Kršćanska skromnost — dokaz mudrosti

“Kroz nezasluženu dobrotu koja mi je dana kažem svakome od vas da ne mislite o sebi više negoli treba misliti; nego da mislite tako, kako je po zdravom razumu, svatko po mjeri vjere koju mu je Bog udijelio” (RIMLJANIMA 12:3, NS).

 1. Koje činjenice pokazuju da se danas ne cijeni skromnost?

KAKO malo danas ima onih koji cijene i pokazuju skromnost! Ovo je vrijeme snažnog rivalstva i krajnje konkurencije. Rase, narodi, plemena, udruženja i pojedinci u svijetu — svi žele biti najbolji, biti na vrhu. Nitko ne želi biti skroman. Taj duh je zahvatio čak i obiteljski krug, a što se može vidjeti u buntovnom stavu mladih i pokretu za oslobođenje žena.

 2. Zašto ne smiju Jehovini svjedoci imati stav prema skromnosti poput svijeta?

² No, stav i ponašanje svijeta ne može biti i put pravih kršćana. Ne, Jehovini svjedoci znaju svoju obavezu: slijediti najveći primjer skromnosti koji je ovaj svijet ikada vidio — Isusa Krista, Božjeg sina. Za Isusovu skromnost karakteristične su njegove primjedbe: “Sin ne može ništa činiti sam po svojoj volji.” “Što me nazivaš dobrim? Nitko nije dobar osim jednoga, Boga” (Ivan 5:19, NS; Luka 18:19, NS). I, svi koji žele točno slijediti stopama Isusa Krista, moraju pokazivati skromnost. Osim toga, svi koji tako čine neće izgubiti ništa, nego će čak utvrditi da put kršćanske skromnosti nagrađuje i da je zaista dokaz mudrosti.

 3. Na koje se sve načine, u općenitom, upotrebljava izraz “skromnost”?

³ Izraz “skromnost” može značiti “ograničenje u veličini (dužini), količini ili opsegu”. Ili se može odnositi na ono što je kreposno s oznakom “bez neotesanosti, grubosti i nepristojnosti”. Zatim, može naglasiti “svjesnost nečijih granica” ili “slobodno od taštine ili sujete”.a Apostol Pavao je pod božanskim nadahnućem poticao svoju braću u vjeri da pokažu skromnost, jer je pisao: “Kroz nezasluženu dobrotu, koja mi je dana, kažem svakome od vas — da ne mislite o sebi više negoli treba misliti, nego da mislite tako kako je po zdravom razumu, svatko po mjeri vjere koju mu je Bog udijelio” (Rimljanima 12:3, NS). Da, potrebno je misliti o sebi. No, ne smijemo o sebi misliti previše, pridajući preveliko značenje svojim prirodnim sposobnostima ili stečenim prednostima.

Razlika između skromnosti i poniznosti

 4. a) Gdje se u Bibliji javlja hebrejska riječ prevedena sa “skromnost”? b) Što moramo zaključiti s obzirom na njeno značenje u Pričama Salamunovim 11:2?

⁴ U mnogim prijevodima Biblije skromnost je pobrkana s poniznošću. Hebrejska riječ prevedena sa “skromnost” javlja se samo u Pričama Salamunovim 11:12 (NS) i Miheju 6:8 (NS). Što ona znači? Ona može označiti skromnost, pristojnost, čednost ili osobnu čistoću. Međutim, može se odnositi i na svjesnost nečijih mogućnosti. U Miheju 6:8 ova hebrejska riječ mogla bi imati oba značenja, jer nas se tamo potiče da ‘skromno hodimo s Bogom svojim‘. No tako nije sa stavkom iz Priča Salamunovih 11:2, gdje čitamo: “Kad dođe uobraženost, dođe i sramota; a u skromnima je mudrost” (NS). Ovdje je skromnost stavljena nasuprot uobraženosti. Kao suprotnost uobraženosti skromnost je ovdje predstavljena u smislu — ne si previše umišljati, biti svjestan svojih mogućnosti.

5, 6. Kako se može prikazati na primjeru Jehove Boga razlika između poniznosti i skromnosti?

⁵ Postoji razlika između poniznosti i skromnosti. Psalmist David je na primjer rekao za Jehovu Boga: “Poniznost tvoja učinit će me velikim” (Psalam 18:35, NS). Doista, upravo zato što se Jehova bio spreman poniziti, učiniti manjim, te zapaziti Davida i strpljivo postupati s njim, postao je on (David) velikim kraljem u Izraelu. Tako o Jehovi čitamo i ovo: “Tko je kao Jehova Bog naš, koji si u visini načini stan? On se saginje da bi pogledao na nebo i zemlju” (Psalam 113:5, 6, NS). U to nema sumnje — Stvoritelj je tako visoko uzvišen da se mora sagnuti kako bi zapazio ono što je na nebesima i na zemlji.

⁶ A možemo li reći za Jehovu, da je skroman u smislu svjesnosti svojih granica? Sigurno ne! Kako bi mogli govoriti o granicama što se tiče Boga, kad je on neograničen u mudrosti i moći, apsolutno besprijekoran, savršen u pravdi i pravo oličenje ljubavi? Apsolutno nitko se ne može usporediti s njim (Izaija 40:12-31).

 7. a) Zašto se može reći da čovjek može biti ponizan, a ipak neskroman? b) Kako se to može vidjeti na primjeru apostola Petra?

⁷ S druge strane, moguće je da ljudi budu ponizni, a da im ipak nedostaje skromnosti. Oni mogu biti ponizni, skrušena srca, a ipak koristiti sposobnosti zdravog razmišljanja tako da bi postali svjesni svojih granica. Apostol Petar je na primjer sigurno bio ponizan čovjek. Kada je vidio kako je Isus učinio čudo, pokazujući da ima vlast i nad živim stvorenjima u moru, Petar je pao Isusu pred noge i rekao: “Idi od mene, jer sam grešan čovjek” (Luka 5:8, NS). A onda čitamo da su i Isus i apostol Pavao ukorili Petra. Ipak nigdje ne nalazimo da se Petar vrijeđao na takve ukore (Matej 16:21-23; Galaćanima 2:11-14; 2. Petrova 3:15, 16). Petar je nesumnjivo bio ponizan i apostol smjernog duha. A da li je bio doista skroman u tom smislu da je bio svjestan svojih mogućnosti? Ne uvijek. Da je bio takav, ne bi uporno tvrdio da neće nipošto napustiti Učitelja, ako bi ga napustili i svi ostali apostoli — da bi zatim tako bijedno zatajio, odrekavši se Isusa tri puta (Marko 14:29, 30, 66-72).

Poteškoća prouzročena neskromnošću

 8. Zašto se može reći da su svi problemi u svemiru proizišli iz neskromnosti?

⁸ Neskromnost nije donijela poteškoće samo apostolu Petru, nego se može reći da su sve patnje u svijetu — da, u svemiru — nastale zbog neskromnosti. Kako to? Zbog neskromnosti je anđeosko stvorenje postalo sotonom, Đavolom. Nije prepoznalo granice svojih mogućnosti kao stvorene osobe. Nije bio zadovoljan položajem koji mu je Jehova dodijelio, želio je biti ravan Bogu. Kasnije je taj ponositi stav došao do izražaja, kada je Đavo ponudio Isusu sva kraljevstva svijeta za samo jedan jedini čin obožavanja. No kao što je Isus podsjetio tog kušača, obožavanje pripada samo Jehovi Bogu. Sotonina neskromnost bio je i jeste pravac uobraženosti, nanijela je Đavolu sramotu i na kraju će ga odvesti u uništenje (Matej 4:8-10; Jevrejima 2:14).

 9. U kom pogledu je Eva pokazala neskromnost?

⁹ Neskromnost je upropastila i Evu, ‘majku svih’ (1. Mojsijeva 3:20). Privukla ju je pomisao da bude kao Bog, znajući sama što je dobro a što zlo. Zašto? Zato što nije pokazala skromnost. Da je sačuvala skromnost, mogla je samo reći kušaću: “Zašto bi trebala biti kao Bog? Ja sam savršeno zadovoljna položajem koji mi je Bog dodijelio, da budem pomoćnica savršenom Adamu. Osim toga, radije ću o tome pitati Adama, jer mi je on rekao da je zabranjeno jesti taj plod”. Ali ne: Eva je odbacila skromnost u odnosu na svog Stvoritelja i svog muža. Neskromnost je Evu stajala života i navela njenog muža da krene samoubilačkim putem. Nije li skromnost važna? Da, i te kako je važna! (1. Mojsijeva 3:1-19).

10. Zašto nam je svima teško biti zaista skromnima?

¹⁰ Izgleda, da smo svi naslijedili od svojih praroditelja naginjanje k neskromnosti. Tako je kako je Bog rekao nakon potopa: “Naginjanja čovječjeg srca su zla od mladosti njegove” (1. Mojsijeva 8:21). Dakle, kada je kralj David upao u teške grijehe, mogao je reći Bogu: “Gle! u prijestupu i porođajnim bolovima rođen sam i u grijehu me zače mati moja” (Psalam 51:5, NS). I zato je Jehova Bog mogao reći preko svog proroka Jeremije: “Srce je podmuklije od svega i gotovo beznadno. Tko ga može znati?” (Jeremija 17:9, NS).

11. Zašto se svjetske (ne) prilike mogu pripisati neskromnosti?

¹¹ Silno mnoštvo nevolja u svijetu posljedica je neskromnosti! Ona pogađa sve rase, narodnosti, sva plemena i članove obitelji. Narodi Istočnog, a ni Zapadnog bloka ne žele priznati granice svojih mogućnosti. Svatko želi biti na vrhu. Narodi jedne rase smatraju sebe višima od onih drugih. U stvari, izvještava se da često dolazi do sukoba među nekim afričkim plemenima samo zato, što svako pleme pokušava dokazati svoju tobožnju nadmoćnost.

12. a) Kakve štete nastaju radi neskromnosti nekih muževa? b) Što je posljedica neskromnosti mnogih žena?

¹² A što je sa neskromnošću u obiteljskom krugu? U mnogim slučajevima je došlo do neslaganja muževa i žena radi neskromnosti. Zahvaljujući fizičkoj i ekonomskoj prednosti muževi su često skloni igrati ulogu moćnika i postupati kao šefovi, na veliku nesreću obitelji. Nesumnjivo je takav stav djelomično odgovoran za razvoj pokreta za oslobođenje žena, koji optužuje muški šovinizam. A što je sa ženskim svijetom, naročito sa udatim ženama? Svojom neskromnošću često su požnjele mnoge nesreće, pa i razjedinjene obitelji (Galaćanima 6:7, 8). Takve žene su zanemarile temeljni biblijski zahtjev da “budu podložne svojim muževima kao Gospodinu” (Efežanima 5:21-23, 33; 1. Korinćanima 11:3, 7-10). Među svjetskim ženama je također upadljivo proširena neskromnost u pogledu čestitosti. Time što gizdavo ističu svoje tjelesne čari, svojim načinom govora, oblačenja i ponašanja, te žene moraju snositi dio krivice za prevladavanje promiskuiteta (česta izmjena partnera), bračne nevjernosti i razjedinjenih domova.

13. Kakve plodove donosi danas neskromnost mladih?

¹³ Dok postoje divni primjeri skromnosti među suvremenim omladincima, drugi pokazuju nečuveno pomanjkanje ovog svojstva. Zbog nepokazivanja te osobine, mnogi mladi su nestrpljivi s odraslima ili kritiziraju greške koje su učinile osobe starijeg naraštaja. Kakvu mudrost pokazuju neki mladi obzirom na zloupotrebu droga, pijanstvo, neobazrivu vožnju i upuštanje u nemoralan način života? Da su ti mladi skromni, slušali bi svoje starije i koristili dobre savjete koje iskusne osobe mogu dati.

Kršćanska skromnost — uistinu mudra!

14. Zašto je skromnost tako korisna u našem odnosu s Jehovom Bogom?

¹⁴ Pokazivati kršćansku skromnost zaista je put mudrosti. U prvom redu, to doprinosi boljem odnosu s Jehovom. U stvari, Bog traži da skromno hodimo s njim (Mihej 6:8). Osim toga, mi bismo trebali pokazivati skromnost kad pomislimo na ogromnu razliku između nas i našeg svemoćnog i vječnog Stvoritelja, jer narodi su mu kao prašina na vagi, kao kap iz vjedra! (Izaija 40:15). Skromnost će nas navesti da se bojimo činiti ono što se ne dopada Jehovi Bogu, a to je svakako ‘početak mudrosti‘ (Psalam 111:10).

15. Kako može pomoći skromnost kršćanskom bratu?

¹⁵ Skromnost pridonosi našem dobrom odnosu s ostalim Jehovinim svjedocima. Ona neće dopustiti kršćanskom bratu da se gura naprijed kako bi dobio službene prednosti. Skromnost će mu pomoći, da bude uvijek svjestan svojih mogućnosti, nedostatka znanja i iskustva u određenim oblastima u usporedbi s drugima. Skromnost će ga navesti, da se više brine o poboljšanju svojih duhovnih sposobnosti, nego o tome hoće li postati sluga pomoćnik ili starješina. Bude li do kraja koristio svaku priliku proširiti svoje znanje i pomagati svojoj braći u vjeri, bit će mu ugodno iznenađenje kada ga se predloži i imenuje za odgovorni položaj u skupštini. Upravo se tako dogodilo mnogo puta.

16. Zašto je pokazivanje skromnosti za kršćanku put mudrosti?

¹⁶ Skromnost je put mudrosti i za sestre u skupštini. I to ne samo u pitanju čednosti, koja je također važna (1. Timoteju 2:9, 10; Titu 2:3-5). Svjesna svojih mogućnosti i uloge koja joj je dodijeljena u skupštini, mudra će kršćanka biti skromna i paziti na svoje izražavanje. Pazit će da ne bude previše govorljiva i da ne kritizira način rada postavljenih starješina. (Usporedi Juda 8, 9, 16).

17, 18. a) Zašto mladi trebaju pokazivati skromnost prema roditeljima? b) Koji biblijski primjer je ovdje naveden a koji pokazuje da je mudro slijediti savjet starijih?

¹⁷ Slično je i kod mladih skromnost dokaz mudrosti. Mladi koji u svom ponašanju pokazuju skromnost postaju dragi drugima. Božja Riječ s pravom zapovijeda poštovati oca i majku i slušati ih u ‘svemu’ (Kološanima 3:20; Efežanima 6:1-3). Skromnost će mladima pomoći da tako postupaju, a ne da misle kako su mudriji od svojih roditelja. Ne duguješ li svojim roditeljima zahvalnost? Oni su te donijeli na svijet. Otada pa sve do sada tvoji roditelji se brinu da imaš hranu, odjeću, krov nad glavom, da se školuješ, uživaš u odmoru i zabavi i dobiješ duhovnu pouku. Ne bi li te stoga poštovanje trebalo potaknuti da budeš skroman prema njima?

¹⁸ Ako sa svom skromnošću imaš povjerenja u roditelje i prihvaćaš njihov savjet, polaziš putem mudrosti. Oni su sigurno mudriji, jer imaju više iskustva. U svijetu vlada pomutnja, ali ne zbog neznanja nego zbog nedostatka zdrave mudrosti. “Eto odbaciše pravu riječ Jehovinu i kakvu mudrost imaju?” (Jeremija 8:9, NS). Čak i u osobnim stvarima, na primjer u izboru životnog partnera, pokazat ćeš mudrost ako skromno odaš dužno poštovanje sudu svojih roditelja, jer te oni ljube i od srca ti žele najbolje. Oni ti mogu pružiti mnogo bolji savjet nego tvoji vršnjaci. Istina, oni ti neće laskati, ali to će biti bolje. Biblija otkriva da je kralj Roboam u starom Izraelu izgubio veći dio svog kraljevstva zbog neskromnosti. Odbacio je savjet starijih ljudi koji su bili savjetnici i njegovom ocu i izabrao slijediti laskave savjete svojih vršnjaka, mladih ljudi koji su rasli zajedno s njim. Oni su bili neiskusni i kratkovidni kao što je bio i on sam (1. Carevima 12:1-24).

19. Kako nam skromnost može dobro doći u službi svjedočenja?

¹⁹ Kršćanska skromnost dobro će nam doći kada svjedočimo o imenu Jehove Boga i njegovom Kraljevstvu, bilo u sistematskoj službi propovijedanja ili u prigodnom svjedočenju. Ako bi govorili s velikom samouvjerenošću, možda bi na neke slušatelje ostavili utisak, ali mnoge bi tako odbili. Uvijek trebamo skretati pažnju na Jehovu Boga i njegovu Riječ, a ne na sebe. Tu je sasvim prikladan ovaj savjet: “Držite svetim u svojim srcima Krista kao Gospodina, uvijek spremni na obranu pred svakim tko vas pita za razlog nade koja je u vama, ali to činite s blagošću i dubokim poštovanjem” (1. Petrova 3:15, NS). Skromnost će nam pomoći da budemo blagi i pokazujemo duboko poštovanje.

20. a) Što smo do sada naučili o skromnosti i neskromnosti? b) Koje pitanje ostaje?

²⁰ Iz gore iznesenog možemo jasno vidjeti kakve je štete nanijela čovječanstvu neskromnost. Također smo vidjeli da je skromnost nesumnjivo put mudrosti. Neka nam ove misli pomognu razvijati skromnost. No, koju daljnju pomoć možemo dobiti za razvijanje kršćanske skromnosti?

[Bilješka]

Možeš li se sjetiti?

□ Zašto Jehovini svjedoci ne smiju gledati na skromnost kao svijet?

□ Kako može osoba biti ponizna, ali ne i skromna?

□ Zašto nam svima pada teško biti zaista skromnima?

□ Zašto je sasvim umjesno da budemo skromni u svom odnosu s Jehovom?

□ Kako nam može pomoći skromnost u službi svjedočenja?

[Slika na stranici 21]

Isus je u skromnosti radio ono što mu je njegov nebeski otac zapovjedio

[Slika na stranici 22]

Kršćanska skromnost dovodi do dobrog odnosa s Bogom i s ostalim Jehovinim svjedocima