Rad — Božji dar za njegove sluge
“Ja sam te proslavio na zemlji, završivši djelo koje si mi dao” (IVAN 17:4, NS).
1. Što je Isus učinio u vezi djela za koje je bio poslan na Zemlju?
JEDINOROĐENI Božji sin, Isus Krist, je najvažniji sluga Stvoritelja neba i Zemlje. Kad ga je Jehova poslao na Zemlju da opravda Božju univerzalnu suverenost i otkupi čovječanstvo, Isus je postao osobito za čovječanstvo predmetom čuđenja. To je bilo prorečeno u Izaiji 52:13, 14: “Gle, sluga će moj postupiti oštroumno. Bit će postavljen na visok položaj i sigurno će biti uzdignut i jako proslavljen. Kao što se mnogi užasnuše vidjevši ga — tako mu je lice bilo neljudski iznakaženo te obličjem više nije naličio na čovjeka — tako će on zadiviti mnoge sinove ljudske” (NS). To neobično djelo je vjerno završio, baš kao što je izjavio u svojoj molitvi Jehovi Bogu, rekavši: “Ja sam te proslavio na Zemlji, završivši djelo koje si mi dao” (Ivan 17:4, NS). On je primjer za sve ostale Božje sluge.
2. U kom smislu smo stvoreni prema slici Božjoj?
2 Ljudi osjećaju potrebu za radom. To proizlazi iz načina kako su stvoreni. “Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična”, rekao je Jehova Bog u vrijeme stvaranja čovjeka kao svog sluge na Zemlji (1. Mojsijeva 1:26, NS). To obličje nije nikakva fizička sličnost s Bogom, koji je duh i nevidljiv za ljudske oči. To zapravo znači, da su određena Božja svojstva dana savršenom čovjeku, osobine, kao što su pravednost, mudrost, ljubav i druge, po kojima se čovjek razlikuje od nižih stvorenja — životinja. Da je to razumijevanje ispravno potvrđuju i riječi u Kološanima 3:9, 10, gdje se pozivaju predani sluge Isusa Krista, da promijene svoju osobnost. Tamo piše: “Svucite staru osobnost s njenim postupcima i obucite se u novu, koja će biti obnovljena točnom spoznajom prema slici svoga Stvoritelja” (NS).
3, 4. a) Kako je Bog prikazan u uvodnim riječima Biblije? b) U kom smislu je bio Bog okrijepljen po završetku djela stvaranja?
3 Jedno od obilježja Božje ‘slike’ je i rad. Jehova ima apsolutnu slobodu raditi što mu se sviđa i on voli raditi. U uvodnim riječima Biblije, njega se predstavlja kao neumornog radnika: “U početku stvori Bog nebo i Zemlju” (1. Mojsijeva 1:1, NS). Taj posao ga nije zamorio: “Jehova je vječni Bog, Stvoritelj krajeva zemaljskih. On se ne umara i ne postaje iscrpljen” (Izaija 40:28, NS).
4 Dakle, ne bi se moglo razumjeti da bi se Bog na kraju šestog dana stvaranja odmorio ili odahnuo, kako piše u Bibliji: “Za šest dana je Jehova načinio nebo i Zemlju, a sedmoga je dana prestao raditi i odahnuo”. (2. Mojsijeva 31:17, NS, fusnota u izdanju iz 1963.) Bog nije potpuno prestao raditi nego je prestao samo s obzirom na posebna djela stvaranja. Po njegovom završetku je razmišljao i zapazio da je sve vrlo dobro i savršeno te je bio okrijepljen i zadovoljan djelima najviše kvalitete. Za Jehovu, Stvoritelja svega, bila je radost, zadovoljstvo i okrepljenje vidjeti, kako je završio to dobro djelo (1. Mojsijeva 1:31; Ivan 5:17). Iz svega ovoga vidimo, da ljudi koji su stvoreni prema slici Božjoj, nemaju samo prirođenu potrebu da rade, nego i da budu okrijepljeni osjećajem, koji nastaje nakon dobro obavljenog posla.
Ljudska potreba za svrsishodnim radom
5. a) Kao kakav se još prikazuje Bog i što iz toga proizlazi? b) Kako se donekle može objasniti pad radnog morala?
5 Jehova, osim toga, stvara sa svrhom i njegova su djela puna sadržaja. “Jehova je sve stvorio sa svojom svrhom”, uključujući i čovječanstvo (Priče Salamunove 16:4, NS). Dakle, logično je da i ljudska djela moraju imati svrhu. “Težnja za pronalaženjem životnog cilja”, piše psihijatar Viktor Frankl, “je osnovna pokretačka snaga u čovjeku. ... Ne postoji ništa u svijetu, usuđujem se reći, što tako djelotvorno pomaže preživjeti čak i pod najtežim uvjetima, kao saznanje, da postoji svrha života.” Ipak, mnogi smatraju, da je život monoton, ako moraju raditi uvijek isti posao ili proizvoditi proizvod koji ih ne zanima i na koji nisu ponosni. Većina današnjeg posla ne udovoljava psihološkoj potrebi ljudi za smislom i osjećajem zadovoljstva, što je razlog gubljenja radnog morala.
6. Kakav je bio prvi čovjekov svrsishodan posao?
6 Budući da je Bog sve stvorio sa svrhom, čovjek je također stvoren za određenu svrhu. Bio je stvoren i na Zemlju postavljen da radi. Bog mu je dao sadržajan posao, uključujući produktivnu upotrebu njegovog razuma i ruku. “Jehova Bog uze čovjeka i postavi ga u vrt Edenski da ga obrađuje i njeguje.” Savršeni čovjek je trebao ‘držati u podložnosti ribe morske i stvorenja koja lete po nebu i domaće životinje i cijelu Zemlju, svaku životinju koja se miče po zemlji’ i “Jehova Bog stvori od zemlje svaku divlju životinju u polju, svako stvorenje koje leti po nebu i počeo ih dovoditi čovjeku da vidi kako će koju nazvati; i kako bi čovjek nazvao svaku živu dušu, tako bi joj bilo ime” (1. Mojsijeva 2:15, NS; 1:26; 2:19, NS).
7, 8. a) Zašto se rad u Božjoj službi može s pravom nazvati darom Božjim? b) Zašto hobiji nisu odgovarajuća zamjena za zaposlenje?
7 Budući da je Jehova čovjeku dodijelio odgovarajući posao, on je u njemu uživao i radovalo ga je raditi. Rad je trebao ispuniti njegov život, odstraniti svaku mogućnost dosade ili jednoličnosti i dati mu zadovoljavajući osjećaj da je koristan. To je trebao biti svrsishodan posao, jer mu ga je dodijelio Stvoritelj Zemlje i svemira, Svemogući Bog, koji sve stvara sa svrhom. Umjesto da se božanska svojstva potiskuju, sprječavaju ili kržljaju zbog neupotrebe, što je često slučaj na svjetovnom poslu, rad koji je Bog dodijelio prvim ljudima, Adamu i Evi, dozvolio im je slobodu izražavanja. Pa i kad je čovjek bio istjeran iz edenskog vrta i kad mu je bilo rečeno, da će raditi “u znoju lica svoga”, još uvijek je rad bio za čovjekovo dobro (1. Mojsijeva 3:19, NS).
8 Nedavna znanstvena istraživanja potvrđuju biblijsku istinu, da je čovjek bio stvoren da radi. Pokazala su, kako većina starijih ljudi dobrog zdravlja ne želi u mirovinu, jer mirovina češće donosi dosadu nego sreću. Istraživači vjeruju da umirovljenje prouzrokuje dosadu i nezaposlenost, i zbog toga umirovljenici gube volju za životom a to zaista skraćuje njihov životni vijek. Hobiji (poslovi iz zabave) ne mogu na zadovoljavajući način zamijeniti prijašnje zaposlenje. Hobiji mogu pričinjavati zadovoljstvo nekoliko sati tjedno kao promjena i odmor od redovnog rada, ali umaraju ako se samo njima bavimo. Oni nam ne mogu pružiti osjećaj, da naš život služi korisnoj svrsi. Mudri kralj Salamun je pisao: “Moje se srce radovalo teškom radu mojem, i to je bila moja nagrada. Nema ništa bolje čovjeku nego da jede i pije i pusti duši svojoj da vidi dobra od svog teškog rada. Vidio sam, čak i ja, da je to iz ruke istinitog Boga.” Dakle, rad u Božjoj službi je dar Božji (Propovjednik 2:10, 24, NS).
Radnik treba uživati plodove svoga rada
9, 10. a) Koje usporedbe pokazuju, da čovjek treba uživati plodove svog truda? b) Čiju viku čuje Jehova?
9 Jehova ne želi da je čovjek lišen plodova svoga truda. “Ratar koji teško radi”, pisao je apostol Pavao, “treba prvi primiti od plodova.” Na jednom drugom mjestu podrobnije je obrazložio to božansko načelo, rekavši: “Tko sadi vinograd, a ne uživa njegova roda? Ili tko čuva ovce, a mlijeka od stada ne pije? Govorim li ovo samo po ljudskim mjerilima? Ili zar to ne kaže i Zakon? Jer u Mojsijevom zakonu piše: ‘Ne zavezuj usta volu dok vrši žito!’ Zar se Bog brine za volove? Ili sve to govori radi nas? Da, to je uistinu za nas napisano, jer orač treba s nadom orati i vršilac s nadom vršiti da će dobiti dio od toga” (2. Timoteju 2:6, NS; 1. Korinćanima 9:7-10, NS).
10 Čak su i tegleće životinje mogle uživati plodove svog truda. Ako Jehova brine o potrebama životinja, koliko će se više brinuti za radnog čovjeka! On, dapače, jasno ukazuje da namjerava to činiti: “Evo viče plaća žetelaca vaših njiva koju ste im uskratili i pozivi u pomoć žetelaca došli su do ušiju Jehove nad vojskama” (Jakov 5:4, NS).
Isus i njegovi sljedbenici — radnici
11. Kako je Isus gledao na rad i zašto moramo uzeti k srcu njegovo stajalište?
11 Osim svog nebeskog oca Jehove i Isus je radnik. “Moj otac je do sada neprestano djelovao”, rekao je, “i ja djelujem neprestano” (Ivan 5:17, NS). On vrši posao koji mu je Jehova dodijelio. S veseljem i dobrovoljno obavlja taj posao i raduje se što ga može činiti. On ga poput hrane smatra jačajućim, zadovoljavajućim i osvježavajućim. Čak i više, kad su ga jednom njegovi učenici poticali da jede, odgovorio im je: “Moja je hrana da vršim volju onoga koji me je poslao i da završim njegovo djelo” (Ivan 4:34, NS). Bio je osvježen radošću nakon izvršenog djela, ne osjećajući pri tom nikakvi umor te ostajući zadovoljnim i veselim. Oni koji se smatraju kršćanima, trebaju uzeti k srcu put i stajalište Isusa Krista. Zašto? Zato jer Biblija pokazuje, da je Krist ‘ostavio nama primjer da slijedimo njegovim stopama’ (1. Petrova 2:21, NS).
12, 13. a) Koja usporedba pokazuje, da je ispravno pohvaliti dobre radnike i kakva im je nagrada bila dana? b) Što se dogodilo sa lijenim robom? c) Kojoj svrsi služi godišnji odmor?
12 Isus je jednom usporedbom pokazao, kako rad sam po sebi daje nagradu u radosti. Neki čovjek je otišao na put. Sakupio je svoje robove i razdijelio im svoja dobra, prema njihovim različitim sposobnostima. Od njih nije tražio preko njihovih mogućnosti, ali je očekivao da doprinesu prema svojim sposobnostima. Nakon duge odsutnosti, vratio se da načini račun. Sluga koji je dobio pet talenata, udvostručio ih je, sluga koji je dobio dva talenta, također ih je udvostručio, a onaj koji je dobio jedan talent, nije ništa učinio s njim. Kako su bila nagrađena dva marljiva radnika? Godišnjim odmorom? Ne, ničim drugim nego još većim poslom! Gospodar je pohvalio oba rekavši: “Dobro si učinio, dobri i vjerni robe!” I zatim dodao: “Bio si vjeran nad malim stvarima. Postavit ću te nad mnogim stvarima. Uđi u radost gospodara svoga.” Gospodareva je radost bila u tom djelu, a dobivši još više posla, marljivi su robovi potpunije ušli u njegovu radost. A što je bilo sa lijenim robom? Odluka je glasila: “Oduzmite mu taj talent i dajte onome koji ima deset talenata”(Matej 25:14-30, NS).
13 Sada je lijeni rob mogao skitati. A da li je bio sretan? Ne, završio je ‘plačući i škrgućući zubima’! Dakle, da bi bili sretni, potreban nam je koristan rad. No, nama također treba i vrijeme odmora. Mi nismo kao Jehova, mi se umaramo. Ali nakon godišnjeg odmora, kad smo obnovili svoju fizičku snagu i živce i osvježili svoj duh, spremni smo više raditi — u stvari, s nestrpljenjem očekujemo povratak na posao. To je tako, ako posao nije dosadan, ako se stalno ne ponavlja i ako daje radniku svrhu i smisao, a što većina svjetovnih poslova danas ne pruža.
14. Od kakve je trajne koristi težnja za materijalizmom?
14 Osim nezanimljivog posla, koji prouzrokuje pad radnog morala, mnogi su danas zapali u zamku materijalizma. Konačno, od kakve su trajne koristi materijalni posjedi iznad opravdanih potreba? Suvremeni ljudi kažu: “Ništa ne možeš ponijeti sa sobom.” Salamun je to još snažnije izrazio: “Kao što je gol izašao iz utrobe majke svoje, tako će gol ponovo i otići; i baš ništa od svog teškog rada ne može ponijeti, ništa što bi mogao ponijeti svojim rukama. I to je velika nesreća: uistinu kako je došao, tako će i otići; i kakvu mu je korist što se teško radeći trudio u vjetar?” (Propovjednik 5:15, 16, NS).
15. U kakve se daljnje ispraznosti neki upuštaju?
15 Neki se upuštaju u drugu ispraznost: držati korak sa susjedima. Ili još češće, nadmašiti susjede. Salamun je rekao: “Naučio sam također zašto ljudi tako teško rade da bi uspjeli. Zato jer zavide svojim bližnjima na stvarima.” Ili: “To znači međusobno takmičenje” (Propovjednik 4:4, Today‘s English Version; NS). Zaista su prazni i uzaludni i život i djela zlih: “Postat ćete kao veliko drvo čije će se lišće osušiti, i kao vrt bez vode. I snažan će čovjek postati kučina, a proizvod njegovog djela iskra; oboje će istodobno otići u plamen, kojega neće nitko ugasiti” (Izaija 1:30, 31, NS).
Predstoji rad koji će razveseljavati
16. Kakav zadovoljavajući posao predstoji poslušnom čovječanstvu?
16 Za ljude na zemlji neće rad uvijek predstavljati mučenje u vjetar. Bit će svrsishodan i misaon, kakav je u početku bio dodijeljen prvom ljudskom paru u Edenu. Ostvarit će se Jehovina namjera, da Zemlja postane opći raj za koji će se brinuti pravedna ljudska stvorenja (Izaija 55:11). Nad takvom Zemljom punom savršenih ljudi vladat će Božje Kraljevstvo pod Kristom. Život u tom novom sustavu stvari nikada neće postati jednoličan ili dosadan, jer će biti mnogo posla — ne uzaludnog i ispraznog posla kakav prevladava u ovom starom svijetu, gdje je radni tjedan tako jednoličan i gdje ljudi govore o njegovom početku kao o ponedjeljku nerada (poslije nedjelje). Ne, posao kao što je uljepšavanje Zemlje, ljubazno upravljanje životinjama, odgajanje djece i poučavanje uskrsnulih, dok se Zemlja ne napuni pravednim rodom, bit će zanimljiv, očaravajući i popraćen neočekivanim radostima. Tada će zaposleni ljudi ‘dugo uživati u radu svojih ruku i potpuno ga koristiti’ (Izaija 65:22).
17. Što pokazuje da život neće nikada postati jednoličan kao da smo sve naučili i uradili?
17 Osim fizičkog rada, bit će zaposlen i savršeni mozak, koristeći sve mogućnosti mišljenja. Naravno, čovječanstvo nikada neće sve znati, jer “čovječanstvo nikada neće potpuno shvatiti djelo koje je Bog učinio od početka do kraja”. “O, dubino bogatstva, mudrosti i znanja Božjega! Kako su nedokučive odluke njegove i neistraživi putovi njegovi” (Propovjednik 3:11, NS; Rimljanima 11:33, NS). Bit će uvijek novih izazova i tajni koje će biti potrebno istražiti i u koje će trebati prodrijeti. Iako će Jehovine sluge živjeti vječno, vječnost sama po sebi ipak neće biti dovoljna da oni nauče sve što treba znati o Zemlji i svemiru, koje je Jehova stvorio.
18. Što mora prethoditi našem sudjelovanju u radu na rajskoj zemlji, kao Božjem daru?
18 Međutim, prije nego što ćemo moći obavljati taj usrećujući posao, stoji još jedno djelo koje se sada treba obaviti i koje će nam omogućiti da postanemo dio rajske zemlje. Izvršavati to važno djelo znači za nas sada život ili smrt.
◻ Zašto ljudi imaju potrebu raditi?
◻ U kom smislu se Jehova odmarao, kad je stvorio nebo i Zemlju?
◻ Koji je svrsishodan posao prvobitno Bog dao čovjeku?
◻ Zašto se može reći, da je čak i u ljudskoj nesavršenosti rad dobar za čovjeka?
◻ Što pokazuje da je ljudima bilo namijenjeno uživati u plodovima svoga rada?
◻ Kako je Isus pokazao svoje stajalište prema radu?
◻ Kakav divan rad predstoji Božjim slugama?
[Slika na stranici 7]
Bog je dao čovjeku sadržajan posao