Ne dozvoli da te išta udalji od Jehove!

1-3. (a) U kom nam je pogledu Jošua dobar primjer? (b) Što trebamo imati na umu kad donosimo odluke?

SLOBODA izbora snažno utječe na naš život. Ona nam omogućava da donosimo odluke i pomaže nam da ispravno usmjerimo svoj život. Navest ćemo jedan primjer. Zamislimo čovjeka koji ide putem i odjednom se nađe na raskrižju. Kojim će putem krenuti? Ako na umu ima svoje odredište, sigurno će izabrati put koji vodi prema njegovom cilju, a ne onaj koji vodi u drugom smjeru.

² Biblija govori o mnogim osobama koje su se našle u sličnoj situaciji. Naprimjer, Kajin je morao odlučiti hoće li zatomiti svoj gnjev ili će dopustiti da ga on potpuno obuzme (1. Mojs. 4:6, 7). Jošua je morao izabrati hoće li služiti pravom Bogu ili će štovati lažne bogove (Još. 24:15). Budući da je želio ostati blizak s Jehovom, Jošua je donio odluku koja mu je to omogućila. Kajin nije imao takav cilj, pa je donio odluku koja ga je udaljila od Jehove.

³ I mi se možemo naći pred nekom važnom odlukom. Da bismo znali ispravno odlučiti, trebamo imati na umu da je naš cilj slaviti Jehovu svime što činimo i izbjegavati sve što bi nas moglo navesti da se udaljimo od njega. (Pročitaj Hebrejima 3:12.) U ovom i sljedećem članku razmotrit ćemo sedam područja na kojima trebamo mudro donositi odluke da se ne bismo udaljili od Jehove.

 4. Zašto kršćani moraju raditi?

⁴ Kršćani su dužni materijalno se brinuti za sebe i svoju obitelj. Biblija pokazuje da je onaj tko se ne želi brinuti za svoje ukućane gori od nevjernika (2. Sol. 3:10; 1. Tim. 5:8). Dakle, posao je važan dio života, no ako nismo na oprezu, on bi nas mogao udaljiti od Jehove. Kako se to može dogoditi?

 5. O čemu kršćanin mora razmisliti prije nego što prihvati neki posao?

⁵ Zamisli da tražiš posao. Ako živiš u zemlji u kojoj se teško zaposliti, mogao bi doći u iskušenje da prihvatiš bilo koji posao. No što ako se priroda tog posla kosi s biblijskim načelima? Što ako će ti zbog radnog vremena ili poslovnih putovanja biti teško izvršavati kršćanske aktivnosti ili ćeš morati biti odvojen od obitelji? Trebaš li svejedno prihvatiti ponuđeni posao, misleći kako je bolje imati loš posao nego biti nezaposlen? Ne zaboravi — pogrešna odluka može te udaljiti od Jehove (Hebr. 2:1). Bez obzira na to tražiš li posao ili pak razmišljaš o tome da ga promijeniš, kako možeš donijeti mudru odluku?

6, 7. (a) Što je nekima cilj kad je u pitanju posao? (b) Koji će te cilj približiti Jehovi i zašto to možemo reći?

⁶ Kao što smo već rekli, važno je imati na umu svoj cilj. Stoga se upitaj: Zašto želim raditi neki posao? Ako ti je najvažnije zadovoljiti materijalne potrebe svoje obitelji kako biste nesmetano služili Jehovi, on će blagosloviti tvoj trud (Mat. 6:33). Jehova nije zatečen ni bespomoćan ako ostaneš bez posla ili ako iznenada doživiš probleme zbog ekonomske krize (Iza. 59:1). On “zna kako ljude koji su mu odani izbaviti iz kušnje” (2. Petr. 2:9).

⁷ S druge strane, što ako ti je glavni cilj zaraditi što više novca? Možda čak i uspiješ u tome. No ne zaboravi da takav “uspjeh” ima svoju cijenu, a ta je cijena previsoka. (Pročitaj 1. Timoteju 6:9, 10.) Ako se usredotočiš samo na posao i zarađivanje novca, to će te udaljiti od Jehove.

8, 9. O čemu trebaju razmisliti roditelji? Objasni.

⁸ Ako si roditelj, razmisli kakav primjer daješ svojoj djeci. Vide li da ti je u životu najvažniji posao ili pak prijateljstvo s Jehovom? Ako vide da ti je najviše stalo do visokog položaja, ugleda ili novca, hoće li se povesti za tvojim primjerom i krenuti putem koji vodi u propast? Hoće li te manje poštovati kao roditelja? Jedna mlada kršćanka kaže: “Otkad znam za sebe mom je ocu posao sve na svijetu. U početku se činilo da puno radi zato što našoj obitelji želi pružiti najbolje. Želio je da budemo zbrinuti. No zadnjih godina nešto se promijenilo. Stalno radi i kući donosi skupe stvari koje nam nisu neophodne za život. Zbog toga nas svi znaju kao obitelj koja ima puno novca, a ne kao obitelj koja potiče druge da se posvete duhovnim stvarima. Istog bih časa mijenjala očev novac za njegovu duhovnu podršku.”

⁹ Roditelji, nemojte dozvoliti da vas posao udalji od Jehove! Svojim primjerom pokažite djeci da doista vjerujete kako duhovno blago vrijedi puno više od materijalnog bogatstva (Mat. 5:3).

10. O čemu bi trebala razmišljati mlada osoba koja tek treba izabrati čime će se baviti u životu?

¹⁰ Ako si mlada osoba i tek trebaš izabrati čime ćeš se baviti u životu, kako možeš donijeti mudru odluku? Kao što smo već vidjeli, da bi mogao ispravno odlučiti, moraš znati što ti je glavni cilj u životu. Hoće li ti škola i posao kojim bi se volio baviti omogućiti da više služiš Jehovi ili će te udaljiti od njega? (2. Tim. 4:10). Želiš li živjeti poput ljudi čija sreća ovisi o tome koliko novca imaju ili ćeš se uzdati u Jehovu poput Davida, koji je napisao: “Bio sam mlad i ostario sam, ali nikad nisam vidio pravednika ostavljena, niti djecu njegovu da prose kruha”? (Psal. 37:25). Ne zaboravi — jedna će te odluka udaljiti od Jehove, a druga će ti omogućiti da imaš istinski sretan život. (Pročitaj Mudre izreke 10:22; Malahiju 3:10.) Koju ćeš odluku donijeti?a

11. Što Biblija priznaje o zabavi i rekreaciji, no što trebamo imati na umu?

¹¹ Biblija ne osuđuje zabavu i rekreaciju niti ih prikazuje kao gubitak vremena. Pavao je napisao Timoteju da je tjelovježba u određenoj mjeri korisna (1. Tim. 4:8). Biblija čak kaže da ima “vrijeme kad se smije” i “vrijeme kad se pleše” te nas potiče da se dovoljno odmaramo (Prop. 3:4; 4:6). No ako nisi oprezan, zabava i razonoda mogu te udaljiti od Jehove. Na koji način? One ti mogu postati zamka ako ne vodiš računa o dvije stvari — o tome kakvu vrstu zabave biraš i koliko vremena trošiš na nju.

12. O čemu trebaš razmisliti kad odlučuješ koji oblik zabave izabrati?

¹² Razmotrimo najprije na što trebamo paziti kad je riječ o vrsti zabave koju biramo. Nema sumnje da je moguće pronaći dobru i primjerenu razonodu. No mnogi oblici zabave veličaju postupke koje Bog mrzi, naprimjer nasilje, spiritizam ili nedozvoljene spolne odnose. Stoga trebaš dobro razmisliti o svom izboru zabave. Kako zabava koju si izabrao utječe na tebe? Potiče li te da budeš nasilan ili da pokazuješ snažan natjecateljski duh ili nacionalizam? (Izr. 3:31). Trošiš li mnogo novca na zabavu? Može li tvoj izbor zabave navesti nekoga na spoticanje? (Rim. 14:21). S kakvim se ljudima družiš dok se zabavljaš? (Izr. 13:20). Da li zabava koju si izabrao potiče u tebi želju za neispravnim postupanjem? (Jak. 1:14, 15).

13, 14. Što trebaš imati na umu kad razmišljaš o tome koliko vremena trošiš na zabavu?

¹³ Razmisli i o tome koliko vremena trošiš na zabavu i razonodu. Upitaj se: Trošim li na razonodu toliko vremena da na kraju nemam dovoljno vremena za duhovne aktivnosti? Ako na zabavu trošiš previše vremena, ona ti neće biti toliko ugodna koliko bi mogla biti kad bi za nju odvajao razumnu količinu vremena. Ustvari, oni koji imaju ispravan stav prema zabavi, više uživaju u njoj. Zašto? Zato što znaju da su najvažnije stvari već obavili, pa onda mogu bez grižnje savjesti uživati u zabavi i razonodi. (Pročitaj Filipljanima 1:10, 11.)

¹⁴ Iako može izgledati da je život ugodniji ako se puno vremena odvaja za zabavu i razonodu, to bi nas razmišljanje moglo udaljiti od Jehove. U to se uvjerila i sestra Kim, koja ima 20 godina. “Nijedna zabava nije mogla proći bez mene”, kaže ona. “Svaki se vikend događalo nešto što nisam smjela propustiti — i petkom i subotom i nedjeljom. No sada shvaćam da u životu postoje puno važnije stvari. Naprimjer, budući da sam pionir, dižem se u 6 ujutro i spremam se za službu, pa ne mogu ostajati na druženjima do jedan ili dva u noći. Znam da nisu sva društvena okupljanja loša, ali zabava može postati velika zamka. Kao i u svemu drugome, i u njoj treba biti uravnotežen.”

15. Kako roditelji mogu pomoći djeci da uživaju u primjerenoj zabavi i razonodi?

¹⁵ Roditelji su dužni brinuti se za materijalne, duhovne i emocionalne potrebe svoje djece. To znači da trebaju zadovoljiti i njihovu potrebu za zabavom i razonodom. Ako si roditelj, nemoj stalno braniti djeci da se zabavljaju i misliti da su svi oblici zabave loši. S druge strane, čuvaj se nezdrave zabave (1. Kor. 5:6). Ako vodiš računa o tome, moći ćeš izabrati zabavu koja će tvoju obitelj osvježiti i dati joj snage za druge važne aktivnosti.b Budeš li donosio mudre odluke u pogledu zabave i razonode, to će tebe i tvoju djecu približiti Jehovi.

16, 17. U kojoj se bolnoj situaciji nalaze mnogi roditelji i kako znamo da Jehova razumije njihovu bol?

¹⁶ Veza između roditelja i djeteta toliko je snažna da je Jehova koristio taj odnos kako bi opisao koliku ljubav osjeća prema svom narodu (Iza. 49:15). Stoga je sasvim prirodno osjećati veliku tugu kad voljeni član obitelji napusti Jehovu. “Bila sam potpuno shrvana”, kaže jedna sestra čija je kći isključena. “Pitala sam se zašto je ostavila Jehovu. Imala sam osjećaj da sam zakazala i mučio me osjećaj krivnje.”

¹⁷ Jehova razumije tvoju bol jer je doživio nešto slično. Kad se pobunio prvi član njegove obitelji na Zemlji, a kasnije i većina ljudi koja je živjela prije potopa, “zaboljelo ga je u srcu” (1. Mojs. 6:5, 6). Oni koji nikada nisu pretrpjeli takav težak udarac možda ne razumiju koliko to može biti bolno. Pa ipak, ne bi bilo mudro dozvoliti da se zbog neispravnog postupanja isključenog člana obitelji udaljimo od Jehove. Kako se možeš nositi s velikom tugom koju osjećaš jer je neki član tvoje obitelji napustio Jehovu?

18. Zašto roditelji ne bi trebali kriviti sebe ako njihovo dijete napusti Jehovu?

¹⁸ Nemoj kriviti sebe za ono što se dogodilo. Svaki predani i kršteni član obitelji mora “nositi svoj teret” odgovornosti i odlučiti hoće li služiti Jehovi (Gal. 6:5). Uostalom, Jehova smatra grešnika — a ne tebe — odgovornim za odluku koju je on donio (Ezek. 18:20). Isto tako, nemoj kriviti druge. Poštuj način na koji Jehova ukorava grešnike. Odupiri se Đavlu, a ne pastirima koji se trude zaštititi skupštinu (1. Petr. 5:8, 9).

19, 20. (a) Kako roditelji čije je dijete isključeno mogu lakše podnijeti svoju bol? (b) Čemu se s pravom nadaju ti roditelji?

¹⁹ Ako postaneš ogorčen na Jehovu, udaljit ćeš se od njega. Važno je da voljeni član tvoje obitelji vidi da si čvrsto odlučio staviti Jehovu ispred svega — pa i ispred obitelji. Da bi lakše podnio svoju bol, jačaj svoju duhovnost. Nemoj se izolirati od vjerne braće i sestara (Izr. 18:1). U molitvi otvoreno reci Jehovi kako se osjećaš (Psal. 62:7, 8). Ne traži izgovore kako bi se družio s isključenim članom obitelji, naprimjer putem SMS poruka ili e-maila (1. Kor. 5:11). Ostani zaokupljen duhovnim aktivnostima (1. Kor. 15:58). Sestra koju smo ranije citirali kaže: “Znam da moram ostati duhovno jaka i revno služiti Jehovi, tako da mogu pomoći svojoj kćeri kad se vrati Jehovi.”

²⁰ Biblija kaže za ljubav: “Svemu se nada” (1. Kor. 13:4, 7). Nije neispravno nadati se da će se voljeni član obitelji vratiti Jehovi. Svake se godine mnogi prijestupnici pokaju i vrate u Jehovinu organizaciju. Budući da su se pokajali, Jehova im više ništa ne zamjera. Umjesto toga, spremno im je oprostio (Psal. 86:5).

21, 22. Što si odlučan činiti?

²¹ Jehova je ljudima dao slobodnu volju. (Pročitaj 5. Mojsijevu 30:19, 20.) No to povlači za sobom i veliku odgovornost. Svaki bi se kršćanin trebao upitati: Donosim li odluke koje mi pomažu da ostanem na pravom putu? Jesam li dozvolio da me posao, zabava ili obitelj udalje od Jehove?

²² Jehova nikada neće prestati ljubiti svoj narod. Samo nas naše loše odluke mogu udaljiti od njega (Rim. 8:38, 39). No to se ne mora dogoditi ako čvrsto odlučimo da nećemo dozvoliti da nas išta udalji od Jehove! Sljedeći članak govori o još četiri područja na kojima možemo pokazati da smo odlučni donositi mudre odluke.