Jehovina dobrota u “zadnjem dijelu dana”

“Hajde, narode, uziđimo na goru Jehovinu” (IZAIJA 2:3, NS).

1, 2. Koja velika opasnost sada prijeti čovječanstvu? b) Što kažu politički vođe o Harmagedonu?

“ZADNJI DIO DANA”. Zašto se u biblijskom proročanstvu opetovano ponavlja ovaj izraz? Znači li to da su izbrojeni dani čovječanstvu i da će na kraju u jednoj općoj katastrofi biti uništena naša Zemlja i sav život na njoj? O takvoj mogućnosti često govore politički vođe sa zabrinutošću. Na primjer, u jednom televizijskom intervjuu 13. siječnja 1985. godine sovjetski ministar vanjskih poslova Andrej Gromiko upozorio je narod Sovjetskog Saveza “na veliku opasnost koja lebdi nad cijelim čovječanstvom”. On je dodao: “Treba učiniti sve što je u granicama mogućnosti da bi se odstranila ta opasnost, da ne bi došlo do Harmagedona, čega se ljudi pribojavaju već stoljećima.”

² Predsjednik SAD Ronald Reagan osvrnuo se u više navrata na Harmagedon. Njujorški Daily News (Dejli Njuz) od 30. listopada 1983. godine citirao je njegove riječi: “Uvijek se vraćam na vaše stare proroke u Starom zavjetu i znakove koji najavljuju Harmagedon i pitam se jesmo li mi naraštaj koji će to doživjeti.” U jednom novijem izvješaju u Wall Street Journal (Vol Strit Žurnal) izvještava se: “Predsjednik Reagan kaže da on misli na Harmagedon i govori o njemu, ... ali on nije razradio planove za njega.”

 3. a) Što je zapravo Harmagedon? b) Što je mišljeno izrazom “zadnji dio dana?

³ Da, politički vođe govore o Harmagedonu. No, da li razumiju što ta biblijska riječ znači? Očito ne, jer Harmagedon nije smak svijeta izazvan po ljudima. To je Božji sveopći ratu kome će on i njegov sukralj Isus Krist izvršiti osudu nad zlim nacijama i zlim ljudima. On dolazi kao vrhunac “zadnjeg dijela dana” (Danijel 10:14; Otkrivenje 16:14, 16). A što mi trebamo razumjeti pod izrazom “zadnji dio dana”? U drugim prijevodima Biblije preveden je taj izraz kao “zadnji dio dana” ili “svršetak dana” (Rotherham, ST). Tako prevedene hebrejske riječi glase ‘a.charith’ hay.ya.mim’. Prema Theological Dictionary of the Old Testament (Teološki rječnik starog Zavjeta) one često znače “vrijeme kraja” ukazujući ne samo na budućnost nego i “kako će povijest dostići vrhunac, pa i njen ishod”.

 4. Kako će se “vrijeme kraja” primicati svom vrhuncu i s kakvim ishodom?

⁴ Čovječanstvo živi otprilike 70 godina u vremenu “svršetka sustava stvari” kojega je Isus prorekao u Mateju 24:3 do 25:46. To razdoblje koje je započelo 1914. godine jeste “vrijeme kraja” u kome se događaji napredujući približavaju svom vrhuncu. To će biti u “velikoj nevolji” kada će biti uništena cijela zla Sotonina organizacija (Matej 24:21, 22). Veličanstven ishod stvari bit će opravdanje Jehovinog svetog imena (Ezekijel 38:16, 23).

Jehovina dobrota

 5. Koje ohrabrujuće rijeci nalazimo u Ozeju 3:5?

⁵ Jehova je Bog ohrabrenja. Kakve je divne potičuće izjave dao zapisati po cijeloj svojoj Riječi, Svetom pismu! Jedna od tih izjava nalazi se u Ozeju 3:5, gdje čitamo: “Nakon toga će se vratiti sinovi Izraelovi i tražit će Jehovu, Boga svojega, i Davida, kralja svoga, s drhtanjem će pristupiti Jehovi i njegovoj dobroti, u zadnjem dijelu dana” (NS).

 6. Kako se razlikuje duhovni Izrael od sekti kršćanstva?

⁶ Godine 537. pr. n. r. vr. vratio se ostatak Izraelaca iz babilonskog ropstva da bi nastavili obožavanje Jehove u Jeruzalemu. Jednako je tako bilo i u novo vrijeme; pomazani ostatak duhovnog Izraela “vratio se” iz ropstva Sotonine organizacije i usrdno ‘tražio Jehovu, svog Boga‘. Kakva je to suprotnost prema otpadničkim sektama kršćanstva! Ni jedna od njih ne želi priznati Jehovu za “svog Boga”. Umjesto da ‘traže Jehovu‘, one izbjegavaju svaku upotrebu njegovog imena.

 7. Kako je Jehovin narod odao čast njegovom imenu?

⁷ Na samom početku ‘zadnjeg dijela dana‘ izišao je u Kuli stražari od 1. siječnja 1926. g. (engl.) izazovni članak: “Tko će slaviti Jehovu?”. Ponovno sakupljeni ostatak duhovnog Izraela vjerno se odazvao tom pozivu i 1931. godine radovali su se prihvaćanju imena “Jehovini svjedoci” (Izaija 43:10, 12). Do danas oni nastavljaju uzvisivati Jehovino ime pred stanovnicima Zemlje. Tako su na primjer 1984. godine izdali na mnogim jezicima milijune primjeraka brošure “Božansko ime će trajati zauvijek”, koja je privlačna i u boji.

8, 9. a) Što je mišljeno ‘traganjem za Davidom, svojim kraljem’? b) Kada i gdje je kralj postavljen? c) Kako je Jehovin narod došao do tog razumijevanja?

⁸ Ozej je također prorekao da će se ti duhovni sinovi ‘vratiti i doista tražiti ... Davida svoga kralja’. Tjelesni Izrael nije više imao kralja od pada dinastije kralja Davida 607. godine pr. n. r. vr. Tada je počelo razdoblje 2520 godina neznabožačke vladavine — “određena vremena naroda” ili vremena neznabožaca (Luka 21:24; Danijel 4:16). Međutim, kad je 1914. godine n. r. vr. počeo “zadnji dio dana”, Bog je u Sionu, “nebeskom Jeruzalemu”, postavio za kralja onoga koga je David predočavao — Isusa Krista (Jevrejima 12:22; Psalam 2:6).

⁹ Jehovin narod na Zemlji nije sve to odmah razumio. Međutim, njihovo traganje za ‘Davidom našim kraljem’ dostiglo je vrhunac kada je izišao članak “Rođenje nacije” u Kuli stražari od 1. ožujka 1925. g. (engl.). U tom članku je bio iznesen ključni dokaz temeljen na 12. poglavlju Otkrivenja, da je Jehovino mesijansko Kraljevstvo rođeno na nebu 1914. godine i da Krist sada vlada ‘usred svojih neprijatelja’ (Psalam 110:1, 2; 2:1-6).

10. a) Tko ‘pristupa Jehovi s drhtanjem’ i kako? b) Zašto je danas toliko važan “strah Jehovin”?

¹⁰ Pomazani ostatak i svi ostali koji su učinili predanje Jehovi, duboko su svjesni svojih grijeha iz prošlosti. Ponizno i ‘s drhtanjem pristupaju Jehovi’, moleći za oproštenje prošlih grijeha. A sada, dok se približava svom vrhuncu ovaj “zadnji dio danâ”, ljubitelji Jehove još brižljivije paze da ne zgriješe protiv Boga i njegovih pravednih zakona. Mi moramo i dalje ‘pristupati Jehovi s drhtanjem‘, bijući svoje tijelo, da bi se kako spasili i ušli u Božje novo uređenje (1. Korinćanima 9:27). Uvijek moramo imati na umu da je “strah Jehovin početak mudrosti” (Psalam 111:10, NS).

11. a) U kom je pogledu dobar Jehova? b) Zašto moramo ‘s drhtanjem pristupiti Jehovinoj dobroti’?

¹¹ Kako dakle možemo ‘s drhtanjem prići ... njegovoj dobroti‘? Jehova je u cijelosti dobar. On je suština svih moralnih vrlina. On se u potpunosti brine za sve naše potrebe. Zato i mi možemo s pouzdanjem reći poput Davida: “Jehova je moj pastir. Ništa mi neće nedostajati. Sigurno će me pratiti dobrostivost i ljubazna dobrota u sve dane mog života” (Psalam 23:1-6, NS). Sada i sve do kraja ‘zadnjeg dijela dana’ mi moramo ‘s drhtanjem pristupiti Jehovinoj dobroti’ — s povjerenjem da će naši grijesi biti oprošteni temeljem dragocjene žrtve njegovog sina, Isusa (1. Ivanova 2:1, 2). Stoga zahvalno izjavljujemo: “O, Jehova, kako je obilna tvoja dobrota, koju si sačuvao za one koji te se boje!” (Psalam 31:17, 19, NS).

12. a) Kako možemo oponašati Jehovinu dobrotu? b) Zašto je veoma važno da tako činimo?

¹² Dok Sotonin svijet sve više tone u močvaru pokvarenosti, neka bi mi oponašali Jehovinu dobrotu donoseći dobru vijest o Kraljevstvu svojim bližnjima i pokazujući božanske osobine u svom životu. Neka bi doista razvijali plodove duha, uključujući dobrotu, u svim međusobnim odnosima — u svojim obiteljima, u svojim skupštinama i u svom ophođenju s ljudima iz svijeta (Galaćanima 5:22, 23; Psalam 119:65-68). Činiti to je veoma važno da bi preživjeli ‘zadnji dio dana’.

Savjet patrijarha

13. a) Kome može danas koristiti razmatranje proročanstva koje je Jakov izrekao na samrtnoj postelji? b) Koji savjet sadrži to proročanstvo?

¹³ Prije otprilike 3700 godina patrijarh Jakov (koji se također zvao Izrael) izgovorio je na svojoj samrtnoj postelji jedno proročanstvo. Upućujući riječi dvanaestorici svojih sinova, poglavarima plemena Izraelovih, on je rekao: “Skupite se, da vam kažem što će vas zadesiti u zadnjem dijelu dana (NS). Njegove riječi se danas odnose na preostale članove duhovnog Izraela i u proširenom smislu na njihove suradnike, “druge ovce”. Nitko od njih ne može nekažnjeno omalovažavati Jehovina moralna mjerila, kao što je to učinio Ruben, niti si može dozvoliti sklonost nasilju poput Šimuna i Levija. Umjesto toga oni moraju razvijati osobine kao što su hrabrost, povjerenje u Jehovu i uspješnost, poput ostalih sinova Izraelovih (1. Mojsijeva 49:1, 3-7, 9, 18, 22; Ivan 10:16, usporedi 2. Petrova 1:8-11).a

14. Koja dva srodna proročanstva o “vremenu kraja” sadrže savjet posebno za “druge ovce”?

¹⁴ Međutim, poseban savjet je dan “drugim ovcama”, koje imaju izgleda preživjeti “vrijeme kraja”. Nalazimo ga, tako reći radi naglašavanja njegove važnosti, dva puta u srodnim biblijskim proročanstvima, u Izaiji 2:2-5 i Miheju 4:1-5.

Stjecati se k Božjem domu

15. a) Kako su se ispunile riječi Izaije 2:2? b) Koju razliku vide danas blage osobe i kako na to odgovaraju?

¹⁵ U Izaiji 2:2, čitamo: “Dogodit će se u zadnjem dijelu dana: gora doma Jehovina bit će postavljena vrh svih gora, uzvišena iznad svih brijegova, k njoj će se stjecati svi narodi” (NS). Od 1935. g. već preko 50 godina, sakupljaju se “poželjne stvari svih naroda” u Jehovin dom obožavanja, ‘ispunjavajući ga slavom’. Ova “bujica” izgleda postaje sve većom kako se približava svom vrhuncu “zadnji dio dana”. Simbolična gora čistog obožavanja Jehove postaje sve istaknutijom, tako da blage osobe mogu vidjeti koliko se ona razlikuje od sektaških “brijegova” i “gora” Sotoninog popustljivog svijeta. Oni “izlaze” iz krive religije i bježe u sve većem broju k Jehovinoj gori obožavanja (Agej 2:7; Otkrivenje 18:2, 4, 5; Psalam 37:10, 11).

16. a) Kojem se pozivu odazivaju danas blage osobe? b) Kako Jehova ispunjava svoje obećanje ‘da će to ubrzati’?

¹⁶ Ovi blagi se odazivaju na poziv iz Izaije 2:3: “Hajde, narode, uziđimo na goru Jehovinu, pođimo u dom Boga Jakovljeva. On će nas naučiti svojim putevima, a mi ćemo hoditi njegovim stazama. Jer će iz Siona Zakon doći, iz Jeruzalema riječ Jehovina” (NS). Jehova već ispunjava svoje obećanje ‘da će ubrzati to u pravo vrijeme‘ (Izaija 60:22, NS). Stalno rastuće ‘veliko mnoštvo ... iz svih naroda’ stječe se k Jehovinom obožavanju. Od tih se 1982. godine krstilo 138.540; 1983. godine 161.896 i 1984. godine 179.421. Oni žele biti spašeni tijekom “završnog dijela dana” (Otkrivenje 7:9, 14).

17. a) Kako mogu novi Svjedoci pokazati cijenjenje Jehovine dobrote? b) Koji pozitivan poziv moramo svi poslušati?

¹⁷ Ovi novi Svjedoci cijene što ih Jehova u svojoj dobroti dovodi k svjetlosti istine i žarko žele pokazati dobrotu drugima. Oni se raduju pouci koju Jehova daje kroz svoju Riječ i svoju organizaciju. Mojsijev zakon sadrži mnoge zabrane (“ne smiješ”, NS), a Izraelci su ih svakako morali poštovati. (Vidi 2. Mojsijeva 20:3-17.) No, dvije velike zapovijedi za kršćane, koje je postavio Isus, pozitivni su pozivi ‘da ljubimo Jehovu svog Boga čitavim svojim srcem i svom svojom dušom, cijelim svojim umom i svom svojom snagom i da ljubimo svoga bližnjega kao samoga sebe’ (Marko 12:29 -31, NS). Ujedinjeni, Jehovini svjedoci sada slušaju “zakon” kojeg Bog šalje iz nebeskog Jeruzalema, primjenjujući njegova pravedna načela.

18. a) Kakva pravila moramo poštovati? b) Od kakve je koristi slušati zdrava (korisna) pravila?

¹⁸ To međutim ne znači, da Jehovin narod ne mora poštovati nikakva pravila. Apostol Pavao nas podsjeća: “Neka sve bude pristojno i po redu” (1. Korinćanima 14:40; New World Translation — With References, fusnota; NS — priručna Biblija). Možda postoje neka pravila za naše kraljevske dvorane, na primjer, da ograničimo potrošnju električne energije ili da spriječimo malu djecu da koriste Božji dom obožavanja kao igralište nakon sastanka. Poglavari obitelji možda moraju postaviti određena pravila, recimo, za redovito razmatranje dnevnog stavka u obitelji. U betelskim obiteljima postoje pravila koja, recimo određuju da članovi obitelji ukrašavaju dobru vijest svojim pristojnim vanjskim izgledom i njegom (1. Timoteju 2:9). “Svici” koji će se otvoriti tijekom Isusove tisućugodišnje vladavine nesumnjivo će sadržavati pravila koja će koristiti čovječanstvu. Dobro se je već sada naviknuti na poštivanje zdravih (korisnih) pravila postavljenih za održavanje reda i obazrivosti prema drugima (Otkrivenje 20:12; 1. Korinćanima 10:24; Filipljanima 2:3, 4).

U ovom svijetu nasilja

19, 20. a) Kako je postupio Jehovin narod prema načelu iz Miheja 4:3? b) Kako im to koristi tijekom zadnjeg dijela dana”?

¹⁹ Mi se jako brzo približavamo vremenu u kome će se svačija ruka ‘podići na ruku svog bližnjega’ (Zaharija 14:13). Kako reagira Jehovin narod na sve veće bezakonje i nasilje u svijetu? Oni postupaju u skladu s Mihejom 4:3, gdje piše: “I oni će prekovati svoje mačeve u plugove i svoja koplja u radne srpove” (NS). Jehovini svjedoci odbijaju svaku vrstu nasilja. “Niti će se više učiti ratu” (NS). To će im nesumnjivo koristiti u vrijeme “zadnjeg dijela dana”. Tako je bilo do sada.

²⁰ Na primjer, kada je bilo naglašeno u izdanju Kule stražare od 1. studenoga 1983. godine da vatreno oružje nije za kršćane, Jehovini su svjedoci u Novoj Kaledoniji odstranili svoja vatrena oružja. Kratko nakon toga mjesna je politička grupa pretresla jedan grad i spalila svaku kuću u kojoj je našla oružje. Međutim, ni jedna kuća Jehovinih svjedoka nije bila uništena. Često je najbolja obrana biti poznat kao neutralan, kao što se to dokazalo i u Sjevernoj Irskoj, Libanonu, Zimbabveu i drugim zemljama.

21. a) Koji poziv trebamo slijediti i koju odluku trebamo donijeti želimo li biti zaista sretnima? b) Kada možemo biti sigurni da ćemo i mi osjetiti Jehovinu dobrotu?

²¹ Možemo se smatrati sretnima ako slijedimo poziv iz Izaije 2:5: “Hajde, ... pođimo u Jehovinoj svjetlosti”! (NS). Sretni smo također svi koji smo se udružili u čvrstoj odluci koju je izrazio prorok Mihej, koji je nakon opisivanja rajske sigurnosti i mira među Jehovinim narodom, dalje rekao: “Jer svi narodi idu, svaki u ime boga svojega, a mi, mi idemo u imenu Jahve, Boga našega, uvijek i dovijeka” (ST). Jehovina će se dobrota sigurno pokazati svima nama koji smo i dalje miroljubivo ujedinjeni u pravom obožavanju, da bi preživjeli “zadnji dio dana”.

[Bilješka]

Pitanja za ponavljanje

◻ Što podrazumijevaš pod izrazom “zadnji dio dana”?

◻ Kako mi ‘sa drhtanjem pristupamo Jehovi i njegovoj dobroti’?

◻ Kakvo vodstvo nam pruža proročanstvo koje je Jakov izgovorio na samrtnoj postelji?

◻ Koje pozitivne korake trebamo poduzeti vi skladu sa Izaijom 2:2-5 i Mihejom 4:1-5?

[Slika na stranici 12]

Ozej nas hrabri da oponašamo Jehovinu dobrotu

[Slika na stranici 13]

Jakov opisuje poželjne i nepoželjne osobine

[Slika na stranici 14]

Izaija nas poziva da ‘polazimo u Jehovinoj svjetlosti’

[Slika na stranici 15]

Mihej nas ohrabruje ‘da zauvijek hodimo u imenu Jehovinom’