Sretni u hladnom i bezakonitom svijetu
“Sretni su oni, koji su besprijekorni na putu svojemu, koji hode po zakonu Jehovinu” (PSALAM 119:1, NS).
1, 2. a) Od koga dolazi prava sreća i koliko se može uživati? b) Kako bi se prije trebao zvati uvodni dio Propovijedi na gori, umjesto “blaženstva”, i zašto tako?
SREĆA dolazi od čovjekovog Stvoritelja. On je “sretan Bog” koji ima dobru vijest za nas (1. Timoteju 1:11). Omogućio je vječnu sreću svojim ljudskim stvorenjima ovdje na Zemlji. Čak i sada oni je mogu uživati ako usklade svoj život sa njegovim propisima (Psalam 119:26, 33).
2 Prije devetnaest stoljeća je Isus Krist, sin ‘sretnog Boga’, održao govor poznat kao Propovijed na gori. Prema Mateju 5:1-12, ova propovijed je počela takozvanim “blaženstvima” što znači “blaženo stanje”. Međutim, prema grčkom jeziku, na koji je preveden izvještaj učenika Mateja o zemaljskom životu Isusa Krista, trebali bi se prije zvati “razlozi za sreću”. Čak i u izvještaju po Mateju na hebrejskom jeziku upotrijebljena je hebrejska riječ koja znači “sreća”.
3. a) Da li je pisac 119. psalma označen kao onaj koji uživa u naročitim srećama koje je iznio Isus Krist? Objasni. b) Opiši osjećaje koje je psalmist izrazio o zavjetnom zakonu posredovanom preko Mojsija?
3 Čovjek koji je u prošlosti označen kao onaj koji uživa takve sreće, koje je iznio židovski Mesija, Isus Krist, bio je nadahnuti židovski pisac 119. psalma, najdužeg psalma Biblije. U skladu s razlozima za sreću, koje je dao Isus Krist, taj psalmist je bio svjestan svojih duhovnih potreba. Također je bio žalostan, bio je blage naravi, gladovao je i žeđao za pravdom, bio je milostiv, grdili su ga i proganjali i lažno su govorili svako zlo protiv njega. Napisao je taj psalam stotine godina prije našeg računanja vremena, dok je još izraelski narod bio pod zavjetnim zakonom, koji je bio posredovan preko proroka Mojsija između Jehove Boga i naroda 1513. g. pr. n. r. vr. na gori Sinaj. S pravom psalmist nije našao nikakvu grešku u Zakonu tog zavjeta, jer ga je dao Bog. Psalmist je dobro znao da neznabožački narodi svuda oko zemlje Izraela, nisu imali ništa što bi se moglo usporediti s tim božanskim Zakonom. On je gledao na njega kao na nešto što najviše prosvjećuje izjavljujući u 105. i 130. retku: “Tvoja je riječ svjetiljka mojoj nozi i svjetlost mojoj stazi. Objavljenje tvojih riječi daje svjetlost, čineći neiskusne razumnima” (NS).
4. a) Kojim je redom sastavljen 119. psalam i kako to predstavlja pomoć? b) Kome su ostavili uzor Isus i njegovi učenici osvrćući se na ‘knjigu Psalama’, i zašto?
4 Da bi poslužio kao pomoć za pamćenje, psalmista ga je učinio abecednim psalmom, tako da u 22 strofe svaki od 8 hebrejskih redaka počinje istim hebrejskim slovom, po abecednom redu. Tako se svaki redak prve strofe (kitice) nalazi pod prvim hebrejskim slovom alef, budući da i naslov počinje tim prvim slovom alef. Svaki redak druge strofe počinje drugim hebrejskim slovom bet. Tako se slova dalje redaju kroz 22 strofe psalma — što odgovara 22 slova hebrejske abecede. Sa osam hebrejskih redaka u svakoj od 22 strofe daju psalam od 176 redaka. U svom poučavanju Isus Krist se osvrnuo na ‘knjigu Psalama’ (Luka 20:42; 24:44). U tome je ostavio uzor svojim učenicima (Djela apostolska 1:20; 13:33; 1. Korinćanima 14:26; Efežanima 5:19; Kološanima 3:16; Jevrejima 4:7; Jakov 5:13).
5. Čija je iskustva vjerojatno imao pisac na umu kada je započeo 119. psalam?
5 Psalmist je nesumnjivo napisao svoje osobno iskustvo kada je započeo 119. psalam rekavši: “Sretni su oni koji su na svom putu besprijekorni, oni koji hode po zakonu Jehovinom. Sretni su oni koji paze na njegove opomene, ... Oni hode njegovim putovima. Zapovjednički si izdao svoje naredbe da se pažljivo čuvaju. O, kad bi se utvrdili moji putovi da čuvam tvoje odredbe! Neću se postidjeti ako ću paziti na zapovijedi tvoje. Hvalit ću te u iskrenosti srca kada upoznam tvoje pravedne sudske odluke. Tvoje ću odredbe i dalje čuvati. O nemoj me sasvim napustiti” (Psalam 119:1-8, NS).
6. a) Kako su istaknute ključne riječi u ovom psalmu? b) Što je proučavao psalmista i kako je to potvrdio?
6 U uvodnoj strofi od 8 hebrejskih redaka zapažamo ključne riječi: zakon, opomene, naredbe, odredbe, zapovijedi i sudske odluke. Psalmist ističe te riječi kroz svih 176 hebrejskih redaka. Naprimjer, on upotrebljava riječ “zakon” 25 puta, “opomene” 22 puta, “naredbe” 21 put, “odredbe” 21 put, “zapovijedi” 20 puta, “sudske odluke” 21 put, sa srodnom riječi “zapovijed” upotrijebljene su dva puta u psalmu. I pored toga što je psalmist opetovano upotrijebio te riječi koje možda zvuče kao pravni izrazi, nema dokaza da je on bio profesionalni odvjetnik, pravnik ili čak sudac. On je prije svega proučavao Jehovinu napisanu Riječ, koju činjenicu potvrđuje 15 puta upotrebljavan izraz “tvoja riječ”. Ako je bio kralj izraelskog naroda, stajao je pod božanskom zapovijedi da prepiše sebi u knjigu Zakon Jehovinog zavjeta sklopljenog sa Izraelom, za svoj osobni studij i upotrebu (5. Mojsijeva 17:14-18). Psalmist nije smatrao dosadnim i zamornim savjestan studij Jehovine “riječi” sa tim obilježjima u mislima. On je čeznuo za onim što bi mu pomoglo pridržavati se zakona (Psalam 119:40, 131, 174). Jesmo li i mi kao on?
7. a) Kako nam može koristiti poznavanje Božjeg zakona i hodanje u njemu (življenje po njemu)? b) Na što se odnosi “Tora”, a pod kojim se uređenjem nalaze kršćani?
7 Kad usporedimo međunarodne i zakone zemalja, koji stoje pod nevidljivom upravom ‘oca laži’, Sotone, Đavola, sa Jehovinim zakonom možemo se pridružiti psalmisti koji je rekao: “Tvoj zakon je istina. Ti si blizu, o Jehova, i sve su tvoje zapovijedi istina” (Ivan 8:44; Psalam 119:142, 151, NS). Dakle, ako ‘hodimo u Jehovinom zakonu’, i mi ćemo kao i psalmist biti zaštićeni od skretanja na put svjetske zablude, što bi nam bilo na tjelesnu i duhovnu štetu. To djeluje u korist naše sreće (Psalam 119:1). To nam pomaže da dobijemo božanski blagoslov i priznanje. To dalje djeluje na naše srce, kao što to pokazuje i Psalam 119:97, 126, 127. Psalmist je bio pod Mojsijevim zavjetnim zakonom koji je sadržavao “Toru”, skup božanskog zakona koji je obuhvaćao mnoge stotine različitih zakona. Današnji pomazani Jehovini svjedoci nalaze se pod novim zavjetom (čiji je posrednik Isus Krist) sa “zakonom” upisanim, tako reći, ‘u njihovom srcu’ (Jeremija 31:31-34). Proučavajući Kršćanske grčke spise oni su upoznali “zakon” novog zavjeta i njegove zapovijedi.
8. a) Da li ovom bezakonitom svijetu predstoje lijepi izgledi? b) Kako je psalmista opisao svoju žalosnu zabrinutost zbog toga što se Židovi nisu držali Božjeg zakona? c) Kako se ispunilo Isusovo proročanstvo o nevjernom Jeruzalemu, i što to pretskazuje kršćanstvu?
8 Približava se određeno vrijeme kada će pravovaljani zakonodavac Jehova poduzeti korake protiv bezakonitog svijeta. Predstoji žalosna budućnost. Kao ljubitelj Božjeg zakona, psalmist je u svoje vrijeme plakao zbog takvog stanja (Psalam 119:136). Nekoliko dana prije nego što se podvrgao okrutnoj mučeničkoj smrti, Isus Krist je plakao nad gradom Jeruzalemom, kojeg stanovnici su držali tradicije, a prestupali zakon (Luka 19:41). Jehova je djelovao protiv Jeruzalema trideset sedam godina nakon što su Židovi okrunili svoje prestupanje zakona dopustivši da nedužni Mesija, Isus Krist, bude ubijen od ruku neznabožaca (Psalam 119:126). Te žalosne stvari, koje je Isus Krist vidio unaprijed, snašle su grad 70. g. n. r. vr. Ono što je danas predočeno Jeruzalemom i židovskim narodom nad kojim je grad vladao, obuhvaća mnogo veće područje. Kršćanstvo, njegov suvremeni dvojnik koji prestupa zakon, je mnogo veće od starog Jeruzalema i izraelskog naroda. Jehova će na svoj način staviti u srca političkih elemenata ovog svijeta da se okrenu protiv svake organizirane religije svijeta, uključujući i nazovikršćanstvo, lažno Kristovo kraljevstvo (Otkrivenje, 17. poglavlje).
9. a) Usporedi pravac kršćanstva koje prolijeva krv sa stavom i ponašanjem Jehovinih svjedoka. b) S kojim primjerom je u skladu naš pravac? c) Zašto Krist odbacuje današnje kršćanstvo?
9 Nisu li dva svjetska rata izbila u kršćanskom svijetu, čije svećenstvo je podupiralo te sukobe krvoprolića? U izrazitoj suprotnosti s tim prijestupnicima zakona Božjeg novog zavjeta koji nalaže bratsku ljubav, kaže psalmista kao uzor današnjim Jehovinim svjedocima: “Mrzio sam na lažnost i još se uvijek gadim na nju. Tvoj sam zakon ljubio” (Psalam 119:163, NS). On se je želio dragovoljno držati njegovog (Jehovinog) zakona. Izrazio je svoje neslaganje s podijeljenošću u srcu i mlakim stavom rekavši: “Mrzio sam one koji su podijeljena srca, a ljubio sam zakon tvoj” (Psalam 119:113, NS). Jednako osjeća Isus Krist prema današnjem kršćanstvu, jer je slično skupštini stare Laodicije. S pravom se može reći kršćanstvu: “Zato što si mlak i nisi ni vruć ni hladan, izbljuvat ću te iz usta svojih” (Otkrivenje 3:16, NS). Mi ne možemo ljubiti svijet bez ljubavi i bezakonja, a istovremeno biti i ljubitelji Krista. Tu ne može biti kolebanja u odluci. Topla ljubav mora biti pokretačka snaga iza poslušnosti prema Bogu. Jehova nije mogao nikada nadahnuti nekog svog iskrenog slugu da kaže bilo što manje snažno od ovoga: “Pokazat ću sklonost prema zapovijedima tvojim, jer sam ih ljubio” (Psalam 119:47, NS).
10. a) Čemu moramo kao i psalmist, biti skloni? b) Na kakve postupke je trebala nevolja navesti psalmistu, ali kojeg se pravca držao i kako to utječe na nas?
10 Naša sklonost prema Jehovinom zakonu vodi spasenju. Psalmist je to priznao kada je rekao: “Da nisam sklon zakonu tvom, propao bi u nevolji svojoj” (Psalam 119:92, NS). Njegova nevolja nije bila u nekoj smrtonosnoj bolesti. Nevolju su mu stvarali drski (prema Bogu) ljudi, koji su ga mrzili i progonili. Da nije toliko ljubio Jehovin zakon, podlegao bi pritisku i ciljevima takvih Izraelaca i postupao bi suprotno Jehovinoj volji. Kakav li je psalmist izvanredan primjer danas nama, koji smo pod velikim pritiskom svijeta u kome se bezakonje širi do te mjere da je ljubav većine ljudi ohladila tijekom svršetka ovog sustava stvari (Matej 24:3, 12).
11. Od čega dolazi naše spasenje i kako gledamo na ljudske planove?
11 Samo ako se držimo Božjeg zakona, imamo razloga očekivati vječno spasenje? Mi čeznemo za spasenjem i životom u Božjem novom uređenju novih nebesa i nove zemlje. Pri kraju 119 psalma, u 174. retku izražava se to za nas riječima: “Čeznuo sam za spasenjem tvojim o Jehova, i tvoj mi je zakon mio” (NS). Dakle, mi odbacujemo planove i pripreme koje predlažu ljudi za spasenje ovog svijeta bez ljubavi i bezakonja.
Poštivanje zakona pod progonstvom
12. a) Tko je i zašto podstrekivač i progonitelj “žene” i njenog “sjemena”? b) Kako su pokarani progonitelji?
12 Bilo je prorečeno progonstvo svjetskih razmjera za Jehovine svjedoke tijekom posljednjih dana ovog umirućeg starog sustava stvari pod vladavinom simbolične aždaje, Sotone, Đavla, koji ne odstupa. Otkrivenje 12:17 ističe što mu je cilj govoreći: “A zmaj se razgnjevi na ženu (Jehovina ženi slična organizacija) i ode da vodi rat protiv ostalih od njezina sjemena (osim novorođenog Kraljevstva), koji drže Božje zapovijedi i pridonose svjedočanstvo za Isusa” (NS). Progonstvo dolazi uglavnom od onih koji drsko zastranjuju od onoga što Bog zapovijeda za ove posljednje dane aždajinog vidljivog sustava stvari na Zemlji. Kroz vijest o Kraljevstvu objavljivanu diljem svijeta po Jehovinim svjedocima, Jehova kara te prokletnike baš kao što to kaže u Psalmu 119:21: “Pokarao si proklete drznike, koji zastranjuju od tvojih zapovijedi” (NS). Sasvim drugačije je s vjernima koje ti drski progonitelji ponižavaju i grde, kao što je bio slučaj i sa psalmistom: “Rugali su mi se drznici do krajnosti. Od tvog zakona nisam odstupio” (Psalam 119:51, NS).
13. a) Do kakvog rezultata dovodi držanje Božjeg zakona i pored zlih namjera progonitelja? b) Kako se to pokazalo u suvremeno doba?
13 Videći kako Jehovini svjedoci nastavljaju živjeti u suglasnosti s Jehovinim zakonom za ovo vrijeme, drski progonitelji pokušavaju slomiti svjedoke koji se pridržavaju zakona, kao što je bilo prikazano u slučaju psalmiste koji je rekao: “Drznici mi jame iskopaše da nastradam, oni koji ne rade po tvom zakonu” (Psalam 119:85, NS). Posramiti drske spletkare ne znači samo otkriti njihove prevarljive putove, nego još više opravdati osobno Jehovu kao pravog Boga. Zato se psalmist mogao moliti bez pakosti: “Neka se posrame drznici, jer me zavedoše bez razloga. A što se mene tiče, ja ću se baviti naredbama tvojim” (Psalam 119:78, NS). Jehova nam jamči da čak i progonstvo djeluje za dobro i da progonitelji ništa ne postižu svojim prijevarama. On uslišava molitvu iz Psalma 119:122: “Zajamči sluzi svojemu ono što je dobro. Da me ne prevare drznici” (NS). Jehovinim svjedocima je prijetilo masovno ubijanje tijekom diktatorske vlasti Benita Musolinija i Adolfa Hitlera, ali ne zaboravivši zakon i zapovijedi svoga Boga, oni su stajali čvrsto i mnogi su preživjeli. Preživjeli mogu izgovoriti riječi iz Psalma 119:60, 61: “Požurio sam i nisam oklijevao čuvati zapovijedi tvoje. Ovezaše me konopci zlih. Tvoj zakon ja ne zaboravih” (NS). Svemogući Bog može presjeći ili raskinuti konopce ograničenja koje su neprijatelji zavezali oko njegovih svjedoka i tako osloboditi svoje sluge u od njega određeno vrijeme za djelo koje im je on dodijelio da ga izvrše tijekom svršetka ovog sustava stvari.
14. a) Što su, poput psalmiste, doživjeli Jehovini svjedoci i kakve su bile posljedice napora njihovih neprijatelja? b) Tko se može radovati svojim patnjama i zašto?
14 Psalmist je, prema svojim riječima iz Psalma 119:84, 86, 161, pretrpio mnoga progonstva, čak i od svojih sunarodnjaka. Jehovini svjedoci su trpjeli progonstva unutar i izvan takozvanih kršćanskih zemalja, u kojima je za sada zabranjeno njihovo djelo. Međutim, neprijatelj nije postigao cilj koji je želio postići prljavim, nepravednim progonstvom! Na iznenađenje neprijatelja, svjedoci koji ‘hode po zakonu Jehovinu’ i ‘poštuju njegove opomene’ potaknuti su da se raduju patnjama koje podnose radi Jehove Boga i njegovog Krista. Oni se sjećaju onoga što je Isus Krist rekao u svom nabrajanju sreće: “Sretni ste vi siromašni, jer je vaše Kraljevstvo Božje. Sretni ste kad god vas ljudi omrznu, i kad god vas isključe i grde i odbace vaše ime kao zlo, zbog Sina čovječjega. Radujte se u taj dan i skačite, jer gle, velika je vaša nagrada na nebu, jer su jednake stvari činili prorocima očevi njihovi (pa i psalmisti)” (Psalam 119:1, 2; Luka 6:20, 22, 23, NS). Sudjelujući u Jehovinoj radosti, njegovi progonjeni svjedoci nastavljaju ‘veličati zakon i činiti ga veličanstvenim’ (Izaija 42:21, NS)
Koristi 119. psalma:
◻ Kako je raspoređen 119. psalam i zašto?
◻ Koje naročite riječi je opetovano upotrijebio psalmist?
◻ Kako gledamo mi, suprotno kršćanstvu, na Božji zakon?
◻ Što bi trebali ljubiti i pored progonstva kršćana?
[Slika na stranici 23]
Mnogi Jehovini svjedoci stajali su čvrsto i preživjeli nacistička progonstva. Mogli su radosno reći: “Tvoj zakon ne zaboravih”