Možemo “izdržati do kraja”
“Tko strpljivo izdrži do kraja, bit će spašen” (MATEJ 24:13, The Emphatic Diaglott).
1. a) Što može značiti za pojedince ‘kraj’ koji je Isus spomenuo u Mateju 24:13? b) Što je najvažnije za spasenje?
ISUS KRIST je u velikom proročanstvu o svojoj ‘prisutnosti’ dao izjavu koja daje nadu: “Tko izdrži do kraja, bit će spašen” (Matej 24:3, 13, NS). Za pojedince “kraj” može značiti ili ‘svršetak sustava stvari’ ili smrt, možda nakon duge, teške kušnje. Ipak, za konačno spasenje najvažnija je vjerna izdržljivost (1. Petrova 1:8, 9).
2, 3. a) Zašto možemo biti sigurni da možemo postići spasenje iako smo nesavršeni? b) Što ćemo sada razmatrati?
2 Isus je dao savršen primjer izdržljivosti (Jevrejima 12:1-3). No i mi nesavršeni ljudi, možemo biti vjerni Bogu i pored teških patnji i progonstava ‘pravde radi’ (Matej 5:10). Da, Jehovinom nezasluženom dobrotom možemo postići spasenje i dobiti vječni život kroz otkupnu žrtvu njegovog ljubljenog Sina, Isusa Krista (Ivan 3:16; 1. Ivanova 2:1, 2).
3 Apostol Pavao, iako nesavršen, daje nam divan primjer izdržljivosti, koja vodi do spasenja. Razmatrajući njegovu obranu zapisanu u 2. poslanici Korinćanima 11:23-27, saznali smo, da je u radu i patnjama ‘bio bolji’ sluga Kristov od korintskih ‘nadapostola’. Kako ćemo vidjeti, on ih je nadmašio kao ‘sluga Kristov’ i u putovanjima, opasnostima i raznim teškoćama.
Opasna putovanja na unapređivanju dobre vijesti
4. Na koja putovanja je Pavao mislio kada je rekao da je ‘često putovao’?
4 Česta putovanja: Pavao je često putovao objavljujući dobru vijest nadmašivši u tome svoje protivnike u Korintu (st. 23, 26). Naravno, susretao se sa uobičajenim opasnostima, koje su prijetile putnicima u rimskom svijetu. No, njegova putovanja su bila dalekosežna i vrlo naporna. Putovanja su ga vodila u gradove kao što su Antiohija pizidijska, Ikonija, Listra, Derba, Filipi, Solun, Bereja, Atena i Korint (Djela apostolska 13:14–14:26; 16:11–18:17).
5. Zašto su Pavlova putovanja bila naročito teška i opasna i kako je mogao izdržati takva naporna putovanja?
5 Apostolova putovanja su bila još teža i opasnija jer je bio ‘predmet mržnje radi Kristova imena’ (Matej 10:22). Jehova je ipak dao Pavlu snagu i hrabrost za ta naporna putovanja (Izaija 40:28-31). Kao marljivi sluga, apostol je uistinu ostavio dobar primjer suvremenim Jehovinim svjedocima u unapređivanju interesa Kraljevstva (Matej 6:33).
Vjerno izdržati mnoge opasnosti
6. Na koje ‘opasnosti od rijeka’ je apostol mogao misliti?
6 U opasnostima od rijeka: Pošto je tada bilo razmjerno malo mostova, Pavlov život je bio često u opasnosti pri prijelazu nabujalih rijeka. Na svom misionarskom putovanju je, na primjer, u povratku prolazio kroz Pizidiju, gdje su brze planinske rijeke predstavljale veliku opasnost (Djela apostolska 13:13, 14; 14:21, 24). Jehovini svjedoci — osobito misionari i drugi sluge u udaljenim krajevima — mogu crpsti ohrabrenje iz Pavlovog primjera izdržljivosti pod takvim okolnostima.
7. a) S kakvim je ‘opasnostima od razbojnika’ bio suočen Pavao? b) Kako mogu današnji Svjedoci izdržati slične opasnosti?
7 U opasnostima od razbojnika: Isusova usporedba o ljubaznom Samarićaninu pokazuje, da su putnika u prvom stoljeću mogli napasti razbojnici, koji bi ga svukli, ‘pretukli i ostavili na pola mrtvog’ (Luka 10:25-37). Razbojnici su bili česta pojava u mnogim krajevima kroz koje je Pavao putovao. Kad su na primjer on i Barnaba putovali sjeverno od Perge za Ahtiohiju pizidijsku, prolazili su planinskim područjem, koje je bilo preplavljeno razbojnicima (Djela apostolska 13:13, 14). Ti opasni zločinci napali bi žrtve iz zasjede na usamljenim mjestima a ne bi se uzdržavali ni od primjene sile. Vjerojatno su i Pavla napali razbojnici. Suvremeni Jehovini svjedoci se mogu susresti sa sličnim opasnostima i zato moraju biti oprezni. Poput apostola i oni mogu vjerno izdržati, ne podliježući strahu nego vjerujući u Jehovu da će ih zaštititi (Usporedi Psalam 56:4).
8. Zašto su Židovi mrzili Pavla i željeli ga čak ubiti?
8 U opasnostima od sunarodnjaka: Pavao je propovijedao o na stup pribijenom i uskrsnulom Mesiji, koga su u općenitom odbacili njegovi sunarodnjaci (1. Korinćanima 1:22-24; 2:2). Osim toga, propovijedao je, da je opravdanje moguće vjerom u Isusa Krista, a ne djelima Mojsijevog zakona (Rimljanima 3:20; 5:18-21; 6:14). Dakle, Židovi su smatrali Pavla otpadnikom, mrzili ga, tukli i željeli ga ubiti (Djela apostolska 9:23-25). Čini se da su njegovi sunarodnjaci bili ljuti i zato, jer je on pridobio za kršćanstvo neke neznabošce, od kojih su Židovi željeli načiniti prozelite svoje religije (Matej 23:15; Djela apostolska 17:1-10).
9. S kakvim je ‘opasnostima od neznabožaca’ bio suočen apostol i da li su ga one ušutkale?
9 U opasnostima od neznabožaca: Pavla su proganjali i neznabošci ili pogani (Djela apostolska 19:11-41). U stvari, njegovi židovski neprijatelji su katkada poticali neznabošce, da primijene silu protiv apostola (Djela apostolska 14:1-7, 19, 20). Međutim, takve opasnosti od Židova i neznabožaca nisu ušutkale tog neustrašivog objavitelja Kraljevstva. Tako i danas proganjani kršćanski Jehovini svjedoci neustrašivo propovijedaju među sunarodnjacima i drugima (Djela apostolska 17:30; usporedi Psalam 59:1-4).
10. Kako je bio Pavao ugrožen ‘u gradu’?
10 U opasnostima u gradu: Pavao je na više načina bio proganjan u gradovima: Damasku, Jeruzalemu, Listri i Efezu (Djela apostolska 9:23-30; 14:19; 19:29-31). Neznabožački protivnici u Filipima rekli su Pavlu i Sili da ‘bune njihov grad’. Zato su ti evanđelisti postali žrtve svjetine koja ih je napala, a zatim su bili išibani i zatvoreni (Djela apostolska 16:16-24). No, to nije zaustavilo te objavitelje Kraljevstva, kao što ni danas slično nasilje ne može ušutkati Jehovine svjedoke.
11. Koje ‘opasnosti su postojale u pustinji’?
11 U opasnostima u pustinji: Apostol nije ograničio svoje djelovanje samo na naseljena područja i prometne putove. Putovao je i kroz rijetko naseljena područja, pa i kroz ‘pustinje’. Pavao se hrabro suočio sa mogućim opasnostima: gladovanjem, olujom, mogućnošću da zaluta, da mu se prišuljaju divlje zvijeri i da ga napadnu razbojnici.
12. S kojim je ‘opasnostima na moru’ bio Pavao suočen i da li ga je to odvratilo od vršenja službe?
12 U opasnostima na moru: Kada je djelo širenja dobre vijesti, ili pomaganja vjernicima zahtijevalo putovanje ‘dubokim morem’, postojale su opasnosti od silnog nevremena, kao i od mogućeg brodoloma. Ipak Pavao nije dopustio da ga takve opasnosti odvrate od vršenja službe, kako ne dopuštaju ni mnogi suvremeni Svjedoci, koji hrabro podnose slične opasnosti putujući u cilju unapređivanja interesa Kraljevstva.
U opasnostima od ‘lažne braće’
13, 14. a) Tko su bila ‘lažna braća’? b) Zašto su ‘lažna braća’ bila osobito opasna? c) Kako su ojačani Jehovini svjedoci za obranu od ‘lažne braće’, koja se mogu neopaženo uvući u skupštine?
13 U opasnostima od lažne braće: Najopasnije i nesumnjivo naročito naporno za Pavla, bila je izdajnička nevjernost ‘lažne braće’ ili ‘tobožnje braće’ (The Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures). Takve su se osobe nalazile među Kristovim sljedbenicima od vremena izdajničkog Jude Iskariota. U Pavlovo vrijeme su toj ‘lažnoj braći’ možda pripadali i ‘nadapostoli’ iz Korinta. ‘Lažna braća’ su bila osobito opasna, jer su se lažno izdavala za prijatelje, a u stvari su bili nevjerni izdajnici. Takvi su pokušavali naći neku optužbu protiv Pavla (2. Korinćanima 11:5, 12-14; usporedi Danijel 6:4, 5).
14 Neki od te ‘tobožnje braće’ bili su aktivni u ‘skupštinama Galatije’. No Pavao se nikada nije pokorio takvima ‘da bi istina dobre vijesti ostala’ kod njegovih sukršćana (Galaćanima 1:1, 2; 2:4, 5; usporedi Juda 3, 4). Kako je Jehova pomogao Pavlu, tako je duhovno učvrstio i svoje suvremene Svjedoke da ostane ‘istina dobre vijesti’ kod njih. U pismima, kao što su božanski nadahnuta pisma vjernim Korinćanima i Galaćanima, nalaze suvremeni Svjedoci duhovnu pomoć potrebnu za obranu od ‘lažne braće’ koja se mogu neopaženo uvući u skupštine.
Izdržati nevolje u ‘svetoj službi’
15. Na što je Pavao mislio, kad je rekao, da je ‘u brizi i teškom radu’ bio bolji Kristov sluga?
15 U brizi i teškom radu: Pavao je naveo opasnosti i teškoće, po kojima se više isticao kao ‘sluga Kristov’ od svojih protivnika (st. 23, 27). ‘Briga i težak rad’ mogu se djelomično odnositi na težak fizički rad, koga je Pavao vršio da bi se održao u službi (Djela apostolska 18:1-4; 1. Korinćanima 4:11, 12; 2. Solunjanima 3:7, 8). No sve što je Pavao radio bilo je upravljeno na Jehovinu službu. Dakle, ta ‘briga i težak rad’ nesumnjivo su uključivali sva naprezanja prouzrokujući i umor tokom napornih putovanja, izlaganja prirodnim nepogodama, oskudicama i drugim patnjama, koje je apostol pretrpio u Jehovinoj ‘svetoj službi’ (Rimljanima 12:1).
16. Što je moglo prouzročiti Pavlove mnoge neprospavane noći?
16 U čestom nespavanju: Budući da Pavao nije želio materijalno opteretiti one, kojima je propovijedao dobru vijest, radio je fizički (svojim rukama) ‘dan i noć’, možda često i u nespavanju (1. Solunjanima 2:9). Svakako, sve je to bilo povezano sa apostolovim djelovanjem kao ‘sluge Kristova’. Njegove ‘neprospavane noći’ nisu bile posljedica straha zbog materijalnih potreba, jer se Jehova brine, da njegovi sluge to imaju (Matej 6:25-34). Neke od tih besanih noći sigurno je proveo moleći se, ili u velikoj brizi za svoje sukršćane. (Usporedi Luka 6:12-16; 2. Korinćanima 11:28, 29.) Jednom prilikom smatrao je potrebnim održati govor sakupljenoj braći sve do ‘ponoći’, da, čak i cijelu noć, sve do ‘zore’ (Djela apostolska 20:7-12). Osim toga, mnoge neprospavane noći apostol je proveo radi tjelesnih neudobnosti, opasnosti i drugih nevolja, koje je izdržao u svojoj službi.
17. Kada je apostol mogao osjetiti ‘glad i žeđ’?
17 U gladi i žeđi: Pavao je mogao osjetiti ‘glad i žeđ’ putujući kroz puste predjele vruće pustinje. Katkada je možda bio gladan i žedan jer je ovisio o strancima ili nekim drugim mogućnostima opskrbe za koju se morao pobrinuti vlastitim radom u nepoznatim predjelima. Jehova se ipak pobrinuo da Pavao preživi, iako je opskrbljivanje ponekad bilo slabo. Tako i danas “Bog svake utjehe” opskrbljuje svoje sluge životnim potrebama (Psalam 37:25; Luka 11:2, 3).
18. Na što bi se moglo odnositi ‘često suzdržavanje od jela’?
18 U čestom suzdržavanju od jela: Ovdje (st. 27) je Pavao, čini se, htio napraviti razliku između nenamjerne ‘gladi i žeđi’ i hotimičnog ‘suzdržavanja od jela’ (doslovno ‘pošćenja’). U određenim prilikama Pavao je dobrovoljno postio, kada se posvetio molitvi ili kad je brinuo o vrlo važnim duhovnim stvarima. (Usporedi Djela apostolska 13:3; 14:23.) Naravno, kad je Pavao polazio na neka misionarska putovanja, sigurno je znao, da neće uvijek imati dovoljno hrane i vode, možda će biti neupotrebljiva ili je uopće neće biti. On ipak nije dopustio da ga to odvrati od unapređivanja interesa kršćanstva (Filipljanima 4:12).
19. Pod kojim okolnostima je Pavao mogao podnositi ‘hladnoću i golotinju’?
19 U zimi i golotinji: Apostol je, također podnio patnje zbog hladnoće i razmjerne ‘golotinje’ ili ‘izlaganja zimi’ (The New English Bible). No, on nije bio ‘oskudno obučen’ zbog svoje lijenosti. Pavao je radio za podmirenje svojih potreba (1. Korinćanima 4:11, 12; usporedi Djela apostolska 20:33, 34). ‘Zima i golotinja’ su bile nevolje, koje je apostol podnosio dok nije bio prikladno odjeven u vrijeme progonstva, kad se zatekao u nevremenu, ili kad je bio u službi pod teškim okolnostima.
‘Izdrži do kraja’!
20, 21. a) Zašto možeš reći, da Pavao nije bio tvrđava ljudske snage? b) Kako mogu današnji Jehovini svjedoci biti uspoređeni sa apostolom Pavlom?
20 Netko bi mogao Pavla smatrati tvrđavom ljudske snage, razmatrajući njegov teški rad, patnje, putovanja, opasnosti i teškoće. Međutim, on je bio nesavršen kao i svaki od nas (Rimljanima 7:21-25). U stvari, njegovi korintski protivnici gledali su s visine na njega govoreći: “Njegova pisma su teška i snažna, ali kada je osobno prisutan tada je slab, a njegova riječ prezira vrijedna” (2. Korinćanima 10:10, NS). Osim toga, Pavao je imao ‘trn u tijelu’ — možda neku bolest očiju (2. Korinćanima 12:7; Djela apostolska 23:1-5; Galaćanima 4:15; 6:11).
21 Tako smo i mi, današnji kršćanski Jehovini svjedoci, nesavršeni, a ipak se poput Pavla ozbiljno trudimo dopasti se Bogu (1. Korinćanima 9:24-27). Svijet nas gleda s ponižavanjem kao tada apostole čak i ako pokazujemo duboko zanimanje za duhovno dobro ljudi (Matej 22:39). Poput Pavla, mnogi od nas imaju neku bolest. Ali, to nas čini još ovisnijima o Božjoj moći, a u našoj slabosti se njegova snaga naročito ističe među onima, kojima propovijedamo (2. Korinćanima 12:7-10).
22. a) Kako nas Jehova tješi, ako smo pozvani stradati ‘pravde radi’? b) Kako jedino možemo ‘izdržati do kraja’?
22 Nesumnjivo je moć odozgo podržavala Pavla sve do njegove smrti kao nesavršenog, a ipak vjernog Jehovinog sluge (2. Korinćanima 4:7; 2. Timoteju 4:6-8). Jednako možemo i mi, samo uz Božju moć ‘izdržati do kraja’ ovog zlog sustava stvari ili svoje smrti u vjernosti (Psalam 29:11; Matej 10:28; 24:3, 13; Marko 13:13). Ako smo pozvani stradati ‘pravde radi’, u velikoj mjeri nas tješi Jehovin sveti duh, njegova dragocjena obećanja i njegovi odgovori na naše molitve. Ti činioci nas uvjeravaju, da je “Bog svake utjehe” uz nas. Možda smo i mi poput apostola Pavla ‘zbunjeni, ali nismo bez izlaza, ... proganjani, ali nismo ostavljeni ... obarani, ali nismo uništeni’ (1. Korinćanima 4:8, 9). Naš Bog nas opunomoćuje da neustrašivo objavljujemo dobru vijest i pored progonstava i patnji. I sigurno ćemo moći Jehovinom snagom ‘izdržati do kraja’.
Možeš li odgovoriti na ova pitanja?
◻ Što znači izdržati do kraja?
◻ Na kakve vrste putovanja je mislio Pavao kada je govorio o ‘čestim putovanjima’?
◻ Kako su ‘lažna braća’ ugrozila apostola i kako su suvremeni Jehovini svjedoci duhovno ojačani protiv takvih osoba?
◻ Pod kojim okolnostima je Pavao osjetio ‘glad i žeđ’ kao i ‘hladnoću i golotinju’?
◻ Kako je moguće ‘izdržati do kraja’ iako smo nesavršeni kao što je bio i Pavao?
[Slika na stranici 11]
Pavao je bio u opasnosti od neznabožaca, kao na primjer u Listri