Raditi s Organizatorom cijelog svemira
“Mi smo Božji suradnici. Vi ste Božja njiva, Božja građevina” (1. KORINĆANIMA 3:9, NS).
1. Koji je pojam, izrečen pred više od 60 godina, uzbudio slušatelje i kako je djelovao na ozbiljne istraživače Biblije?
“BOŽJA ORGANIZACIJA”. Ovaj izraz je upotrijebio pred više od 60 godina član Udruženja Kule stražare prilikom razmatranja dnevnog citata u blagovaonici Betela. Kako je to uzbudilo betelsku obitelj u Brooklynu (New York)! Taj jedinstveni pojam — “Božja organizacija” — davao je od tada smjer u mišljenju, govoru i pisanju istraživača Biblije. Proširio je njihov duhovni vidik s obzirom na sva djela stvaranja i snažno utjecao na njihov stav prema izvanrednom organizatoru cijelog svemira, Jehovi Bogu.
2. Kako se može definirati riječ “organizacija” prema njenom grčkom izvoru?
2 Danas to može izgledati čudno budući da se riječ “organizacija” često upotrebljava među Jehovinim svjedocima koji cijene prednost raditi s Organizatorom cijelog svemira (1. Korinćanima 3:5-9). Riječ “organizacija” izvedena je iz grčke riječi órganon. Ona između ostalog znači, instrument ili spravu za obavljanje posla. U prijevodu Septuaginta pojavljuje se više puta i odnosi se na muzički instrument, poput Davidove harfe. Korijen te riječi je er’gon, imenica koja znači “rad”. Dakle, organizacija je također uređenje koje služi za izvršavanje nekog posla ili postizanje nekog cilja i to na najbolji mogući način i uz najmanje utrošeno vrijeme i energiju.
Ranija gledišta o organizaciji
3. Što je rečeno o “našoj organizaciji” u ožujskom izdanju ovog časopisa 1883. godine?
3 Godinama ranije istraživači Biblije su imali teškoća u primjeni riječi “organizacija”. Na primjer, u Kuli stražari od ožujka 1883. (engl.) pisalo je:
“Iako je fizičkom čovjeku nemoguće vidjeti našu organizaciju — jer ne može razumjeti stvari Božjeg duha — mi se nadamo da vi možete vidjeti da je prava crkva najdjelotvornije organizirana i da ima najbolji mogući raspored posla. ... Mi imamo neograničeno povjerenje u svoga Vojskovođu; i ova savršena, za svijet nevidljiva organizacija napreduje u pravcu sigurne i slavne pobjede.”
4. Koje je gledište o organizaciji bilo izneseno u izdanju ovog časopisa od 1. prosinca 1894. godine?
4 Međutim, u Kuli stražari od 1. prosinca 1894. (engl.) pisalo je:
“Baš kao što organiziranje crkve novog doba evanđeliziranja nije bilo dio djela žetve starog židovskog doba, tako je i sadašnje djelo žetve u doba evanđelizacije odvojeno i različito od djela novog milenijskog doba koje se sada približava. ... Jasno je da bi formiranje vidljive organizacije tih sakupljenih bilo suprotno duhu božanskog planiranja; ako bi do toga došlo, izgledalo bi da se crkva želi priključiti danas popularnoj ideji o organizaciji. (Vidi Izaiju 8:12.) Kod sadašnjeg djela ne radi se o organizaciji, nego o odvajanju — baš kao što je bilo i kod židovske žetve (Matej 10:34-36). ...
Iako mi iz tog razloga ne pretpostavljamo da vidljiva organizacija sakupljenih pripada Božjem planu za djelo žetve, kao da smo očekivali da kao organizacija ostanemo ovdje za neko drugo vrijeme, smatramo da je njegova volja da oni koji ljube Gospodina često razgovaraju među sobom o svojim zajedničkim nadama i radostima ili kušnjama i teškoćama i da razgovaraju o dragocjenim stvarima Božje riječi.”
5. Što je rečeno o organizaciji u knjizi Nova stvorenja?
5 Prema tome, kršćansku skupštinu se nije tada smatralo organizacijom. No smatralo se da je dobro uvesti red u skupštinu ili eklesiju. Na primjer, naslov 5. studija knjige “Nova stvorenja” (engl. 1904.) glasio je “Organizacija novih stvorenja”, i ta je studija započinjala riječima: “Kao što nova stvorenja neće postići svoje savršenstvo ili svoju potpunost prije prvog uskrsnuća, tako će i njegova organizacija biti tek tada savršena. To je predočeno slikom hrama, gdje dolazimo k Isusu koji ... nas je otesao, oklesao, dotjerao i izglačao za naša mjesta u slavnom hramu budućnosti.”
6. Tko je prema knjizi Dođi Kraljevstvo tvoje označen kao “majka” članova novih stvorenja?
6 Zanimljivo je da je u knjizi Dođi Kraljevstvo tvoje objavljenoj 1982. godine rečeno za te pomazanike “novih stvorenja”: “Što se tiče Izaije 54:1-8, apostol Pavao je to osvijetlio svjetlom nadljudske mudrosti i primijenio na duhovni Sion, našu majku ili zavjet, predočen Sarom. Tjelesno sjeme Abrahamovo bilo je odbačeno da ne bi postalo naslijeđe obećanja, a pravo sjeme, Krist (predočeno Rebekom i Izakom), bilo je prihvaćeno kao jedino naslijeđe (sjeme) obećanja (Galaćanima 4:22, 24, 26-31).”
7, 8. Tko je muž “majci” kršćanske skupštine i što u vezi toga govori Izaija 54:1-8?
7 Ova izjava nema nikakve veze sa Svjetskom cionističkom organizacijom koju je osnovao 1897. g. Theodor Herzl. Ta organizacija se bavila Jeruzalemom ovdje na Zemlji, a ne “Gornjim Jeruzalemom”, “majkom” kršćanske skupštine (Galaćanima 4:26). U knjizi Dođi Kraljevstvo tvoje nije otkrivena činjenica da je bračni vlasnik “majke” kršćanske skupštine Bog koji je predočen Abrahamom. Jehova nije vjenčan sa abrahamskim zavjetom ili novim zavjetom, nego sa “Gornjim Jeruzalemom”, koji je predočen Izakovom majkom, Sarom. Poput Sare, i “Gornji Jeruzalem” mora biti nešto živo i pokazati osobnost.
8 Tko dakle sačinjava “Gornji Jeruzalem”? Da bi to ustanovili, razmotrimo najprije Izaiju 54:1-8, gdje među ostalim čitamo:
“Raduj se nerotkinjo, ti što više ne rađaš! Zapjevaj i poklikni, ti što bolove više nemaš! Jer će sinova napuštene više biti no sinova one koja je kod muža (“bračni vlasnik”, NS), govori Jehova. ... Jer je muž tvoj (“bračni vlasnik”, NS) tvorac tvoj, ime mu je Jehova nad vojskama; spasitelj je tvoj Svetac Izraelov, preziva se Bog nad cijelom zemljom. Jer kao ženu ostavljenu i ožalošćenu tebe Jehova doziva, kao ženu od mladosti otpuštenu, govori tvoj Bog. Za malo sam tebe napustio, al‘ ću te s velikom ljubavlju primiti; u času gnjeva sakrih lice svoje od tebe, ali ću se vječnom ljubavlju smilovati na te, govori Jehova, izbavitelj (“otkupitelj”, NS) tvoj” (BA).
9. a) Koga ili što je Jehova tješio prema Izaiji 54:1-8? b) Tko je, prema Galaćanima 4:25, 26, ta simbolična žena, kojoj se obraća u predodžbi?
9 Prije svega Jehova nije uputio ove riječi nekom zavjetu, nego ih je uputio jednom narodu, svom izabranom narodu, koji je bio u zavjetu s njim. Taj narod je, s Božjeg gledišta, bio kolektivna “žena”, poput njegove “supruge”. Prema pismu apostola Pavla Galaćanima, ova simbolična “žena” je nešto predočavala, ali on nije rekao da je predočavala zavjet ili ugovor. Zavjet ne može biti utješan. Umjesto toga, Pavao je pokazao da je “žena” prema uzoru nešto živo, slična “majci”, kao što je i “bračni vlasnik” Jehova, živa osoba koja ima inteligenciju i sposobnost pružiti utjehu. Apostol Pavao je govorio o ženama iz drevnog vremena kada je pisao: “Ova Agara (sluškinja koja je Abrahamu rodila Izmaela umjesto svoje gospodarice Sare) znači Sinaj, gora u Arabiji, i odgovara današnjem Jeruzalemu (kada je Pavao živio na Zemlji), jer je u ropstvu (Mojsijevog zakona) sa svojom djecom. A Gornji Jeruzalem slobodan je i taj je majka naša” (Galaćanima 4:25, 26, NS).
Jeruzalem u ropstvu
10, 11. a) Koji su značajan doživljaj imali Izraelci na gori Sinaju? b) Što se je dogodilo sa zavjetom Zakona 33. g. n. r. vr.?
10 Agara ne predočava zavjet Mojsijevog zakona. Niti je taj zavjet sa svojih deset zapovijedi predočen sinajskom gorom, koja odgovara Agari. Bog, naravno, nije sklopio zavjet sa Sinajskom gorom. No to je bilo mjesto gdje je Bog Izraelce, koje je oslobodio egipatskog ropstva, doveo u zavjetni odnos sa sobom i postupao s njima kao sa slobodnom nacijom. To se je dogodilo stoljećima nakon što je Bog s Abrahamom sklopio jednostran zavjet, obećavši mu muško sjeme.
11 Kada je Mojsije, posrednik zavjetnog Zakona, sišao s gore Sinaj, lice mu je imalo nadljudski sjaj, koji je bio toliko jak da je morao pokriti lice velom da bi Izraelci mogli gledati u njega (2. Korinćanima 3:12-16). Međutim, Mojsije nije bio na sinajskoj gori u direktnom dodiru s Jehovom, nego je Bog sklopio zavjet s Izraelcima preko anđela (Djela apostolska 7:37, 38; Jevrejima 2:2). Tako je izraelska nacija postala podložna zavjetu Zakona. Stoljećima kasnije taj je zavjet bio otklonjen pribijanjem Isusa na mučenički stup 33. g. n. r. vr. (Kološanima 2:13, 14).
12. a) Čija je “majka” bio zemaljski Jeruzalem? b) U kakvom se ropstvu nalazio zemaljski Jeruzalem prije 19 stoljeća i zašto nije nikada postao slobodan?
12 Pavao je pisao da gora Sinaj odgovara zemaljskom Jeruzalemu njegovih dana. Naravno, Jeruzalem nije bio zavjet; to je bio veoma lijepi grad sa židovskim žiteljima. Kao glavni grad predstavljao je naciju i bio simbolična “majka” “djece”, to jest svih pripadnika židovske ili izraelske nacije (Matej 23:37). U Jeruzalemu se nalazio hram Jehove, Boga, s kojim su Izraelci bili u zavjetnom odnosu. No, tada židovski narod nije imao svoje nezavisno kraljevstvo, kojim bi vladao potomak kralja Davida. Dakle, oni nisu bili slobodni, nego su se nalazili u ropstvu poganskih političkih vlasti. A što je bilo još teže, oni su se nalazili u religioznom ropstvu. Jedino ih je obećani Mesija, Isus Krist, mogao osloboditi toga kao i ropstva grijeha. No, taj Jeruzalem nije prihvatio Isusa za mesiju i kralja i zato nije nikada postao slobodan. Umjesto toga, bio je razoren od ruku Rimljana 70. godine n. r. vr., što je bila katastrofa za njegovu “djecu”.
Slobodan Jeruzalem
13. Što je rekao Pavao o slobodnom Jeruzalemu i od čega trebaju biti slobodna njegova “djeca”?
13 Pavao je porobljeni zemaljski Jeruzalem stavio nasuprot “Gornjem Jeruzalemu”, koji je “slobodan”. Citirajući iz Izaije 54:1-8 pisao je:
“Ali je Gornji Jeruzalem slobodan i on je majka naša. Jer je napisano: ‘Raduj se, nerotkinjo, koja ne rađaš, kliči i viči ti koja nemaš porođajne bolove; jer su brojnija djeca osamljene nego one koja ima muža.’ A vi ste, braćo, kao Izak, djeca koja pripadaju obećanju. Ali kao što je onda onaj koji je rođen na tjelesan način počeo progoniti onoga koji se rodio na duhovan način, tako biva i sada. A što kaže Pismo? ‘Otjeraj sluškinju i njenog sina, jer sin sluškinje nipošto neće biti nasljednik sa sinom slobodne.’ Tako, braćo, nismo djeca ropkinje, nego slobodne. Za tu slobodu Krist nas je oslobodio. Zato čvrsto stojte i ne dopustite da vas ponovo upregnu u jaram ropstva” (Galaćanima 4:26 do 5:1, NS).
14. Zašto je bilo Izakovo rođenje “na duhovan način”?
14 Kršćani u Galiciji bili su “Božja djeca na osnovu njegovog obećanja” (Galaćanima 4:28, Today’s English Version). To je bilo predočeno rođenjem Izaka stogodišnjem Abrahamu i njegovoj devedesetogodišnjoj ženi Sari — u ispunjenju obećanja koje je Jehova dao tom vjernom patrijarhu. Da, Izakovo rođenje je uslijedilo čudom, nikako ne “na tjelesan način” (1. Mojsijeva 18:11-15). Dakle, moralo je biti “na duhovan način”. Da, bio je potreban duh Jehove, većeg Abrahama, da ponovo oživi sposobnost razmnožavanja slobodne žene Sare kao i njenog muža Abrahama (Rimljanima 4:19). Vrijedno je pažnje da obećanje još nije bilo staro u vrijeme rođenja Izaka, godine 1918. pr. n. r. vr. jer je tada prošlo tek 25 godina od Abrahamovog ulaska u obećanu zemlju Kanaan godine 1943. pr. n. r. vr., kada je obećanje stupilo na snagu.
15. Koliko je bio “Gornji Jeruzalem” bez djece i kada je počelo biti brojno njegovo potomstvo?
15 “Gornji Jeruzalem” bio je mnogo više vremena “usamljen”, to jest bez djece, nego Sara. U stvari, “Gornji Jeruzalem” nalazio se u takvom stanju od 1943. pr. n. r. vr., kada je stupilo na snagu abrahamsko obećanje, do Isusovog krštenja godine 29. n. r. vr. Tada je Isus bio rođen duhom Jehove, većeg Abrahama, te bio pomazan tim istim duhom da bi postao Krist ili pomazanik, Mesija. Ali, “Gornji Jeruzalem” nije trebao imati samo jedno duhovno dijete. Zato je duhom većeg Abrahama rođeno 120 Isusovih učenika o Duhovima 33. n. r. vr., nakon njegovog uskrsnuća i uzašašća na nebo. Tada su ti učenici također bili pomazani duhom tako da su postali duhovna braća većeg Izaka, Isusa Krista. Nešto kasnije istog dana krstili su se još drugi Židovi kao Isusovi učenici — oko 3000. I oni su bili pomazani svetim duhom (Djela apostolska 2:1-42). Tako je “Gornji Jeruzalem” tog dana postao “majka” mnoge djece.
16. Tko ili što je “Gornji Jeruzalem”?
16 Apostol Pavao objelodanjuje da je žena nazvana u Izaiji 54:1-8 “Gornji Jeruzalem”. Jehova Bog je njen “bračni vlasnik” kao i njen veliki tvorac. Simbolično govoreći, ona je njegova “žena”, “supruga” ili ženi slična organizacija gore na nebu. On ju je učinio plodnom poput supruga, da bi mogla proizvesti “sjeme” koje je obećano u danima Abrahama (Galaćanima 3:16, 26-29).
17. Kako je “Gornji Jeruzalem” postao majka glavnog “sjemena” većeg Abrahama?
17 Jedinorođeni Božji sin proizišao je iz Jehovine nebeske ženi slične organizacije, jer je samo tako mogao biti glavno “sjeme” većeg Abrahama. Na taj način je ta organizacija postala “majka” Božjeg sina. Isus Krist nije bio simbolični sin zemaljskog Jeruzalema kada je bio na Zemlji, jer se taj grad nalazio u ropstvu sa svojom “djecom”, dok Isus nije nikada bio porobljen (Galaćanima 4:25). Zemaljski Jeruzalem je bio majka onih prirodnih Židova koji su odbacili Isusa Krista, i to ne samo kao “sjeme” patrijarha Abrahama, nego i kao “sjeme” Jehove Boga, većeg Abrahama (Matej 23:37-39).
Radi sa Velikim Organizatorom
18. Zašto je zemaljski Jeruzalem bio centar pažnje u vrijeme kralja Salamuna?
18 Isus Krist, koji je imao za “majku” Božju nebesku organizaciju, bio je veći i mudriji od kralja Salamuna, čuvenog Davidovog sina i vladara drevnog zemaljskog Jeruzalema. Salamunova slava i mudrost nesumnjivo su pobudile pažnju neizraelskih nacija, na što je i sam Isus ukazao kada je rekao: “Kraljica Juga dići će se na Sudu s ovim naraštajem i osudit će ga, jer je došla s kraja zemlje da bi čula mudrost Salomonovu. A evo, ovdje je nešto više od Salomona” (Matej 12:42, ST; Luka 11:31). Salamun je izrazio tu izvanrednu mudrost između ostalog i svojim način upravljanja. Začuđujuće je bilo kako je on sve to organizirao u svojoj mudrosti.
19. Što je u Salamunovoj vladavini toliko oduševilo kraljicu od Sabe?
19 U 1. Carevima 10:4, 5, ST, čitamo: “Kad kraljica od Sabe vidje mudrost Salomonovu, dvor koji bijaše sagradio, jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, njegove peharnike i paljenice koje je prinio u domu Jahvinu (Jehovinom), zastade joj dah.” (Vidi također 2. Dnevnika 9:4.) Kraljica od Sabe je imala dobar razlog da se divi raspodjeli rada Salamunove služinčadi. Time što je sve dobro raspodijelio i držao u redu, postupao je u skladu s Bogom reda (1. Korinćanima 14:33).
20. a) Što je Salamun dobio od Jehove u znak uslišanja svoje molitve? b) Što čini Isus Krist, koji je “nešto više od Salomona”, i kako postupaju njegovi sljedbenici?
20 Uslišavši Salamunovu poniznu molitvu, Jehova mu je dao “mudrost i razumno srce” (1. Carevima 3:5-14, NS). Veliki Organizator cijelog svemira obdario je Salamuna sposobnošću da sve tako organizira da bi bilo u redu i sposobno za rad. Zato se kralj Jehovinog saveznog naroda obavezao da radi sa božanskim Organizatorom svih djela stvaranja na nebu i Zemlji. Jednako čini i proslavljeni Isus Krist koji je “nešto više od Salomona”. Prema tome, i njegovi vjerni sljedbenici na Zemlji moraju jednako činiti, a to i čine.
Što bi ti rekao?
◻ Kako bi definirao riječ “organizacija”?
◻ Čija je “majka” bio zemaljski Jeruzalem i od kojeg ropstva nije bio nikada oslobođen?
◻ Tko ili što je “Gornji Jeruzalem” i tko su njegova “djeca”?
◻ Kako je upotrijebio Salamun mudrost koju je dobio od Boga i što čine veći Salamun i njegovi sljedbenici?
[Slika na stranici 21]
Kako je bio zemaljski Jeruzalem u ropstvu?
[Slika na stranici 22]
Kraljica od Sabe bila je zadivljena posjetom Salamunu. On je radio sa Organizatorom svemira. Radiš li i ti sa Bogom Jehovom?