Jesi li se preobrazio obnavljanjem svojega uma?

1, 2. Kako na nas utječe odgoj i okolina u kojoj živimo?

NA SVE nas snažno utječe odgoj i okolina u kojoj živimo. Tako, naprimjer, na naš izbor hrane te način odijevanja i ponašanja uvelike utječu ljudi oko nas i naše životne okolnosti.

² Međutim, postoji mnogo toga što je puno važnije od izbora hrane i načina odijevanja. Naprimjer, zbog svog odgoja određene stvari smatramo ispravnima i prihvatljivima, dok druge smatramo neispravnima i neprihvatljivima. Mnoge od tih stvari pitanje su osobnog ukusa, pa nemaju svi ljudi isto mišljenje o njima. Naše odluke ovise i o našoj savjesti. Biblija kaže da se često i “neznabošci, koji nemaju zakona, po prirodi drže onoga što je u zakonu” (Rim. 2:14). No znači li to da se u situacijama za koje ne postoji konkretan Božji zakon možemo naprosto držati mjerila koja smo usvojili od svojih roditelja ili koja su uobičajena u kraju u kojem živimo?

 3. Navedi dva razloga zašto se kršćani ne povode za općeprihvaćenim mjerilima ovog svijeta.

³ Postoje najmanje dva važna razloga zašto kršćani ne postupaju tako. Kao prvo, Biblija nas opominje: “Neki se put čovjeku čini ispravnim, ali na kraju vodi u smrt” (Izr. 16:25). Budući da smo nesavršeni, mi ljudi nismo u potpunosti sposobni odrediti što je doista korisno za nas i kako savršeno upravljati svojim koracima (Izr. 28:26; Jer. 10:23). Kao drugo, Biblija pokazuje da svjetovne trendove i mjerila postavlja i određuje sam Sotona, “bog ovoga svijeta” (2. Kor. 4:4; 1. Ivan. 5:19). Stoga, ako želimo imati Jehovin blagoslov i priznanje, trebamo poslušati savjet zapisan u Rimljanima 12:2. (Pročitaj.)

 4. Što ćemo razmatrati u ovom članku?

⁴ U Rimljanima 12:2 nalazimo tri važne misli o kojima trebamo pažljivo razmisliti. To su: (1) Zašto se trebamo preobraziti? (2) Što uključuje ta preobrazba? i (3) Kako se možemo preobraziti? U nastavku ćemo razmotriti ta pitanja.

 5. Kome je Pavao uputio riječi iz Rimljanima 12:2?

⁵ Apostol Pavao napisao je poslanicu Rimljanima otprilike 56. godine. U njoj se nije obraćao nevjernicima ili ljudima općenito, nego svojim suvjernicima, pomazanim kršćanima (Rim. 1:7). Poticao ih je da se preobraze i da ne dopuste da ih “i dalje oblikuje ovaj svijet”. Što je taj savjet značio za kršćane koji su u to vrijeme živjeli u Rimu? Oni nisu smjeli dopustiti da ih oblikuju mjerila, običaji, vladanje i stil života karakteristični za rimski svijet. Pavao je rekao da ih ne bi trebao “i dalje” oblikovati svijet, iz čega se može zaključiti da je rimsko društvo još uvijek utjecalo na neke kršćane. Kakvim su sve utjecajima bila izložena naša braća i sestre u to vrijeme?

6, 7. Kakve su društvene i vjerske prilike vladale u Rimu u Pavlovo vrijeme?

⁶ Danas turisti u Rimu mogu vidjeti ostatke hramova, grobnica, spomenika, arena, kazališta i drugih zdanja. Neki od njih potječu još iz 1. stoljeća. Ti tragovi prošlosti daju nam uvid u društveni i vjerski život antičkog Rima. U povijesnim knjigama možemo čitati o gladijatorskim borbama i utrkama kola te o predstavama i glazbenim djelima u kojima su se obrađivale raznorazne teme, a mnoge od njih bile su vrlo nedolične. Rim je bio i napredno trgovačko središte, pa su se ljudi mogli lako obogatiti (Rim. 6:21; 1. Petr. 4:3, 4).

⁷ Premda je grad bio prepun hramova u kojima su se štovala razna božanstva, Rimljani nisu imali pravi, bliski odnos sa svojim bogovima. Njihova religija uglavnom se sastojala od obreda koji su se vršili prilikom rođenja, vjenčanja i sahrana. Ti su obredi bili dio njihovog svakodnevnog života. Kršćanima sigurno nije bilo lako živjeti u Rimu. Mnogi od njih odrasli su u takvom lošem okruženju, pa su se nesumnjivo trebali preobraziti da bi postali pravi kršćani, a trebali su se mijenjati i nakon krštenja.

 8. Zašto možemo reći da svijet predstavlja prijetnju kršćanima?

⁸ I današnji svijet predstavlja veliku prijetnju predanim kršćanima. Zašto to možemo reći? Zato što je duh svijeta posvuda prisutan. (Pročitaj Efežanima 2:2, 3; 1. Ivanovu 2:16.) Budući da smo svaki dan izloženi svjetovnim željama, načinu razmišljanja, vrijednostima i moralnim mjerilima, stalno nam prijeti opasnost da postanemo dio svijeta. Stoga imamo mnogo razloga poslušati nadahnuti savjet: “Ne dajte da vas i dalje oblikuje ovaj svijet, nego se preobrazite.” Što trebamo poduzeti da ostvarimo taj cilj?

 9. Koje su promjene mnogi učinili da bi ispunili preduvjete za krštenje?

⁹ Kad osoba počne proučavati Bibliju i primjenjivati ono što uči, počinje duhovno napredovati. Taj se napredak vidi po tome što se mijenja. Odbacuje običaje krive religije i nepoželjna obilježja svog prijašnjeg načina života te razvija kršćansku osobnost (Efež. 4:22-24). Sretni smo kad vidimo kako svake godine stotine tisuća osoba napreduje i krsti se u znak predanja Jehovi Bogu. To jako raduje Jehovino srce! (Izr. 27:11). No jesu li to jedine promjene koje netko treba učiniti?

10. Zašto možemo reći da preobrazba uključuje puno više od toga da duhovno napredujemo i postajemo bolja osoba?

¹⁰ Naša preobrazba zapravo uključuje puno više od toga da duhovno napredujemo i postajemo bolja osoba. Uzmimo za primjer neki proizvod za koji proizvođač tvrdi da je poboljšan samo zato što je u njega dodao jedan novi sastojak i zato što ga je zapakirao u privlačniju ambalažu. No u suštini to je isti proizvod. U vezi s izrazom “preobraziti se” u jednom priručniku stoji: “U Rim[ljanima] 12:2 izvanjsko prilagođavanje ovom vremenu [ili svijetu] stavlja se nasuprot unutarnjem preobražavanju do kojeg dolazi obnavljanjem uma putem snage Svetog Duha” (Vine’s Expository Dictionary). Dakle, preobrazba koju kršćanin mora učiniti ne uključuje samo odbacivanje štetnih navika, nepristojnog govora i nemoralnog vladanja. Čak se i neki ljudi koji ne znaju biblijsku istinu trude koliko-toliko izbjegavati takvo ponašanje. U kom se onda smislu kršćani trebaju preobraziti?

11. Kako nam Pavlove riječi pomažu da razumijemo kako se kršćani trebaju preobraziti?

¹¹ Pavao je napisao da se preobrazimo “obnavljanjem svojega uma”. Izraz “um” odnosi se na naš razum, ali u Bibliji se on odnosi i na naše sklonosti, stavove i moć rasuđivanja. Pavao je ranije u svojoj poslanici Rimljanima govorio o ljudima koji su dopustili “da ih vode razmišljanja koja [Bog] ne odobrava”. Takvi su ljudi bili puni “nepravde, zloće, lakomosti, pokvarenosti, puni zavisti, ubojstva, svađe, prijevare” i drugih loših osobina (Rim. 1:28-31). Imajući to na umu, jasno nam je zašto je Pavao one koji su odrasli u takvoj sredini, a kasnije su postali Božji sluge, poticao da se preobraze i obnove svoj um.

12. Kako razmišljaju ljudi u svijetu i zašto kršćani ne bi smjeli usvojiti takva gledišta?

¹² Nažalost, mnogi svjetovni ljudi odgovaraju Pavlovom opisu. Oni možda misle da samo staromodne ili netolerantne osobe žive po određenim mjerilima i načelima. Mnogi nastavnici i roditelji jako su popustljivi i zagovaraju “liberalan” način razmišljanja. Za njih je sve relativno, ne postoje moralne vrijednosti kojih se svi moraju pridržavati. Čak i mnogi koji tvrde da su vjernici smatraju da mogu raditi ono što se njima čini ispravnim i da nisu dužni slušati Boga ni držati njegove zapovijedi (Psal. 14:1). Takav način razmišljanja može predstavljati ozbiljnu prijetnju pravim kršćanima. Neoprezne bi osobe mogle početi na takav način gledati i na teokratske stvari. Možda se ne vole pridržavati skupštinskih uputa i čak prigovaraju svemu što se njima ne sviđa. Isto tako, možda se u potpunosti ne slažu s biblijskim savjetima o zabavi, korištenju interneta i visokom obrazovanju.

13. Zašto se trebamo iskreno preispitati?

¹³ Ako ne želimo dopustiti da nas oblikuje svijet, trebamo iskreno preispitati svoja najdublja razmišljanja, osjećaje, ciljeve i vrijednosti. Drugi možda ne vide kakvi smo u nutrini i možda nam kažu da dobro napredujemo. No samo mi znamo jesmo li doista dopustili da nas ono što smo naučili iz Biblije preobrazi i da li se i dalje trudimo mijenjati. (Pročitaj Jakova 1:23-25.)

14. Što nam može pomoći da učinimo potrebne promjene?

¹⁴ Da bismo se preobrazili, trebamo se promijeniti iznutra i doprijeti do svog srca. Što nam može pomoći da učinimo korjenite promjene? Kad proučavamo Bibliju, učimo što Jehova traži od nas. Naša reakcija na ono što u njoj čitamo otkriva što nam je doista u srcu, a to će nam pomoći da uvidimo koje promjene trebamo učiniti da bismo postupali u skladu s Božjom voljom (Rim. 12:2; Hebr. 4:12).

15. Do kakve preobrazbe dolazi ako dopustimo Jehovi da nas oblikuje?

¹⁵ Pročitaj Izaiju 64:8. Usporedba koju je koristio prorok Izaija ukazuje na važnu misao o kojoj trebamo razmisliti. Prema toj usporedbi, mi smo glina, a Jehova je naš Lončar. Kako nas Jehova oblikuje? Naravno, on ne mijenja naš fizički izgled kako bismo bili ljepši i privlačniji. Umjesto toga, on nas mijenja u duhovnom smislu. Ako mu dopustimo da nas oblikuje, dolazi do preobrazbe u našoj nutrini, a upravo nam je to potrebno da bismo se oduprli utjecajima ovog svijeta. Kako izgleda taj proces oblikovanja?

16, 17. (a) Opiši što lončar radi s glinom od koje želi izraditi kvalitetnu posudu. (b) Kako nam Božja Riječ pomaže da se preobrazimo i postanemo osoba koja je dragocjena Jehovi?

¹⁶ Da bi načinio kvalitetnu posudu, lončar koristi prvoklasnu glinu. No prije nego što počne izrađivati posudu, treba učiniti dvije stvari. Kao prvo, glinu treba oprati i ukloniti iz nje nečistoću i razne primjese. Potom je treba pomiješati s odgovarajućom količinom vode i dobro izgnječiti kako bi nakon oblikovanja zadržala svoj oblik.

¹⁷ Zapazi da lončar koristi vodu da bi iz gline uklonio nečistoću, ali i da bi joj podario odgovarajuću čvrstoću i podatnost. Isti postupak koristi za izradu svake vrste posude, pa čak i one krhke. Božja Riječ na slične načine djeluje na naš život. Ona nam može pomoći da prestanemo razmišljati onako kako smo razmišljali dok nismo poznavali Boga i da se preobrazimo u osobu koja će biti dragocjena u njegovim očima (Efež. 5:26). Često nas se potiče da svaki dan čitamo Bibliju i da redovito idemo na kršćanske sastanke, na kojima proučavamo Božju Riječ. Zašto nas se na to potiče? Zato što tako dopuštamo Jehovi da nas oblikuje (Psal. 1:2; Djela 17:11; Hebr. 10:24, 25).

18. (a) Zašto moramo razmišljati o onome što učimo iz Božje Riječi ako želimo da nas ona preobrazi? (b) O kojim bismo pitanjima trebali razmišljati?

¹⁸ Da bi nas Božja Riječ mogla preobraziti, trebamo je redovito čitati i učiti iz nje. No to je tek početak. Mnogi ljudi povremeno čitaju Bibliju i prilično dobro znaju što u njoj piše. Možda si u službi propovijedanja naišao na takve ljude. Neki čak znaju napamet citirati biblijske retke.a No to znanje gotovo uopće ne utječe na njihovo razmišljanje i način života. Zašto je to tako? Da bi Božja Riječ utjecala na nekoga i pomogla mu da se preobrazi, on mora dopustiti da njene pouke dopru do njegovog srca. Stoga trebamo odvojiti vrijeme za razmišljanje o onome što učimo iz Biblije. Trebali bismo se upitati: Shvaćam li da to nije tek obično vjersko učenje? Jesam li se već uvjerio da je to istina? Razmišljam li kako to primijeniti u svom životu, a ne samo kako o tome poučavati druge? Uviđam li da se Jehova obraća meni osobno? Razmišljanje o tim pitanjima može nam pomoći da se približimo Jehovi i da ga još više zavolimo. A kad biblijska istina dopre do našeg srca, to će nas potaknuti da se mijenjamo (Izr. 4:23; Luka 6:45).

19, 20. Koje biblijske savjete trebamo primjenjivati da bismo dobili blagoslove?

¹⁹ Redovito čitanje Božje Riječi i razmišljanje o pročitanom potaknut će nas da i dalje primjenjujemo savjet koji smo vjerojatno u nekoj mjeri već i primijenili: “Svucite staru osobnost i njezina djela, a obucite novu osobnost, koja se obnavlja dobrim poznavanjem Božje volje” (Kol. 3:9, 10). U tome ćemo uspjeti ako doista razumijemo što uči Božja Riječ i primjenjujemo njena učenja. Nova osobnost štitit će nas od Sotoninih lukavih zamki.

²⁰ Apostol Petar nas podsjeća: “Kao poslušna djeca, nemojte dozvoliti da vas i dalje oblikuju želje kakve ste imali dok ste bili u neznanju, nego (...) budite sveti u svemu što činite” (1. Petr. 1:14, 15). Budemo li se iskreno trudili odbaciti stari način razmišljanja i postupanja te se preobraziti “obnavljanjem svojega uma”, dobit ćemo mnoge blagoslove. O njima će biti govora u sljedećem članku.