi? Objasni.

¹⁰ Istina, u nekim područjima ljudi bolje reagiraju na dobru vijest nego u drugima. (Pročitaj Djela apostolska 18:1, 5-8.) Ako u tvom kraju ljudi nisu previše zainteresirani za vijest o Kraljevstvu, nastoj se usredotočiti na dobre stvari koje se postižu službom propovijedanja. Nemoj zaboraviti da tvoj postojan trud u objavljivanju Jehovinog imena nije uzaludan (1. Kor. 15:58). Osim toga naš se uspjeh ne mjeri time kako ljudi reagiraju na dobru vijest. Možemo biti sigurni da će se Jehova pobrinuti da svi ljudi iskrena srca dobiju priliku čuti vijest o Kraljevstvu (Ivan 6:44).

11. Koju je odgovornost Jehova povjerio roditeljima i kako je oni mogu ispuniti?

¹¹ Bogobojazni roditelji dužni su poučavati svoju djecu o Jehovi i njegovim mjerilima (5. Mojs. 11:18, 19). Ako imaš djecu, odvajaš li vrijeme da bi ih učio o našem nebeskom Ocu punom ljubavi? Kako bi roditeljima pomogao ispuniti važnu odgovornost da se brinu za potrebe svoje obitelji, Jehova se pobrinuo da imamo obilje zdrave duhovne hrane, naprimjer knjige, časopise te audioizdanja i videoizdanja.

12, 13. (a) Kako obiteljima može koristiti večer za obiteljsko proučavanje? (b) Što roditelji mogu učiniti da bi obiteljsko proučavanje bilo izvor duhovne okrepe?

¹² Pored toga vjerni i razboriti rob omogućio nam je da jednu večer u tjednu odvojimo za obiteljsko proučavanje. To je prilika da obitelj svaki tjedan zajednički proučava Bibliju. Mnogi kažu da ih je to zbližilo i ojačalo njihovu međusobnu ljubav te njihov odnos s Jehovom. No što roditelji mogu učiniti da bi obiteljsko proučavanje doista bilo izvor duhovne okrepe?

¹³ Večer za obiteljsko proučavanje ne bi trebala biti dosadna ni previše ozbiljna. Uostalom, mi smo sluge “sretnoga Boga” i on želi da mu služimo radosno (1. Tim. 1:11; Filip. 4:4). Prilika da jednu večer posvetimo dragocjenim biblijskim mislima pravi je blagoslov. Dobro je da se roditelji prilagode djeci te da ih poučavaju na zanimljiv i maštovit način. Naprimjer desetogodišnji Brandon voli zmije, pa ga je mučilo što se u Bibliji ta životinja povezuje sa Sotonom. Zato se sa svojom obitelji dogovorio da napiše i pročita sastavak “Zašto je Jehova Sotonu usporedio sa zmijom?” Neke obitelji čitaju biblijske izvještaje tako da svakom članu dodijele jednu ulogu ili na temelju njih pripreme igrokaz. Te metode poučavanja zanimljive su i zabavne, a ujedno omogućuju da u njima sudjeluju i djeca. Na taj način biblijska načela mogu doprijeti do njihovog srca.a

14, 15. (a) Zbog kojih problema ljudi u ovim posljednjim danima osjećaju sve veću neizvjesnost? (b) Zašto kršćani ponekad mogu imati još više problema?

¹⁴ U posljednjim danima ovoga iskvarenog svijeta ljudi imaju sve više problema i muči ih sve veća neizvjesnost. Nezaposlenost i druge ekonomske teškoće pogađaju milijune ljudi. Čak i oni koji su zaposleni često imaju osjećaj da “plaću svoju u poderanu vreću stavljaju”, tako da njihova obitelj od nje nema gotovo nikakve koristi. (Usporedi Hagaja 1:4-6.) Političari i drugi vođe očito ne mogu dobiti bitku protiv terorizma i drugih problema koji pogađaju svijet. Nadalje mnogi ljudi opterećeni su vlastitim slabostima (Psal. 38:4).

¹⁵ Pravi kršćani ne mogu pobjeći od problema i pritisaka koje uzrokuje Sotonin svijet (1. Ivan. 5:19). Osim toga Kristovi učenici nastoje ostati vjerni Jehovi, zbog čega ponekad mogu imati još više problema. Isus je rekao: “Ako su mene progonili, progonit će i vas” (Ivan 15:20). No iako nas se progoni, “nismo napušteni” (2. Kor. 4:9). Zašto to možemo reći?

16. Što nam pomaže sačuvati radost?

¹⁶ Isus je rekao: “Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas okrijepiti!” (Mat. 11:28). Time što imamo nepokolebljivu vjeru u Kristovu otkupnu žrtvu pokazujemo da svoj život, takoreći, povjeravamo Jehovi u ruke. Zahvaljujući tome dobivamo “iznimnu snagu” (2. Kor. 4:7). Božji sveti duh djeluje kao naš pomoćnik i u velikoj mjeri jača našu vjeru kako bismo mogli ostati vjerni unatoč kušnjama i problemima te sačuvati radost (Ivan 14:26; Jak. 1:2-4).

17, 18. (a) Kojeg se razmišljanja trebamo čuvati? (b) Što se može dogoditi ako svjetovnim užicima poklanjamo previše pažnje?

¹⁷ Ovaj je svijet zaluđen željom za užicima, a pravi kršćani trebaju paziti da i njih ne obuzme taj duh. (Pročitaj Efežanima 2:2-5.) Ako nismo oprezni, mogli bismo podleći “želji tijela i želji očiju” te sklonosti da ‘ističemo svoj imetak’ (1. Ivan. 2:16). Mogli bismo čak misliti da ćemo biti sretni ako udovoljavamo željama tijela (Rim. 8:6). U potrazi za uzbuđenjima neki se ljudi okrenu drogi i alkoholu, gledaju pornografiju, bave se opasnim sportovima te se upuštaju u druge aktivnosti koje Bog smatra neispravnima. Sotona nas svojim spletkama želi navesti da istinsku okrepu i zadovoljstvo tražimo na krivom mjestu (Efež. 6:11).

¹⁸ Istina, nema ništa loše u jelu, piću i primjerenoj zabavi ako smo u tome umjereni. Međutim mi ne želimo dopustiti da nam to postane najvažnije u životu. Stoga trebamo biti uravnoteženi i pokazivati samosvladavanje, što je naročito važno kad se u obzir uzme vrijeme u kojem živimo. Naše nas želje mogu toliko zaokupiti da postanemo “besposleni i besplodni” unatoč tome što smo dobro upoznali Gospodina Isusa Krista (2. Petr. 1:8).

19, 20. Kako se može naći istinska okrepa?

¹⁹ Kad usvojimo Jehovin način razmišljanja, postajemo svjesni da su svi užici koje ovaj svijet nudi prolazni. To je shvatio Mojsije, a i mi to dobro znamo (Hebr. 11:25). Jedino nam vršenje volje našega nebeskog Oca može donijeti istinsku okrepu, odnosno trajnu radost i duboko zadovoljstvo! (Mat. 5:6).

²⁰ Stoga sudjelujmo u duhovnim aktivnostima, uvijek imajući na umu da ćemo u njima pronaći okrepu. To će nam pomoći da se “odreknemo bezbožnosti i svjetovnih želja (...) dok čekamo ostvarenje naše divne nade i slavno pojavljivanje velikog Boga i našeg Spasitelja, Krista Isusa” (Titu 2:12, 13). Budimo uvijek podložni Isusu i njegovom vodstvu, pokazujući time da želimo ostati pod njegovim jarmom. Tako ćemo naći istinsku okrepu i biti doista sretni!