Jesu li nepristojne riječi zaista štetne?
U NEKIM velegradovima SAD procjenjuje se da je svaka peta izrečena riječ prostački izraz. Prema procjenama Nacionalnog udruženja protiv bogohulstva, u Italiji se dnevno više od milijardu puta, huli na Boga i Crkvu. U mnogim mjestima ljudi čak psuju da im prođe vrijeme.
To treba samo pozdraviti, kaže Reinhold Aman, izdavač časopisa Maledicta, časopisa posvećenog psovkama i kletvama. Aman zastupa gledište da je agresija (napad) riječima korisna, jer je bolja nego li tjelesna agresija (napad). “Više volim da me netko nazove (...) nego da mi ispali metak ili zabode nož u tijelo”, rekao je Aman.
Također se i Chaytor Mason (Čejtor Mejson) izjasnio za psovanje rekavši: “Upotreba prostačkih izraza, psovanje ili kako ga god nazvali, je vremenom isproban i djelotvoran način davanja oduška srcu i stišavanja nagomilanog razočarenja.”
Sve više ljudi odobrava i prihvaća vulgarnost i smatra je bezazlenom. Oni misle, da je upotreba prostačkih izraza u odgovarajućim prilikama opravdana. U Seventeen-u, časopisu za djevojke mladenačkog doba, pisalo je: “Zabavno je ponekad sastati se sa djevojkama ili mladićima ili zajedno i takmičiti se u psovanju. Kod toga mi pada na pamet takmičenje u skatologiji (traženju prljavih izraza) u našoj spavaonici za djevojke na trećem katu đačkog doma. Proste riječi su te noći odzvanjale tako da bi pocrvenila i najnepristojnija osoba.”
Misliš li i ti da je vulgarnost opravdana? Da li su prostački izrazi uistinu štetni?
Samo radi zabave?
Što znači “takmičenje u skatologiji”? U rječniku stranih riječi i izraza od dr. Radomira Aleksića se “skatologija” objašnjava ovako: “bolesna sklonost za govorom o ljudskim izmetima; vulgarno izražavanje”. (U nekim rječnicima se nalazi još i ovo objašnjenje za tu riječ: “naučno istraživanje izmeta”.) Što misliš o takmičenju s drugima u upotrebi prljavih riječi?
Pogrdni izrazi se često koriste u prije spomenutim takmičenjima u kojima mlade osobe sudjeluju. Najčešće je cilj povrijediti majku druge osobe a jedan drugoga želi u tome nadmašiti. Suparnici — obično dvojica — okruženi su prijateljima koji se smiju kada čuju da je protivnik na “duhovitiji” način lišio dostojanstva majku njihovog prijatelja. Slično je i sa nadijevanjem imena. To je način kada se neka osoba usporedi sa odvratnom životinjom, primjerice sa svinjom, štakorom ili smrdljivcem.
Takvi običaji su postali posve uobičajeni, kao i pričanje prostih šala za zabavu drugima. Oni koji u njima sudjeluju kažu, da takve nepristojnosti nisu tako strašne, jer izazivaju smijeh. One ukazuju na to koliko se ljudi smatraju zabavnima. Nesumnjivo su takvi običaji pridonijeli, da se vulgarnost prihvati u svakodnevni govor i da se takvim jezikom služe i obrazovani ljudi i intelektualci. Je li moguće da je upotreba prostačkih izraza mnogo štetnija nego što mnogi pretpostavljaju?
Posljedice upotrebe nepristojnih riječi
Nepristojne riječi su za usta isto što i pornografske slike za oko. Porno-jezik izaziva spolne predodžbe. Što se može dogoditi ako se često upotrebljavaju riječi iz oblasti spolovila? Neće li osoba koja tako govori više naginjati i činiti ono o čemu govori? Sigurno je značajno da silan porast upotrebe nepristojnih riječi ide usporedno s porastom bluda, brakolomstva i homoseksualnosti.
S obzirom na to i sam možeš uočiti mudrost biblijskog savjeta koji glasi: “Blud i svaka vrsta nečistoće ili požuda neka se i ne spominje među vama, kao što dolikuje svetima, ni sramotno ponašanje, ni ludi razgovori, ni prostačke šale, stvari koje nisu prikladne” (Efežanima 5:3, 4, NS).
Istina je, da onaj koji se koristi vulgarnim jezikom sam sebe kvari. Kad god izgovori neku nepristojnu riječ, prenosi svoju pokvarenost na druge. S pravom nas zato Biblija savjetuje: “A sada odbacite od sebe sve ovo: srdžbu, gnjev, nevaljalstvo, psovke i prostačke izraze iz svojih usta.” “Ni jedna pokvarena riječ neka ne izlazi iz vaših usta” (Kološanima 3:8, NS; Efežanima 4:29, NS). Ona također potiče: “Odbacite svaku sramnost” (Jakov 1:21, NS). Postupati protivno ovom savjetu dovodi do Božjeg neodobravanja.
Razmisli i o ovome: hoće li se poboljšati odnos između dvije osobe, ako se međusobno vrijeđaju? Možeš li reći, da su dvoje uistinu riješili svoj problem čak i ako, zahvaljujući međusobnom vrijeđanju, nisu dignuli ruku jedan na drugog? Teško se to može reći! Ne postoji li, s druge strane, stvarno veća a ne manja opasnost, da se potuku nakon međusobnog vrijeđanja?
Kako onda možemo unapređivati ljubav i razumijevanje? Time da ‘nikome ne vraćamo zlo za zlo’. Božja Riječ zapovijeda: “Ne osvećujte se, ljubljeni, sami, (...) već to prepustite srdžbi Božjoj” i to tako što ćemo prepustiti osvetu Bogu. Ljubaznim riječima i dobrotom ‘skupit ćeš razbuktjelu žeravicu na njegovu glavu’ (onoga koji te grdi) i možda ga tako navesti da promijeni svoj stav prema tebi. Mudro je uvijek slijediti pozitivan biblijski savjet: “Blagoslivljajte, a ne proklinjite” (Rimljanima 12:17-20, 14, ST).
Ne daj se zavesti
Očito moramo stalno paziti da ne bi i mi pošli putem svijeta u kome nema poštovanja. Nitko od nas nije zaštićen — otporan prema njegovoj pokvarenosti. Burges Johnson (Burgez Džonson), pisac knjige o vulgarnosti kaže: “Kako se prenosi vulgarnost, ako je to bolest rječnika i tko će biti zaražen? Odgovor je jednostavan: to nije samo priljepčivo, nego potpuno zarazno, jer su njihovi uzročnici zakopani duboko u svima nama.” U Bibliji se potvrđuje, da mi kao nesavršeni ljudi naginjemo na zlo i nemoral. Zato se moramo boriti protiv naginjanja upotrebe vulgarnog govora (1. Mojsijeva 8:21; Psalam 51:5).
Da bi izbjegli nepristojan govor, moramo najprije naučiti, kako svladati svoje osjećaje i postupke, koji bi mogli do toga dovesti. A koji su to? Biblija odgovara: “Neka se ukloni od vas svaka zlobna gorčina, gnjev, srdžba, vika, i pogrdne riječi sa svim nevaljalstvom” (Efežanima 4:31, NS). Dakle, prije nego se na nekoga toliko naljutiš da bi htio opsovati, suzdrži se i napregni se da se usredotočiš (u mislima) na dobre strane koje su ti poznate o dotičnome. Ne dopusti srdžbi da te navede na upotrebu prostačkih izraza. Nastoj voditi računa o biblijskoj zapovijedi: “Neka ne izlazi iz usta vaših ništa neobuzdano” (1. Samuelova 2:3, NS).
Jedino mjesto gdje možeš naći mnoge dobre misli je Riječ Božja, Biblija. Puneći svoj um ispravnim mislima, razvijat ćeš u svom srcu ispravne želje. Kako će to utjecati na tvoj način govora? Isus je rekao: “Usta govore ono čime srce obiluje” (Matej 12:34, NS).
Nemoj se ustezati tražiti od Boga pomoć i njegov duh. Psalmist je molio: “Postavi, o Jehova, stražu kod usta mojih, čuvaj vrata usana mojih” (Psalam 141:3, NS). Budnim nadzorom svog jezika i uz Božju pomoć moći ćemo izbjeći zamku vulgarnosti.
[Slika na stranici 6]
Hoćeš li se osvetiti onome tko te psuje?