“Trebali bi biti učitelji”

“Gospodinov rob mora biti sposoban učiti” (2. TIMOTEJU 2:24, NS)

1, 2. Na koji osobit način bi kršćani trebali oponašati Isusa?

JEDNOG proljetnog dana 31. godine n. r. vr. održao je Isus pod vedrim nebom govor mješovitom mnoštvu ljudi koje se sakupilo da čuje velikog učitelja. On je govorio bez suvremenih mikrofona, koristeći se prirodnom akustikom jednog obronka da bi ga se moglo čuti. Ono što je rekao bilo je izvanredno. Njegovi slušatelji su se nakon njegovog govora složili da nikada nisu čuli takvo nešto. U izvještaju piše: “Mnoštvo je bilo zapanjeno njegovim načinom poučavanja” (Matej 7:28, NS). U toj i u mnogim drugim prilikama Isus je dokazao da je bio doista majstorski učitelj.

² Osim toga, on je rekao svojim sljedbenicima da će i oni morati postati učiteljima: “Idite, dakle, i načinite učenicima ljude svih naroda, ... učeći ih da drže sve što sam vam zapovjedio” (Matej 28:19, 20, NS). Apostol Pavao je također istakao da su kršćani dužni učiti. “I uistinu, premda biste po vremenu morali biti učitelji”, pisao je židovskim kršćanima (Jevrejima 5:12, ST). On je također rekao Timoteju: “Gospodinov rob se ne treba upuštati u takve borbe, nego treba biti blag prema svima, sposoban učiti” (2. Timoteju 2:24, NS).

 3. Na kojim se područjima može očekivati od kršćanina da poučava?

³ Zašto se toliko ističe poučavanje? Zato što kršćani moraju znati kako treba poučavati kada propovijedaju od kuće do kuće ili na ulici, kada ponovno posjećuju zainteresirane osobe i kada vode biblijske studije sa zainteresiranim osobama. Oni pokušavaju iskoristiti sve svoje dodire s drugima kao priliku za poučavanje. (Vidi Ivan 4:7-15.) Osim toga, kršćanski propovjednik mora poučavati kada se obraća skupštini u kraljevskoj dvorani ili kada daje savjet pojedincima. Zrelim ženama se savjetuje da budu “učiteljice dobra” mlađim ženama (Titu 2:3-5). Kršćanski roditelji se također trude podizati svoju djecu ‘u poučavanju i ozbiljnoj opomeni Jehovinoj’, što zahtijeva veliku sposobnost poučavanja (Efežanima 6:4; 5. Mojsijeva 6:6-8). Zato i nije čudo što je apostol Pavao rekao da kršćanin mora biti ‘sposoban učiti’!

4, 5. Što nam može pomoći postati dobrim učiteljima?

⁴ No, poučiti nije lako. To je umjetnost (2. Timoteju 4:2). Kako mogu razviti takvu umjetnost kršćani od kojih mnogi nisu ‘po tijelu mudri’? (1. Korinćanima 1:26). To je moguće jedino uz Jehovinu pomoć (Matej 19:26). Jehova daje mudrost onima koji je traže (Jakov 1:5). Njegov sveti duh podupire one koji nastoje vršiti njegovu volju, a Bog nam je dao i Bibliju, koja je ‘korisna za učenje’ i pomaže nam da budemo ‘opremljeni za svako dobro djelo’ — uključujući i poučavanje (2. Timoteju 3:16, 17).

⁵ Biblija nam pomaže postati boljim učiteljima. Tu nam naročito pomažu pouzdani izvještaji o Isusovoj službi, jer je on svojom sposobnošću poučavanja izazvao veliko divljenje među svojim suvremenicima (Marko 1:22). Ako saznamo što ga je učinilo tako dobrim učiteljem, mi ga možemo pokušati oponašati. Činjenica je, da se kod poučavanja moraju uzeti u obzir dva momenta: osobne sposobnosti učitelja i njegov način poučavanja. Pogledajmo sada kako se to dokazalo kod Isusa i što možemo naučiti iz njegovog primjera.

Učitelj ...

 6. Koja je jedna značajka Isusovog poučavanja koju bi mi morali oponašati? Zašto?

⁶ Isus je jednom prilikom rekao: “Moja nauka nije od mene, nego od onoga koji me je poslao” (Ivan 7:16, NS). Drugom prilikom rekao je: “Ja ništa ne činim po svojoj volji, nego govorim ono što me je Otac naučio” (Ivan 8:28, NS). Tako je Isus upravio pažnju na svog nebeskog Oca. Iako je bio Mesija, njegova je želja bila proslaviti Jehovino ime, a ne svoje vlastito (Matej 6:9; Ivan 17:26). Taj ponizan stav pomogao je Isusu biti izvanrednim učiteljem. I današnji kršćanski učitelji moraju imati takvu poniznost. Njihov poticaj je proslaviti Jehovu kao davatelja onoga što oni uče, a ne sebe kao učitelja. Tako oni s kojima proučavaju postaju Božji sluge, a ne učenici nekog čovjeka. (Usporedi Djela apostolska 20:30).

7, 8. a) Koji je izvanredan stav imao Isus prema istini? (Psalam 119:97). b) Kako nam može pomoći jednak stav da poboljšamo svoju sposobnost poučavanja?

⁷ Obrati pažnju dalje da je Isus došao ‘svjedočiti za istinu’ i da je temeljito poznavao svoj predmet (Ivan 17:17; 18:37). Već sa 12 godina pokazao je veliko zanimanje za Pismo (Luka 2:46, 47). Isus je sasvim sigurno ljubio istinu (Psalam 40:8). To veliko razumijevanje istine i ljubav prema njoj uvjerili su Isusa da i drugi moraju čuti njegovu vijest i bio je odlučan poučiti ih što djelotvornije (Ivan 1:14; 12:49; 50).

⁸ A kako je s nama? Vjerojatno dosta znamo o istini, no ljubimo li je? Provodimo li vrijeme u proučavanju da bi je još umješnije prenosili? Uživamo li razgovarati s drugima o njoj? Dok produbljujemo znanje o istini, rasti će nam ljubav prema njoj i oduševljenje da je podijelimo s drugima. Psalmista je proglasio sretnim čovjeka koji ‘uživa u zakonu Jehovinu i prigušenim glasom čita u zakonu dan i noć’. Takvom čovjeku, kako piše u Bibliji, ‘uspijeva sve što radi’, a to uključuje i poučavanje (Psalam 1:1-3, NS).

 9. Koja je još osobina doprinijela Isusovoj izuzetnoj sposobnosti poučavanja?

⁹ No, samo dobro poznavanje jednog predmeta neće nas bezuvjetno učiniti dobrim učiteljima. Kad si išao u školu, možda si imao nastavnika koji je dobro poznavao svoj predmet, ali je bio slab učitelj. Kako je to moguće? Možda nije imao osobinu koju je Isus imao obilno: duboku ljubav prema ljudima i zanimanje za njih. Izvještaj nam o tome kaže: “A kad vidje (Isus) mnoštvo naroda, sažali se nad njim, jer bijahu satrveni i zapušteni kao ovce bez pastira” (Matej 9:36, ST). Nikada nije bio previše umoran ili prezauzet da bi pomogao drugima (Ivan 4:6-26). On je bio ljubazan, blag i strpljiv s njihovim slabostima. On je želio pomoći (Luka 5:12, 13). Te iste osobine treba danas imati kršćanski učitelj ako želi biti uspješan.

10. Zašto je dobar primjer važan dio uspješnog poučavanja?

¹⁰ Obrati pažnju i na četvrtu oznaku po kojoj se Isus odlikovao kao učitelj. “On koji ne učini grijeha i u čijim se ustima ne nađe prijevare” (1. Petrova 2:22, ST). On nije radio ništa što bi ga odvratilo od njegove djelatnosti poučavanja. Da li je tako i s nama? Pavao je pisao Rimljanima: “Ti koji učiš drugoga: ne kradi, kradeš li sam”? (Rimljanima 2:21, NS). Da li sam prednjači u službi propovijedanja starješina, koji poučava u skupštini o važnosti službe propovijedanja? Da li onaj koji u svom predavanju hrabri na čitanje Biblije i sam ima program za čitanje Biblije? U nekim se prilikama može protivnik pridobiti samim ponašanjem, bez i jedne riječi (1. Petrova 3:1). Djela mogu govoriti glasnije od riječi. Doista, ako naši postupci proturiječe našim riječima, osoba s kojom proučavamo brzo će zapaziti tu razliku i naše će poučavanje vjerojatno biti uzaludno.

11. O kojim se daljnjim značajkama kod poučavanja ovdje govori?

¹¹ Želja učitelja da slavi Jehovu, njegovo razumijevanje istine i njegova ljubav prema njoj, njegovo ljubazno zanimanje za druge i njegov dobar primjer — sve su to bitne oznake dobrog učitelja. Takva svojstva privlače iskrene osobe s kojima se proučava, pa čak i ako učitelj nije posebno vješt u načinu i metodama poučavanja. Osim toga, poučavanje je umijeće i mi možemo poboljšati svoju sposobnost poučavanja. Razmotri neke načine Isusovog poučavanja i ocijeni mogu li ti pomoći postati boljim učiteljem.

... I njegovo poučavanje

12. a) Koja se značajka Isusovog poučavanja zapaža u Mateju 5:3-12? b) Kako bi ti mogao primijeniti tu oznaku da bi poboljšao svoju sposobnost poučavanja?

¹² Pročitaj si prvih nekoliko stavaka Propovijedi na gori da bi zapazio osobitost Isusovog načina poučavanja (Matej 5:3-12). Što odmah uočavaš? Pa, Isus je pažljivo birao riječi. Niz kratkih rečenica koje počinju izrekom “Sretni su ...” (NS), čini uvod vrijednim spomena. No obrati također pažnju: on nije upotrijebio teško razumljive, visokozvučne riječi ili rečenice. Istine koje je izgovorio bile su duboke, ali jednostavno iznesene. To je tajna djelotvornog poučavanja: JEDNOSTAVNOST. Čitaj ostali dio Isusovog govora i pazi na druge primjere gdje se duboke istine iznose jednostavno i jasno (Matej 5:23, 24, 31, 32; 6:14; 7:12). Zatim razmišljaj kako bi ti mogao na jednostavan način objasniti duboke istine, na primjer: možda vremena neznabožaca ili pitanje zašto Biblija daje u izgled i nebesku i zemaljsku nadu.

13, 14. Kako su usporedbe udahnule život u Isusove riječi?

¹³ Pročitaj Matej 5:14-16. Isus hrabri svoje smjerne slušatelje da šire istinu svojim dobrim riječima i djelima. Možda ih je ta ideja i iznenadila, jer su u ono vrijeme književnici i farizeji važili kao učitelji židovskog naroda. No, Isus im je veoma razumljivo objasnio tu misao. Kako? Upotrijebivši znalački usporedbu. Da, dragocjena pomoćna sredstva za poučavanje, kojima se Isus često služio bile su usporedbe.

¹⁴ Zašto usporedbe? Zato što naš razum najlakše razmišlja u slikama. U usporedbama se ukazuje na poznate stvari i time se olakšava razumijevanje duhovnih stvari. Isus je usporedio Jehovu, koji sluša molitve, s ocem koji daje dobre darove svojoj djeci. Teška staza koja vodi u život opisana je kao tijesan put s uskim vratima. Lažni su proroci uspoređeni s vukovima u ovčjim kožama ili s drvećem koje rađa trule plodove (Matej 7:7-11, 13-21). Ove usporedbe bliske stvarnosti udahnjuju život Isusovim riječima. Tako su njegove pouke postale vrijedne spomena i nezaboravne.

15. Navedi neke primjere kako kršćani danas mogu upotrijebiti usporedbe da bi poboljšali svoje poučavanje.

¹⁵ I danas se kršćanski učitelji služe usporedbama da bi drugi mogli bolje razumjeti i prihvatiti nove misli. Neki predočavaju besmislenost nauke o paklu time što pitaju slušatelja što bi mislio o roditeljima koji kažnjavaju svoje dijete, tako da mu ruku guraju u vatru. Činjenicu da samo relativno malo ljudi odlazi na nebo, dok većina ima nadu živjeti vječno na Zemlji, možemo predočiti ovako: u jednom narodu ima samo malo onih koji pripadaju vladi, ali većina ima koristi od te vlade. Obično treba upotrijebiti usporedbu sa stvarima koje su poznate slušatelju. Ne bi se smjela upotrijebiti usporedba koja treba opširnija objašnjenja ili da bude tako dugačka da se izgubi smisao pouke.

16. Kakve su usporedbe naročito djelotvorne?

¹⁶ Nemoj zaboraviti da se mogu upotrijebiti i usporedbe koje se mogu vidjeti. Kada su Isusa pitali je li ispravno plaćati porez Cezaru, on je zatražio jedan novčić, denar, da bi njime predočio svoj odgovor (Matej 22:17-22). Da bi istakao koliko treba biti ponizan, predočio je to pozvavši malo dijete (Matej 18:1-6). A kada je govorio o stopostotnoj predanosti, ukazao je na udovicu koja je bacila u riznicu hrama sve što je imala — dva mala novčića (Marko 12:41-44). Neki govornici na kršćanskim sastancima u kraljevskoj dvorani koriste se tablom na zidu, slikama, kartama i dijapozitivima, dok se kod biblijskih studija na domu mogu upotrijebiti štampani tekstovi i slike i druga pomoćna sredstva. Vizualne predodžbe su mnogo djelotvornije nego same riječi.

17. Navedi još jedan način poučavanja kojim se Isus jako često služio.

¹⁷ I na kraju pročitaj u Mateju 12:10-12 kako je Isus izišao na kraj s farizejima u toj situaciji. Obrati pažnju kako je vješto odgovorio na jedno veoma prepredeno pitanje. Da, upotrijebio je usporedbu, ali jesi li zapazio kako ju je iznio? U obliku pitanja. Tako je vješto naveo svoje slušatelje na uravnoteženije gledište o sabatu. PITANJA su daljnje neprocjenjivo pomoćno sredstvo poučavanja kojim se Isus služio. Obrati pažnju kako je Isus koristio pitanja da bi naveo svoje slušatelje da zastanu i razmisle, a protivnike prisilio da još jednom promisle o svom stavu (Matej 17:24-27; 21:23-27; 22:41-46).

18. Navedi nekoliko primjera kako se kršćani danas mogu poslužiti pitanjima u raspravama o raznim naukama.

¹⁸ I kršćani se danas mogu na sličan način poslužiti pitanjima. Tako, kada pobornik nauke o trojstvu upotrijebi Matej 28:18 kao dokaz da je Isus svemoguć pa prema tome, jednak Bogu, iskusni učitelji su našli za dobro da ga pitanjima navedu na razmišljanje. Mogli bi ga možda pitati: “Ako je Isusu dana sva vlast, kako piše u ovom stavku, tko mu ju je dao? I koji položaj je Isus imao prije nego mu je ona bila dana?” Tako se može pomoći trinitarijancu da vidi taj stavak u novom svjetlu. Na isti se način može upotrijebiti usporedba o bogatašu i Lazaru da bi se pokušalo dokazati nekome tko vjeruje u pakao, postoji li zaista pakao (Luka 16:19-31). Mogli bi takvoj osobi pomoći sljedećim pitanjima: “Kuda je otišao siromah kad je umro? Ako je otišao na nebo — znači li to da je svatko na nebu u naručju Abrahamovom? Osim toga, kako je Abraham mogao tamo otići budući da do vremena Isusa još ni jedan čovjek nije uzašao na nebo?” (Ivan 3:13). Takva pitanja bi pokazala da stanje siromaha nakon smrti, kako je opisano u usporedbi, mora biti simbolično. Prema tome je bilo simbolično i stanje bogataša nakon što je “umro” i ne treba se doslovno razumjeti — a posebno ako imamo u vidu što piše o paklu u drugim biblijskim stavcima (Propovjednik 9:10).a

19. Zašto su pitanja toliko korisna kod poučavanja u svim situacijama?

¹⁹ Pitanjima uvlačimo onoga s kojim proučavamo u sam tok poučavanja. Čak i retorička pitanja (na koja govornik ne očekuje odgovor od slušatelja) potiču slušatelja na razmišljanje. Obrati pažnju kako je Isus upotrijebio retorička pitanja u Mateju 11:7-11. Pitanja imaju još jednu svrhu. Često mi moramo saznati što netko misli prije nego li mu možemo pomoći. Budući da mi, za razliku od Isusa, ne možemo vidjeti što je u nečijem srcu, postoji samo jedan način da to saznamo: postavljanjem dobro promišljenih pitanja (Priče Salamunove 18:13; 20:5).

20. Što će nam biti nagrada ako ‘pazimo stalno na sebe i na svoje učenje’? (1. Timoteju 4:16).

²⁰ Da, poučavanje je umjetnost. Da bi je razvio, učitelj mora sam u sebi razvijati sposobnosti i marljivo učiti kako poučavati druge. To nije lako, ali se može postići. Jer, biti kršćanin znači biti učitelj. Ispunjenje mnogih kršćanskih obaveza uključuje i poučavanje. Zato dobro činimo ako slijedimo Pavlov savjet: “Neprestano pazi na sebe i na svoje učenje”. Istina, neki su u tome po prirodi više nadareni od drugih. Ipak, svi mogu uspješno poučavati ako se trude i obrate Jehovi za pomoć. Ako to čine, uračunate su im neprocjenjive nagrade. Pavao je još rekao: “Ustraj u tome, jer radeći ovo spasit ćeš i sebe i one koji te slušaju” (1. Timoteju 4:16, NS).

[Bilješka]

Možeš li objasniti?

◻ Koja su svojstva pomogla Isusu biti dobrim učiteljem?

◻ Kako će nam pomoći ta svojstva?

◻ Zašto je veoma važna jednostavnost učitelja?

◻ Zašto će upotreba predodžbi i pitanja poboljšati naše poučavanje?

[Slika na stranici 18]

Isus je poučavao drugačije nego religiozni vođe

[Slika na stranici 20]

Poput Isusa i danas kršćani koriste sve prilike da poučavaju