Izrael i “vremena naroda”

“A Jeruzalem će gaziti narodi (gojim) dok se ne navrše određena vremena naroda” (LUKA 21:24, NS).

 1. Kako su se ispunile Isusove riječi u vezi Jeruzalema i na koje se pitanje još treba odgovoriti?

TRIDESET i SEDAM godina nakon što je Isus Krist izgovorio gornje riječi, naime 70. g. n. r. vr., grad Jeruzalem su uništile rimske vojske pod generalom Titom. A što je sa ostalim dijelom proročanstva, koji se odnosi na razdoblje u kome će Jeruzalem gaziti narodi, gojimi, kako ih Židovi danas zovu?

 2. a) Jesu li Isusove riječi značile da grad neće biti ponovno izgrađen i nastanjen? b) Kako su Jeruzalem, i pored privremene okupacije tog svetog grada po križarima, i dalje gazili narodi sve dok nisu istekla ‘vremena’?

² Te riječi nisu značile da se Jeruzalem neće ponovo izgraditi i biti nastanjen ‘dok se ne navrše određena vremena naroda (gojima)’. Tokom narednog stoljeća grad je bio ponovo izgrađen i takozvani križari su se borili za njegovo osvajanje u srednjem vijeku. Ti krvavi križari kršćanstva dokazali su se kao pogani, narodi ili gojimi, baš kao i oni koji su nakon toga nasilno oduzeli grad križarima. Sve do Prvog svjetskog rata (1914-1918) gazili su ti gojimi (“nevjernici”, kako su ih zvali kršćani) grad koji je bio toliko svet Židovima.

 3. Što je rekao britanski ministar vanjskih poslova Balfer lordu Rotšildu, budući da se približavalo osvajanje Jeruzalema od strane britanskih trupa prosinca 1917., a kakav je položaj dobila Palestina nakon rata?

³ Devetog prosinca 1917. godine britanske trupe pod generalom Alenbijom (Allenby) oduzele su Jeruzalem Turcima, koji su bili saveznici njemačkog cara Vilhelma. Budući da se približavao taj poduhvat, ministar vanjskih poslova Velike Britanije, Artur Balfer (Arthur Balfour) je 2. studenoga 1917. poslao saopćenje lordu Rotšildu (Rothschild) iz čuvene Židovske obitelji Rothschild, u kome izjavljuje kako vlada njegovog Veličanstva gleda s naklonošću na osnivanje domovine za Židove u Palestini. Međutim, nakon Prvog svjetskog rata, Društvo naroda (gojim), osnovano 1920. dalo je Velikoj Britaniji pravo upravljanja Palestinom (uključujući i Jeruzalem), koje je prestalo 1948. godine. Nije bilo određeno tko treba preuzeti vlast nad Jeruzalemom po isteku tog prava (mandata).

 4. Što su učinile zainteresirane strane po isteku britanskog mandata u Palestini 1948.?

⁴ Kad je 1948. isteklo britansko pravo upravljanja, odmah su počele djelovati zainteresirane stranke. Muslimani su preuzeli vlast nad većim dijelom istočnog područja, zajedno sa zidom ograđenim gradom Jeruzalemom i njegovim svetištem za obožavanje Alaha. Židovi su preuzeli zapadni dio Palestine i osnovali suvremenu državu Izrael. Tek u šestodnevnom ratu 1967. oteli su Židovi od Arapa Jeruzalem ograđen zidom, zajedno sa Zidom plača, nad kojim je nekada davno stajao židovski hram za obožavanje. Židovi su pobjednički preuzeli upravu nad zapadnom obalom rijeke Jordana i njenim muslimanskim življem.

 5. a) Kako su danas narodi prestali gaziti Jeruzalem, nakon šestodnevnog rata 1967.? b) Zašto smatramo da nešto nedostaje i pored toga što je od 1967. Jeruzalem slobodan grad?

⁵ Tako su zemaljski Jeruzalem i dalje gazili narodi, sve do 1967. No od tada, prema svim izgledima, narodi su prestali gaziti Jeruzalem. Dakle, sada navire pitanje, “I što sad?” Je li to što je Izrael 1967. godine zaustavio gaženje Jeruzalema, donijelo blagoslov cijelom čovječanstvu? Umjesto da prihvate kao blagoslov, mnogi narodi su ogorčeni zbog postojanja Izraela. Stvaranje suvremene države Izraela, svakako, nije dovelo do uspostave Kraljevstva židovskog Mesije. Izrael očito ne traži pomoć i spasenje od Boga Abrahama, Izaka i Jakova, naime od Jehove. Njegova vlada nije kraljevina s pravim potomkom iz kraljevske loze drevnog kralja Davida, koji bi sjedio na prijestolju u Jeruzalemu.

 6. Što moramo priznati obzirom na ulogu zemaljskog Jeruzalema od 1967. i proročanstva Izaije 2:1-4?

⁶ Dakle, od 1967. ne vidimo ispunjenje proročanstva Izaije 2:2-4, u slučaju zemaljskog Jeruzalema:

“Dogodit će se na kraju dana: Gora Doma Jehovina bit će postavljena vrh svih gora, uzvišena iznad svih bregova, k njoj će se stjecati svi narodi (gojim), nagrnut će mnoga plemena i reći: ‘Hajde, uziđimo na Goru Jehovinu, pođimo u dom Boga Jakovljeva. On će nas naučiti svojim putovima, hodit ćemo stazama njegovim. Jer će iz Siona Zakon doći, iz Jeruzalema riječ Jehovina.’ On će biti sudac narodima (gojim), mnogim će suditi plemenima, koji će mačeve prekovati u plugove, a koplja u srpove. Neće više narod (goj) dizat mača protiv naroda (goj) nit se više učiti ratovanju” (NS).

 7. Što danas vidimo u potpunoj suprotnosti sa proročanstvom Izaije 2:1-4, i što možemo reći za proročanstvo Zaharije 8:23?

⁷ Umjesto da prekuju ratna oružja u mirnodopsko oruđe, poganski narodi su jače naoružani nego ikada ranije, pa čak i sama Republika Izrael. Osim toga, danas ne vidimo ispunjenje proročanstva Zaharije 8:23, gdje čitamo:

“Ovako govori Jahve nad Vojskama! U one će dane deset ljudi od naroda svih jezika hvatati jednog Židova za skut govoreći: Idemo s vama, jer čusmo da je s vama Bog” (ST; vidi također Daničić-Karadžić).

 8. Što dovode u sumnju svi gore navedeni činioci obzirom na 1967.?

⁸ Svi ti gore navedeni činioci dovode u sumnju ispravnost tvrdnje, da je godina 1967., u kojoj je bio šestodnevni rat, označila ispunjenje proročanstva: “Jeruzalem će gaziti narodi dok se ne navrše određena vremena naroda” (NS). U stvari, ‘vremena naroda’ su završila ranije. Razmotrimo sada dokaze za tu tvrdnju.

 9. a) Na koji se Jeruzalem Isus osvrnuo kada je rekao da će ‘Jeruzalem biti gažen’, i što je bilo predočeno tim ‘Jeruzalemom’? b) Što će se, prema tome, dogoditi kada se završi gaženje ‘Jeruzalema’?

⁹ Osvrnuvši se na gaženje Jeruzalema po narodima (neznabošcima) Isus je mislio na ono što je zemaljski Jeruzalem bio prije nego su ga počeli gaziti narodi. Sam je rekao nešto ranije: “Ne kunite se nikako: ni nebom, jer je prijestolje Božje; (...) ni Jeruzalemom, jer je grad velikog kralja” (Matej 5:34, 35, ST). Dakle, kad su narodi počeli gaziti Jeruzalem, zadobivši svjetsku prevlast, gazili su Božje Kraljevstvo predstavljeno po kraljevskom gradu Jeruzalemu. Prema tome, na kraju vremena naroda (neznabožaca), kada je bilo završeno gaženje onoga što je Jeruzalem predstavljao, bilo je ponovno uspostavljeno Božje Kraljevstvo u rukama Mesije, potomka kralja Davida.

10. a) Koje su riječi iz Ezehijela bile upućene posljednjem kralju iz Davidove loze? b) Tko je dokazao da ima “zakonsko pravo” vladati i što je Bog učinio za njega?

¹⁰ S tim u vezi proročanstvo Ezehijela 21:25-27, NS; (21:30-32, Daničić-Karadžić) upućeno posljednjem kralju iz Davidove loze, glasi: “A tebi, smrtno ranjeni, zli kneže Izraelov, čiji dan je došao u vrijeme posljednjeg prijestupa, ovako govori Gospodin Jehova: ‘Skini taj turban i odloži krunu. Više neće biti tako. Uzvisih što je nisko, a ponizih visokoga. Ruševine, ruševine, ruševine ću učiniti. I ničija neće biti (kruna), dokle ne dođe onaj koji ima po zakonu pravo i njemu ću je dati’” (NS). To nije bio nitko drugi nego Isus Krist, potomak kralja Davida, koji je dokazao da ima “zakonsko pravo” vladati. 33. g. n. r. vr. bilo je više od 500 Židova koji su posvjedočili da je Bog uskrsnuo Isusa trećeg dana nakon njegove mučeničke smrti (1. Korinćanima 15:3-20).

Mesija se podvrgava vremenima naroda

11. Zašto se Isus nije htio postaviti kraljem u Jeruzalemu i što je rekao namjesniku Ponciju Pilatu?

¹¹ Niti prije a ni nakon uskrsnuća iz mrtvih Isus, Mesija, nije se pokušao postaviti za kralja u zemaljskom Jeruzalemu. Nije nastojao svrgnuti Poncija Pilata, koji je tada bio rimski namjesnik Judeje i Jeruzalema. Jedan razlog tome je bio, da su tada već tekla ‘vremena naroda’, spomenuta u Luki 21:24. Dakle, Isus se podložio tom božanskom uređenju. U skladu s tim, rekao je Pilatu: “Moje Kraljevstvo nije dio ovog svijeta; kad bi moje Kraljevstvo bilo dio ovog svijeta, onda bi se sluge moje borile da ne bi bio predan Židovima. Ali Kraljevstvo moje nije odavde” (Ivan 18:36, NS).

12. Kada su započela vremena naroda i kojim događajem a što je Isus kao istraživač Hebrejskih spisa znao, i koje se pitanje sada javlja u vezi tih ‘vremena’?

¹² Kao istraživač nadahnutih Hebrejskih spisa, Isus Mesija, je znao da su vremena naroda počela prije negoli su Rimljani okupirali Jeruzalem i postavili namjesnike. On je znao da su počela kada je Jeruzalem bio prvi puta razoren, naime, 607. godine pr. n. r. vr. Bog je upotrijebio neznabožačkog kralja Nabukodonozora iz Babilona, koga je nazvao “moj sluga”, da pokori Jeruzalem i Judeju (Jeremija 43:10). Svjetska prevlast neznabožaca se nastavila sve do dana Isusa Mesije, pa i dalje, do vremena kada je Bog odredio da se navrše vremena naroda. Sve do tada moralo je čekati Mesijino Kraljevstvo, Kraljevstvo koje nije bilo ‘dio ovoga svijeta’. Dakle, koliko “vremena” je trebala potrajati vladavina neznabožaca, računajući od 607. g. pr. n. r. vr.?

13. Kako je Bog pokazao babilonskom kralju koliko će trajati ta ‘vremena’ i kako je to djelovalo na kralja?

¹³ Jehova Bog je u snu pokazao Nabukodonozoru, koga je upotrijebio kao svog “slugu”, kako dugo će potrajati ta vremena. Nabukodonozor je doduše bio upotrijebljen da uništi ‘grad velikog cara’, Jeruzalem, a ipak je bio, radi ispunjenja sna, obavezan priznati Jehovu kao ‘Svevišnjega’ i ‘Kralja nebeskoga’ (Matej 5:35; Danijel 4:34, 37). S tim svojim ‘slugom’, Svevišnji Bog i Kralj neba započeo je ‘vremena naroda’ 607. g. pr. n. r. vr.

14. Koje izjave su iznijeli u Manifestu u Londonu osam svećenika obzirom na razvoje događaja na Bliskom istoku 1917. g.?

¹⁴ Zanimljivo je da se krajem 1917. godine, tokom I svjetskog rata, kada su sadašnji ponovno izgrađeni Jeruzalem preuzele britanske trupe, u Londonu sastalo osam najuglednijih svećenika Engleske, koji su izdali Manifest (Proglas), sa sedam značajnih izjava uključujući i ove:

“PRVO. Sadašnja kriza nagovještava kraj vremena naroda (neznabožaca). (...)

ČETVRTO. Izrael će biti vraćen u svoju zemlju u nevjeri, a zatim će biti obraćen Kristovom pojavom u njegovu korist.

PETO. Svi ljudski planovi o ponovnoj izgradnji moraju biti podređeni drugom dolasku našeg Gospodina, jer će svi narodi biti podvrgnuti njegovoj vladavini. (...)

SEDMO. Istine objelodanjene u ovoj izjavi su od posebne praktične vrijednosti u određivanju kršćanskog karaktera i djelovanja obzirom na probleme koji pritiskuju ovaj trenutak.”

15. a) Što je predočavalo jako razgranato stablo u Nabukodonozorovom snu? b) Što je bilo sa svjetskom prevlašću babilonskog Carstva tokom Nabukodonozorovog ludila? c) Kako se nastavlja svjetska prevlast nakon što je Babilon prestao biti svjetskom imperijom?

¹⁵ U snu, koga je Jehova Bog dao svom ‘sluzi’, kralju Nabukodonozoru, utvrđeno je ‘sedam vremena’, koja su određena s neba. Kakve veze ona imaju sa ‘vremenima naroda’ ili kako se podudaraju i poistovjećuju s njima? Na slijedeći način: u proročanskom snu slikovito je prikazana svjetska prevlast visokim i jako razgranatim stablom. Budući da je u vrijeme dobivanja sna Nabukodonozor, ‘sluga’ Jehove Boga imao takvu svjetsku vlast, zato se stablo dovodi u vezi s njim i moglo bi se reći, da predstavlja njega. No, je li njegova svjetska prevlast bila srušena kad je poludio i dok nije sjedio na vladalačkom prijestolju? Da li je prestala svjetska dominacija (gospodstvo) babilonskog carstva? Nije, nego je i dalje vladalo sve do njegovog (Nabukodonozorovog) ponovnog postavljenja za cara, pa i za vrijeme vladavina njegovih nasljednika, Evil-Merodaha, Nabonida i Baltazara. Nakon toga, svjetska prevlast neznabožaca nastavila se preko svjetskih sila koje su slijedile jedna za drugom: Perzijskog carstva, Grčkog carstva, Rimskog carstva zajedno sa svojim izdankom, Britansko-američkom svjetskom silom.

16. Čija svjetska prevlast je doista bila oborena tokom svih tih smjenjivanja neznabožačkih svjetskih sila i koliko vremena je trebalo proći preko panja tog simboličnog stabla?

¹⁶ Čija je svjetska prevlast posebno predočena Jeruzalemom kao ‘gradom velikog cara’, bila srušena i ležala oborena tokom ovog dugačkog vremenskog razdoblja? To je bila vladavina onoga, koga je Nabukodonozor nazvao ‘Svevišnjim’ i ‘Kraljem nebeskim’, dakle Jehovina. Panj, s obručima od željeza i bakra, predstavljao je njegovu privremeno prekinutu svjetsku prevlast. Jehova Bog je odredio da prođe ‘sedam vremena’ preko tog simboličnog panja.

17. a) Kako je, umjesto ‘sedam vremena’, preveden hebrejski izraz u brojnim prijevodima Biblije? b) Kako je bilo moguće, da se i nakon ponovne izgradnje Jeruzalema, dalje nastavlja njegovo gaženje po neznabošcima?

¹⁷ Umjesto ‘sedam vremena’, u nekim engleskim prijevodima Biblije upotrijebljen je izraz “sedam godina” (The Living Bible, Moffatt, Today’s English Version, i An American Translation). Nabukodonozorovo ludilo — vjerojatno bolest poznata kao likantropijab — trajalo je sedam godina. Ozdravivši, priznao je Boga koji ga je izliječio, ali nije dopustio Božjem narodu da se vrati u svoju domovinu. Jehova Bog je odredio da Jeruzalem i zemlja Judeja leže pusti 70 godina. Dakle, neznabošci su nastavili gaziti Jeruzalem čak i nakon njegove ponovne izgradnje po Židovima koji su se vratili početkom 537. g. pr. n. r. vr. Zašto? Zato, jer su ostali podložni neznabožačkoj vlasti bez potomka iz Davidove kraljevske linije, koji bi sjedio na prijestolju u Jeruzalemu kao nezavisan kralj. Dakle očito je, da za Jehovu Boga imaju ‘sedam vremena’ simbolično značenje jer su trajala duže od sedam godina, računajući od 607. g. pr. n. r. vr. (Danijel 4:16, 23, 25, 32).

18. Koliko je iznosilo simbolički gledano tih ‘sedam vremena’, i kada su se navršila?

¹⁸ Prema biblijskom proročanskom računanju vremena, mjesečeva godina iznosi 360 dana. Dakle, simbolična godina, ili ‘vrijeme’, iznosila bi 360 kalendarskih godina. Sedam simboličnih ‘vremena’, ili ‘godina’, predstavljaju 7 x 360 ili 2 520 godina. Računajući od godine 607. pr. n. r. vr., kada je Jeruzalem, ‘grad velikog cara’, uništio Jehovin ‘sluga’ Nabukodonozor, čime je i počelo gaženje Jeruzalema po neznabošcima, tih 2 520 godina navršavaju se u jesen 1914. g. n. r. vr.

19. a) Kako je na Zemlji bila obilježena godina 1914.? b) Što je te godine učinio ‘Kralj nebesa’ u svom prebivalištu, budući da je za to došlo vrijeme?

¹⁹ Ta godina je na Zemlji bila obilježena izbijanjem Prvog svjetskog rata, koji se vodio oko pitanja svjetske prevlasti. Međutim, gore, u prebivalištu ‘Kralja nebesa’, došlo je njegovo vrijeme da pokaže kako “Svevišnji ima vlast nad kraljevstvom ljudskim i daje ga kome on hoće” (Danijel 4:22, 29, ST). Tada je bilo određeno vrijeme da “dođe onaj kome pripada” i da mu Svevišnji dade vlast (Ezehijel 21:30-32; 21:25-27, NS). To je bio proslavljeni Mesija, koga je Kralj neba rodio kao svog duhovnog sina, naime, Isus Krist, koji je bio uskrsnut u nebeski život (Psalam 2:1-7). Tada je došlo vrijeme da mu kralj neba kaže: “Vladaj usred svojih neprijatelja” (Psalam 110:1, 2, NS). To je jamačno značilo da su se doista navršila ‘vremena naroda’.

[Bilješke]

Možeš li odgovoriti?

□ Što je izgleda prestalo kada su Židovi 1967. zauzeli zemaljski Jeruzalem, no je li to okončalo njegovo ‘gaženje’ po neznabošcima?

□ Kada su počela ‘vremena naroda’ i kojim događajem?

□ Kako je utvrđeno da su vremena naroda trajala 2 520 godina, ili do 1914. g. n. r. vr.?

□ Što predstavlja jako razgranato stablo iz Danijelovog proročanstva i kakvo značenje ima njegovo rušenje, a zatim ponovno nicanje?