Dosegni srce kad poučavaš
1, 2. a) Što je potrebno da bi drugima pomogli razviti duboko cijenjenje prema Jehovi i njegovim mjerilima? b) Zašto je potrebno više nego samo znanje?
DOK za kratko vrijeme možeš podići kolibu, dvorac sigurno ne možeš izgraditi preko noći. Tako je i sa pravljenjem učenika. Nije mali zadatak izgraditi u drugima duboko cijenjenje prema Jehovi i njegovim mjerilima. Izgrađivanje takvih “dvoraca” zahtijeva mnogo vremena i umješnosti.
2 Da bi se to uspješno obavilo potrebno je više nego samo prenošenje znanja. U Pričama Salamunovim 3:1 piše: “Sine moj, ne zaboravi moj zakon i tvoje srce neka pazi na moje zapovijedi” (NS). Svoje učenike moramo učiti onome što piše u Bibliji. Osim toga biblijska im istina mora prodrijeti u srce. Da, mi moramo dosegnuti srce ako želimo da osobe koje poučavamo razviju vatrostalne osobine i ako im želimo pomoći razviti čvrsti odnos s Jehovom Bogom.
3. a) Zašto je ‘umjetnost poučavanja’ tijesno povezana s tim da li ćemo doprijeti do srca? b) Na koga bi trebali misliti dok razmatramo neke praktične prijedloge?
3 Jasno je, da je to lakše reći nego učiniti. Da bi doprli do srca nije dovoljno samo posjedovati dobar građevni materijal, nego trebamo primijeniti, ‘umjetnost poučavanja’ (2. Timoteju 4:2). Ne zadostaje samo ispričati istinu osobama koje poučavamo. Umjesto toga ‘umjetnost poučavanja’ uključuje — pomoći im da razmišljaju o onome što uče i na temelju toga donose zaključke. Duhovan rast ipak nije uvjetovan našom genijalnošću ili našim načinima poučavanja; tu se mora uzeti u obzir Božji blagoslov (1. Korinćanima 3:5, 6). I pored toga, postoje neki prijedlozi, koji nam mogu pomoći dosegnuti srca drugih. Dok razmatramo neke točke, misli na one koje poučavaš — interesente i svoju djecu.
Pruži dobar primjer
4. a) Koja je jedna stvar koju je Isus uspješno koristio da bi dosegao srca drugih? b) Zašto je važno dati dobar primjer kod poučavanja drugih?
4 Ima li boljeg primjera od Isusa Krista, kada se radi o tome kako doprijeti do srca drugih? Zašto je on tako uspješno dopirao do srca ljudi? Zato što je Isus provodio u život ono što je propovijedao i tako je ostavio svojim sljedbenicima oponašanja vrijedan primjer (Ivan 13:15; 1. Petrova 2:21). Zato evo prvog prijedloga: daj dobar primjer. Nije li logično da i mi moramo imati one trajne kršćanske osobine, koje želimo ugraditi u druge osobe? Isus je to izrazio ovako: “Svaki dobro školovani učenik će biti kao njegov učitelj” (Luka 6:40, The New Berkeley Version).
5. Kako Biblija ukazuje na povezanost između davanja dobrog primjera i dosezanja do srca drugih?
5 Biblija u više prilika ukazuje na povezanost dobrog primjera i dopiranja do srca drugih. Na primjer, u 5. Mojsijevoj 6:4-6 pokazuje se da svojoj djeci možeš uliti u srce ljubav prema Jehovi samo onda, ako se ona (ljubav) nalazi u “tvom srcu” (Priče Salamunove 20:7). Za razliku od toga Isus je ukorio licemjerne farizeje svog vremena zato što su samo ‘govorili a nisu po tome postupali’. Zar je, uopće, čudno što je srce tih ljudi postalo ‘neosjetljivo’? (Matej 23:3; 13:13-15).
6. Zašto je za tebe važno da živiš u skladu s onim što učiš (Rimljanima 2:21-23)?
6 Ono što učiš mora biti u skladu s onim što radiš. Ako želiš na primjer da osobe s kojima proučavaš ili tvoja djeca razviju ljubav prema Jehovi i želju da mu se dopadnu, ne bi li onda oni trebali vidjeti na temelju tvojih molitava, govora i postupaka dokaz da ti imaš takvu ljubav i želju? Ako im želiš pomoći da razviju nepokolebljivu vjernost prema biblijskim načelima, ne bi li onda oni trebali vidjeti da ti svojim riječima i djelima ne pokušavaš prekršiti ta načela? Oni koje poučavamo, a osobito naša djeca, često obraćaju više pažnju onome što mi radimo nego onome što govorimo. Kada drugi vide da mi živimo u skladu s onim što učimo, lakše ćemo doseći do njihovih srca.
Postavljaj pitanja
7, 8. a) O čemu u mnogome ovisi uspjeh u poučavanju drugih? b) Zašto pitanja mogu pomoći kada želimo doprijeti do srca drugih?
7 Drugi prijedlog, još jedna odlika Isusovog uspješno poučavanja je: upotreba pitanja. Isus je bio majstor u navođenju ljudi na razmišljanje i zaključivanje (Matej 17:24-27). Koliko ćeš biti uspješan svojim poučavanjem doprijeti do srca drugih ovisi uglavnom o tome da li se koristiš pitanjima. Zašto?
8 Prvo, pitanjima možeš utvrditi da li onaj s kojim proučavaš zaista razumije ono što uči. Kako bi uostalom mogla ta informacija pustiti korijen u njegovu srcu ako je ne razumije i ne prihvaća? (Luka 8:15). Drugo, da bi dosegnuli do srca, dobro je znati što je u srcu. Ranija uvjerenja i lažne religiozne nauke mogu biti duboko ukorijenjene. Budući da mi ne možemo znati što je u srcu onoga s kojim proučavamo, moramo postavljati pitanja da bi ga naveli da izrazi svojim riječima što osjeća u srcu. Razmotrimo neke primjere.
9, 10. Prikaži kako možemo djelotvornim pitanjima saznati za gledište?
9 Pretpostavimo da obrađuješ temu “Moć zlih duhova” (10. poglavlje) knjige I ti možeš vječno živjeti u raju na Zemlji. Došli ste do 18. odlomka na 97. stranici, gdje se postavlja pitanje: “Kako nam primjer prvih kršćana Efeza pomaže osloboditi se spiritizma?” Tvoj učenik može dati točan odgovor iz tog odlomka, ali kako on o tome osobno misli? Možda se već godinama bavi spiritizmom i čvrsto u to vjeruje. Ako je tako, hoće li sada biti uvjeren da treba s tim prekinuti? Mogao bi ga pitati: “Što mislite o tome? Kako možete vi ovo saznanje primijeniti u svom životu?” Njegovi odgovori mogu otkriti do koje mjere ga je to naučeno dirnulo u srce.
10 Uzmimo drugi primjer: možda obrađuješ sa svojim djetetom temu “Borimo se da bi ispravno postupali” (26. poglavlje) iste knjige. Pitanje “b” za 8. stavak na strani 220 glasi: “Koji stav, pokazano u primjeru mladića, trebamo i mi zauzeti?” Možda dijete najprije daje odgovor prema onome što se nalazi u odlomku, ali ne kaže što ono zaista misli. Možda ćeš trebati oprezno malo dublje zaći pitajući: “A što ti misliš o tome? Čini li ti se razumnim takvo gledište?” Ili možeš postaviti kao mogućnost: “Pretpostavi da neki omladinci u školi puše i ponude i tebi cigaretu. Što bi bilo ako bi tu bili prisutni i neki drugi omladinci i počeli ti se smijati zato što nisi prihvatio? Što bi učinio?” Ako ih upotrebljavaš s puno takta, takva pitanja mogu pomoći utvrditi što je u srcu tvog djeteta.
11. a) Zašto je potreban oprez kada postavljamo pitanja? b) Zašto moraju posebno roditelji biti oprezni kada im djeca izraze neispravna gledišta (Kološanima 3:21)?
11 Dobro je ipak biti oprezan. Ponekad možeš dobiti odgovore na takva pitanja koji te mogu iznenaditi ili razočarati. Što tada? Ako se radi o nekoj osjetljivoj stvari, može biti bolje ne nastojati napraviti sporno pitanje, nego samo reći: “Hajdemo dalje! O tome ćemo razgovarati drugi put” (Ivan 16:12). Naročito roditelji moraju biti u tome oprezni. Kada dijete izrazi kriva gledišta, savladajte svoje osjećaje. Vi ne želite ugroziti izmjenu misli s njima! Kako možete utvrditi što je u srcu vašeg djeteta i kako mu možete pomoći, ako se ono boji izraziti ono što osjeća?
Istakni koliko je mudro slušati Božje zakone
12, 13. a) Zašto će onome koji proučava biti taknuto srce kada bude uvidio mudrost slušanja Božjeg zakona? b) Što je sve uključeno kada želimo pomoći onome koji proučava uvidjeti koliko je mudro slušati Jehovu?
12 Treći prijedlog je, da pomogneš onome koji proučava uvidjeti koliko je mudro slušati Božje zakone (5. Mojsijeva 4:5, 6; 10:12, 13). To može dirnuti njegovo srce. Kako? Ako je uvjeren da je za njega najbolje poštovati Jehovine zakone, to ga može potaknuti da ljubi Boga i da mu se želi dopasti (Psalam 112:1).
13 Kako možeš pomoći onome koga poučavaš uvidjeti koliko je mudro slušati Božje zakone? Mi možemo to prikazati time što ćemo usporediti Jehovine zakone sa znakovima upozorenja “Pristup zabranjen”. Iako je takva tabla sama po sebi upozorenje, ne misliš li da bi ljudi spremnije poslušali kada bi na tabli mogli pročitati i razlog? Na primjer, ako bi na znaku pisalo “Visok napon — pristup zabranjen”, onda bi ljudi bili prije spremni poštovati upozorenje, jer bi znali da opasnost prijeti njima osobno.
14. a) Kako možeš pomoći onome koga poučavaš da razmišlja i uvidi zašto je određen postupak mudar ili lud? b) Koji biblijski stavci pokazuju da je važno navesti razlog zašto je neki postupak dobar ili loš?
14 Slično je i sa Božjim zakonima. Nemoj jednostavno reći onome koga poučavaš što je po Bibliji pravo a što je krivo, nego mu pomozi uvidjeti zašto je određeni način postupanja mudar ili lud. Obrazloži mu koliko će mu koristiti poslušnost Božjim zakonima. Pomozi mu da uvidi posljedice nepoštovanja tih zahtjeva. Ponekad je to jasno pokazano i u samoj Bibliji. Pročitaj sam, molimo, Priče Salamunove 22:24, 25; 23:4, 5; 24:15, 16, 19, 20. Obrati pažnju da se u svakom tom slučaju navodi u Bibliji razlog zašto je neki postupak dobar ili loš.
15. Upotrijebi gore navedena pitanja i biblijske stavke u razgovoru kao dokaz da je mudro poštovati ono što Bog kaže o poštenju i bludu.
15 Prikaži razmatrajući kako slijedeća pitanja i biblijski stavci ističu mudrost slušanja Božjih zakona.
Laž, krađa: Zašto je nepoštenje štetno? (Priče Salamunove 15:27; 20:10; Otkrivenje 21:8). Zašto se isplati biti pošten u saobraćaju s drugima? (Priče Salamunove 3:3, 4; 12:19; Jevrejima 13:18).
Blud: Kako bi nam moglo naškoditi nemoralno postupanje? (Priče Salamunove 5:9; 7:21-23; 1. Korinćanima 6:18). Kako bi to moglo štetno djelovati na druge? (1. Solunjanima 4:6; 1. Korinćanima 5:6; Jevrejima 12:15, 16). Kakve koristi možeš imati ako poštuješ biblijska moralna mjerila? (Priče Salamunove 5:18, 19; Jevrejima 13:4).
Nakon takvog raspravljanja o biblijskom zakonu, mogao bi pitati: “Imate li osjećaj da nam Jehova od srca želi sve najbolje? Slažete li se da nam njegovi zakoni u stvari ne uskraćuju ništa što je dobro?”
16. Kako mogu djelovati takva razmišljanja na tvog učenika?
16 Tijekom studija mogao bi na sličan način razmišljati o Božjem zakonu s obzirom na pijanstvo, plaćanje poreza, pušenje, transfuziju krvi itd. Takvim načinom pomaže se interesentu ili djetetu uvidjeti da su svi Božji zakoni za naše dobro. To ne znači da tvoj učenik uvijek treba tražiti razloge zašto slušati Boga. Ipak, nekoliko primjera može pomoći da se dosegne njegovo srce, potičući ga da želi dopasti se Bogu. I onda, kada naiđe “vatra” ili kušnja, on će biti spremniji poslušati Božju Riječ (1. Korinćanima 3:13).
Pomozi im upoznati Boga
17. Koji ti daljnji prijedlog može pomoći da dosegneš srce tvog učenika?
17 Četvrti prijedlog je: Pomozi osobi s kojom proučavaš da upozna Boga (Ivan 17:3). Pomozi mu ne samo da dozna da Jehova postoji i da ima ime, nego mu pomozi da osobno upozna Jehovu. To će ga dirnuti u srce jer poznati Jehovu znači ljubiti ga.
18. Kako bi mogao, tijekom studija, skretati pažnju na Jehovina svojstva?
18 Kako možeš pomoći svom učeniku da osobno upozna Jehovu? Treba znati, da ne možeš ljubiti nekoga ako ne znaš njegove osobine, njegov način postupanja. Zato, tijekom studija, uvijek misli na to da usmjeravaš pažnju na Jehovina neusporediva svojstva. To se često može činiti bez obzira na temu o kojoj se raspravlja. Kad razgovarate na primjer o otkupnoj žrtvi, ti možeš na prikladnom mjestu zastati i upitati: “Kako se u otkupnoj žrtvi pokazuje Jehovina duboka ljubav prema nama?” Ili kada se razmatra tema zašto je Bog dopustio zlo, mogao bi pitati: “Kako je Jehova dokazao dugu strpljivost i pored očite ljudske zlobe?” Ili: “Kako je Jehova pokazao neusporedivu mudrost svojim odgovorom na pobunu u Edenu?” Razmišljajući na taj način pomoći će tvom učeniku razviti snažan osjećaj predanosti prema Jehovi. Za njega će Jehova postajati sve više osoba s osobinama koje su nam drage i privlačne.
19, 20. a) Što je još potrebno da bi se osobno upoznalo Jehovu? b) Kako nam pokazuje iskustvo iz ovog odlomka važnost davanja dobrog primjera i u molitvi?
19 Osim toga, ako s nekim ne saobraćamo, mi ga ne možemo dobro upoznati. Isto tako ni tvoj učenik ne može izgraditi povjerljiv odnos prema Jehovi ako ne saobraća s njim. Da bi to cijenio, pouči svog učenika kako se treba moliti. Pomozi mu sagledati koje su to sve stvari za koje je dobro moliti se (1. Ivanova 5:14). Izgrađuj kod njega cijenjenje za Jehovu kao onoga koji čuje i uslišuje molitve (Psalam 65:2). Ohrabri ga da izrazi svoje najdublje osjećaje, da ‘izlije svoje srce’ Jehovi (Psalam 62:8).
20 Ovdje je važan tvoj primjer. Odražavaju li tvoje molitve dubinu tvog predanja Bogu? To može jako dobro utjecati na one koje poučavaš, uključujući i tvoju djecu. Razmotrimo slijedeće iskustvo.
Prije nekoliko godina jedan trogodišnji dječak je naučio od svojih kršćanskih roditelja kako se treba moliti. Jedne večeri, nakon što se molio Jehovi da blagoslovi tatu i mamu, dječak je molio Jehovu da blagoslovi i “Vali” (“Wally”). Tko je bio “Vali”? Njegovi roditelji to nisu znali, a dječak se skoro redovito molio i za “Vali”. Nakon dužeg čuđenja, oni su konačno shvatili što je to. Dječak se molio za braću u Malaviju (Malawi) (koji su tada trpjeli progonstva), ali je to pogrešno izgovarao kao “Vali”. U ovom iskustvu je važno to što je dječak čuo da se tako mole roditelji i da je on slijedio njihov izvanredan primjer. Zamisli si samo koliko su se radovali roditelji?
Zar to ne pokazuje koliko je važno davati dobar primjer kada nastojimo poučiti druge kako da se mole?
Nagrada
21. a) Čemu se nadaš, prema 1. Korinćanima 3:14, 15, kao kršćanski graditelj? b) Da li je “nagrada” vrijednost vječnog života u Božjem novom uređenju? Objasni.
21 I tako ako želimo drugima pomoći izgraditi vatrostalna svojstva i izgraditi dobar odnos s Jehovom, mi moramo doseći njihova srca. To možda nije lako, ali se isplati. Pavao je na to ukazao rekavši: “Ako čije djelo koje je nazidao ostane, on će primiti nagradu; a ako čije djelo izgori (zato što je loše gradio i nije upotrijebio vatrostalni materijal), on će pretrpjeti štetu (tj. ono što je izgradio nestat će u “vatri”), ali će sam biti spašen; ako se to dogodi, bit će to isto kao kroz vatru”. Što je “nagrada”? Očito je Pavao imao u mislima nešto drugo a ne nagradu vječnog života u Božjem novom uređenju, jer je primijetio da će onaj koji je slabo gradio izgubiti “nagradu”, iako se sam može spasiti ako izdrži “vatru” (1. Korinćanima 3:14, 15, NS).
22, 23. a) Koju nagradu je primio apostol Pavao u vezi sa svojom kršćanskom braćom u Solunu? b) Koja je “nagrada” želja tvog srca i kako je možeš primiti?
22 Što je onda ta “nagrada”? Na to baca svjetlo ono što je Pavao rekao Solunjanima. On je pisao progonjenim kršćanima u Solunu: “Tko je naša nada ili radost ili kruna sreće — pred našim Gospodinom Isusom u vrijeme njegove prisutnosti — ako to uistinu niste vi? Da, vi ste naša slava (“naš ponos”, Today’s English Version) i radost” (1. Solunjanima 2:19, 20, NS). Pavao je pomogao Solunjanima da krenu putem istine. Iako su od samog početka trpjeli progonstva, oni su ostali postojani. Pavlova je nagrada bila u radosti koju je osjećao videći njihovu postojanost kada su se suočili s protivljenjem. To je bio dokaz da je Pavao dobro gradio.
23 Slično je i s nama. Ne želiš li pomoći onima koje poučavaš da razviju trajne kršćanske osobine sa kojima će ostati čvrsti kada se suoče s iskušenjima i pritiscima? Da, koje li nagrade vidjeti kako tvoji učenici Biblije i tvoja djeca uspješno podnose vatrene kušnje! To je dokaz da si dobro gradio. Neka ti bude to nagrada dok gradiš vatrostalnim materijalom na pravom temelju i dok se obraćaš Jehovi da blagoslovi tvoja nastojanja!
Možeš li se sjetiti?
◻ Zašto je važno dati dobar primjer?
◻ Kakva su pitanja korisna i zašto?
◻ Zašto mora tvoj učenik uvidjeti da je mudro slušati Božje zakone?
◻ Zašto mora tvoj učenik naučiti kako se moliti?
[Slika na stranici 13]
Pokazuju li tvoje molitve duboko predanje Bogu? To može dirnuti srce tvog djeteta.