“Bubrezi” i “srce” u Svetom pismu
DOSLOVNI bubrezi leže dublje u tijelu od doslovnog srca. Bubrezi su, prema jednoj od definicija, sjedište čovjekovih osjećaja, sklonosti i strasti. U Webster’s New Collegiate Dictionary bubrezi se dovode u vezu sa “temperamentom” osobe.a Prema Otkrivenju 2:23 uskrsnuli, proslavljeni Isus Krist je rekao: “Ja sam taj koji ispitujem bubrege (“najdublje osjećaje”, u fusnoti Priručne Biblije na engleskom jeziku prijevoda Novi svijet, izdanja 1984.) i srca, i dat ću vam, svakome osobno, po djelima vašim”. (NS; vidi također fusnotu kod Jeremije 11:20 u Priručnoj Bibliji na engleskom jeziku, NS.) Bubrezi i srce su različiti organi tijela i nalaze se na različitim mjestima. Doslovni bubrezi su smješteni niže u tijelu od doslovnog srca. Oni također različito reagiraju na različite nadražaje. Te reakcije mogu imati određeno značenje. Na temelju tih reakcija mogu se utvrditi različite osobine koje pokazuju kakva je osoba taj ispitivani. Da li mu se srce uzbuđuje, da li kuca brže ili ga ostavlja ravnodušnim? Da li su mu bubrezi potaknuti da rade u neobično vrijeme i na neprirodan način? Onaj tko ispituje srce i bubrege može protumačiti takve reakcije i točno ustanoviti kakva je osoba taj ispitivani.
U Psalmu 16:6-8 David piše: “Na ugodna mjesta padoše mi mjerne trake. Doista, ugodan mi je moj posjed. Blagoslovit ću Jehovu koji me posavjetova. Uistinu, noću me karaju bubrezi moji. Jehovu imam uvijek pred sobom. Jer mi je zdesna, neću posrnuti” (NS). Kako bi Davida karali bubrezi noću, kada bi bio budan? Pa, ako bi David bio nesiguran u tome što Jehova misli o njemu, kakva je on osoba, njegovi simbolični bubrezi bi mu pomagali da ispravno procijeni što Jehova namjerava s njim. Zato je David dalje rekao: “Jer mi nećeš ostaviti dušu u šeolu. Nećeš dopustiti da tvoj vjerni sluga jamu vidi” (Psalam 16:10, NS).
Svakako, David će uskrsnuti iz groba ili šeola, u od Jehove određeno vrijeme. No, na dan Duhova 33. g. n. r. vr., 50 dana po uskrsnuću Isusa Krista, apostol Petar je pod nadahnućem primijenio Psalam 16:10 na Isusa Krista, i prema Djelima apostolskim 2:25-28, Petar je rekao: “David, naime, govori za njega: ‘Jehovu sam imao uvijek pred sobom. Jer mi je zdesna — da ne bi nikad posrnuo. Zato se razveseli srce moje, i veoma se obradova jezik moj. Osim toga i tijelo će moje boraviti u nadi; jer ti nećeš ostaviti dušu moju u hadesu, niti ćeš dopustiti da tvoj vjerni sluga vidi truljenja. Pokazao si mi puteve života, ispunit ćeš me veseljem pred licem svojim’” (NS).
Veselo srce je oživljavalo psalmistu Davida, a jednako je veselo srce poticalo većeg Davida, Isusa Krista na djelotvornost tijekom njegovog života na zemlji. Prirodno srce također utječe i na tijelo, kao što to kaže u Pričama Salamunovim 14:30: “Spokojno srce je život tjelesnom organizmu” (NS). Srce Isusa Krista, većeg Davida, moglo je, čak i u izazovnim okolnostima, da, i pod kušnjama i pod tjelesnim zlostavljanjem, ostati mirno i održati krvotok pravilnim kucanjem sve do smrti na mučeničkom stupu. To je bilo sve dok nije umro slomljena srca (Psalam 69:20).
U Jevrejima 4:12 piše: “Božja riječ ... može prosuditi misli i naginjanja srca” (NS). To znači da je “srce” nešto što nagovara i potiče misli i namjere, o kojima onda sudi “Božja riječ”.
[Bilješka]
a Pod “kidney” (bubrezi) vidi također: The Compact Edition of the Oxford English Dictionary; The Concise Oxford Dictionary; The Random House Dictionary of the English Language (Unabridged); The American Heritage Dictionary of the English Language; Webster’s New World Dictionary of the American Language.