‘Hoditi po vjeri, ne po gledanju’

“Hodimo po vjeri, ne po gledanju” (2. KORINĆANIMA 5:7, NW).

 1. Što znači ‘hoditi po vjeri’?

SVAKI put kad se molimo prema smjernicama izloženima u Božjoj Riječi, mi pokazujemo da imamo barem određenu mjeru vjere. Vjeru pokazujemo i kad drugima svjedočimo o Božjem Kraljevstvu. Predavši svoj život Jehovi, mi dokazujemo da želimo ‘hoditi po vjeri’, odnosno da želimo da našim životom upravlja vjera (2. Korinćanima 5:7; Kološanima 1:9, 10).

 2. Zašto sudjelovanje u skupštinskim aktivnostima nije nužno dokaz da netko ima vjeru?

² Ako zaista želimo živjeti na takav način, potrebna nam je dobro utemeljena vjera (Jevrejima 11:1, 6). Mnogi su ljudi privučeni Jehovinim svjedocima zbog visokih moralnih mjerila i ljubavi koju vide među Svjedocima. To je dobar početak, no to ne znači da ti ljudi imaju vjeru. Drugi možda imaju bračnog druga ili roditelja koji je jak u vjeri, pa možda zato sudjeluju u nekim aktivnostima u koje je uključen taj voljeni član obitelji. Pravi je blagoslov imati u domu nekoga tko tako utječe na druge, ali niti to nije nadomjestak za osobnu ljubav prema Bogu i za osobnu vjeru (Luka 10:27, 28).

 3. (a) U što moramo biti osobno uvjereni u vezi s Biblijom da bismo imali dobro utemeljenu vjeru? (b) Zašto se neki ljudi lakše uvjere u nadahnuće Biblije od drugih?

³ Osobe koje zaista hode po vjeri potpuno su uvjerene u to da je Biblija Riječ Božja. Postoji obilje dokaza da su Sveta pisma uistinu ‘od Boga dana’a (2. Timoteju 3:16). Koliko je dokaza potrebno ispitati da bi se netko u to uvjerio? To ovisi o nazorima koje je osoba stekla. Ono što u potpunosti zadovoljava jednu osobu možda nije dovoljno da uvjeri drugu. U nekim se slučajevima može dogoditi da netko ne želi donijeti logičan zaključak čak i kad se iznese obilje neoborivih dokaza. Zbog čega? Zbog želja koje su duboko usađene u nečijem srcu (Jeremija 17:9). Dakle, iako osoba može tvrditi da se zanima za Božji naum, njezino srce možda čezne za odobravanjem svijeta. Ona možda ne želi napustiti način života koji je protivan biblijskim mjerilima. Međutim, ako je netko zaista gladan istine, ako je iskren prema samom sebi i ako je ponizan, s vremenom će uvidjeti da je Biblija Božja Riječ.

 4. Što se zahtijeva od pojedinca da bi stekao vjeru?

⁴ Ljudi kojima se pomaže da proučavaju Bibliju često za samo nekoliko mjeseci shvate da su već dobili više nego dovoljno dokaza da je to Riječ Božja. Ako ih to potakne da otvore srce kako bi bili poučeni od Jehove, tada će ono što uče postupno oblikovati njihove najskrovitije misli, želje i poticaje (Psalam 143:10). U Rimljanima 10:10 stoji da se “srcem” vjeruje. Takva vjera pokazuje što osoba uistinu osjeća, a to će se odraziti na njen način života.

Noa je postupao po dobro utemeljenoj vjeri

5, 6. Na čemu se temeljila Noina vjera?

⁵ Noa je bio jedan od onih koji su imali dobro utemeljenu vjeru (Jevrejima 11:7). Kakav je temelj Noa imao za vjeru? Noa je imao Božju riječ, ali ne u pisanom obliku nego ju je dobio usmeno. Prva Mojsijeva 6:13 kaže: “Reče Bog Noju: kraj svakome tijelu dodje preda me, jer napuniše zemlju bezakonja” (naglašeno od nas). Jehova je zapovjedio Noi da izgradi arku i dao mu je detaljna uputstva u vezi s gradnjom. Zatim je Bog nastavio: “Jer evo pustiću potop na zemlju, da istrijebim svako tijelo, u kojem ima živa duša pod nebom; što je god na zemlji, sve će izginuti” (1. Mojsijeva 6:14-17).

⁶ Da li je prije toga padala kiša? Biblija o tome ne govori. U 1. Mojsijevoj 2:5 stoji: “Gospodin Bog još ne pusti dažda na zemlju.” No ovdje se ne govori o tome kako je Mojsije, koji je živio mnogo stoljeća kasnije, opisao ono što se događalo u Noinim danima, nego o tome što se događalo puno prije toga. Izvještaj iz 1. Mojsijeve 7:4 pokazuje da je Jehova spominjao kišu kada je govorio Noi, a Noa je očito razumio na što je on mislio. No, Noina vjera nije se temeljila na onome što je mogao vidjeti. Apostol Pavao je napisao da je Noa ‘primio zapovijed o onome što još nije vidio’. Bog je rekao Noi da će pustiti na Zemlju “potop”, ili “nebeski ocean”, kako kaže fusnota za 1. Mojsijevu 6:17 u prijevodu New World Translation. Takvo što nije se nikada dotada dogodilo. Ali sva djela stvaranja koja je Noa mogao vidjeti bila su očit dokaz da Bog uistinu može izazvati tako razoran potop. Potaknut vjerom, Noa je sagradio arku.

 7. (a) Što Noi nije bilo potrebno da bi izvršio ono što mu je Bog zapovjedio? (b) Kako nam može koristiti razmatranje Noine vjere, i kako naša vjera može biti blagoslov drugima?

⁷ Bog nije Noi rekao datum kada će početi potop. No Noa to nije koristio kao izgovor da može zauzeti stav pasivnog čekanja, stavljajući gradnju arke i propovijedanje na drugo mjesto u svom životu. Bog je dovoljno unaprijed rekao Noi kada treba ući u arku. U međuvremenu, “Noje učini, kako mu zapovjedi Bog, sve onako učini” (1. Mojsijeva 6:22). Noa je hodio po vjeri, a ne po gledanju. Kako smo samo zahvalni što je tako postupio! Mi smo danas živi zahvaljujući njegovoj vjeri. Vjera koju pokazujemo može i u našem slučaju duboko utjecati ne samo na našu budućnost nego i na budućnost naše djece i drugih ljudi oko nas.

Abrahamova vjera

8, 9. (a) Na čemu je Abraham temeljio svoju vjeru? (b) Na koji se način Jehova ‘javio’ Abrahamu?

⁸ Razmotrimo još jedan primjer — Abrahamov primjer (Jevrejima 11:8-10). Na čemu je Abraham temeljio svoju vjeru? Sredina u kojoj je odrastao u Uru Kaldejskom bila je idolopoklonički i materijalistički nastrojena. No, Abrahamovo su gledište formirali drugi utjecaji. Sigurno se mogao družiti s Noinim sinom Semom, čiji se život 150 godina preklapao s njegovim. Abraham se uvjerio da je Jehova ‘Bog Višnji, čije je nebo i zemlja’ (1. Mojsijeva 14:22).

⁹ Nešto je drugo duboko utjecalo na Abrahama. Jehova se “javi (...) Abramu kad bješe u Mezopotamiji, prije nego se doseli u Haran, i reče mu: izidji iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega, i dodji u zemlju koju ću ti ja pokazati” (Djela apostolska 7:2, 3). Na koji se način Jehova ‘javio’ Abrahamu? Abraham nije direktno vidio Boga (2. Mojsijeva 33:20). Međutim, moguće je da se Jehova pojavio Abrahamu u snu pomoću nadnaravnog očitovanja svoje slave ili posredstvom nekog anđeoskog glasnika ili predstavnika. (Usporedi 1. Mojsijevu 18:1-3; 28:10-15; 3. Mojsijevu 9:4, 6, 23, 24.) Bez obzira na koji se način Jehova javio Abrahamu, taj je vjerni čovjek bio uvjeren da Bog pred njega stavlja dragocjenu prednost. Abraham je reagirao u skladu s vjerom.

10. Kako je Jehova ojačao Abrahamovu vjeru?

¹⁰ Abrahamova vjera nije ovisila o tome da li zna detalje o zemlji u koju ga Bog šalje. Nije ovisila ni o tome da li zna kada će dobiti tu zemlju. On je imao vjeru zato što je poznavao Jehovu kao Svemoćnog Boga (2. Mojsijeva 6:3). Jehova je rekao Abrahamu da će imati potomstvo, no Abraham se ponekad pitao kako je to moguće. Sve je više stario (1. Mojsijeva 15:3, 4). Jehova je ojačao Abrahamovu vjeru tako što mu je rekao da pogleda u zvijezde i prebroji ih ako može. “Tako će biti sjeme tvoje”, rekao je Bog. Abraham je bio duboko dirnut. Bilo je očito da Stvoritelj tih nebeskih tijela koja ulijevaju strahopoštovanje može ispuniti ono što je obećao. Abraham je ‘povjerovao Bogu’ (1. Mojsijeva 15:5, 6). Abraham nije vjerovao samo zato što mu se svidjelo ono što je čuo; on je imao dobro utemeljenu vjeru.

11. (a) Kako je Abraham, koji je imao skoro 100 godina, reagirao na Božje obećanje da će ostarjela Sara roditi sina? (b) Kakvu je vjeru imao Abraham kad se suočio s kušnjom koja se sastojala od toga da odvede svog sina na goru Moriju kako bi ga prinio kao žrtvu?

¹¹ Kad je Abraham imao skoro 100 godina, a njegova žena Sara gotovo 90, Jehova je ponovno izrekao svoje obećanje da će Abraham imati sina i da će Sara biti njegova majka. Abraham je realno razmotrio situaciju u kojoj su se nalazili. “I za obećanje Božije ne posumnja se nevjerovanjem, nego ojača u vjeri, i dade slavu Bogu. I znadijaše jamačno da što obeća kadar je i učiniti” (Rimljanima 4:19-21). Abraham je znao da Božje obećanje ne može ostati neispunjeno. Abraham je kasnije zbog svoje vjere poslušao kada mu je Bog rekao da odvede svog sina Izaka u zemlju Moriju i prinese ga kao žrtvu (1. Mojsijeva 22:1-12). Abraham je bio čvrsto uvjeren da Bog, koji je mogao na čudotvoran način prouzročiti da mu se rodi taj sin, može njegovog sina opet vratiti u život kako bi ispunio druga obećanja koja je dao u vezi s njim (Jevrejima 11:17-19).

12. Koliko je dugo Abraham hodio po vjeri, i kakva nagrada čeka njega i članove njegove obitelji koji su pokazali jaku vjeru?

¹² Abraham je pokazao da ga vjera vodi u cijelom njegovom životu, a ne samo pod nekim okolnostima. Tijekom svog života Abraham nije primio od Boga niti jedan dio Obećane zemlje u nasljedstvo (Djela apostolska 7:5). No Abraham se ipak nije umorio i vratio u Ur Kaldejski. Tijekom razdoblja od 100 godina, sve do svoje smrti, živio je u šatorima u zemlji u koju ga je Bog poslao (1. Mojsijeva 25:7). U vezi s njim i njegovom ženom Sarom, njihovim sinom Izakom i unukom Jakovom, u Jevrejima 11:16 stoji: “Bog [se] ne stidi (...) nazivati se Bog njihov; jer im pripravi grad.” Da, Jehova ima mjesto za njih u zemaljskom području svog Mesijanskog Kraljevstva.

13. Tko među današnjim Jehovinim slugama pruža dokaz da ima vjeru poput Abrahamove?

¹³ Danas među Jehovinim slugama postoje ljudi slični Abrahamu. Oni već mnogo godina hode po vjeri. Pomoću snage koju daje Bog, svladali su prepreke nalik brdima (Matej 17:20). Oni se ne kolebaju u vjeri zato što ne znaju točno kada će im Bog dati nasljedstvo koje je obećao. Oni znaju da nije moguće da se Jehovina riječ ne ispuni i smatraju neprocjenjivom prednošću to što ih se ubraja među njegove Svjedoke. Da li i ti tako misliš?

Vjera koja je poticala Mojsija

14. Kako je bio položen temelj za Mojsijevu vjeru?

¹⁴ Daljnji primjer vjere jest Mojsije. Što je bio temelj za njegovu vjeru? Taj temelj bio je položen još u najranijem djetinjstvu. Iako je faraonova kći pronašla Mojsija u kovčežiću od papirusa u rijeci Nil i prihvatila ga kao svog sina, Mojsijeva majka Johabeda, koja je bila Hebrejka, dojila je dječaka i brinula se za njega dok je bio malo dijete. Johabeda ga je očito dobro poučavala, usađujući u njega ljubav prema Jehovi i cijenjenje za obećanja koja je Jehova dao Abrahamu. Mojsije je kasnije kao član faraonovog kućanstva ‘bio naučen svoj egipatskoj premudrosti’ (Djela apostolska 7:20-22; 2. Mojsijeva 2:1-10; 6:20; Jevrejima 11:23). No usprkos Mojsijevom povlaštenom položaju, njegovo srce bilo je s Božjim zarobljenim narodom.

15. Što je za Mojsija značilo poistovjećivanje s Jehovinim narodom?

¹⁵ U svojoj 40-oj godini Mojsije je ubio nekog Egipćanina kako bi spasio jednog Izraelca s kojim se nepravedno postupalo. Ovaj je događaj pokazao kakav je bio Mojsijev stav prema Božjem narodu. Da, “vjerom Mojsije, kad bi veliki, ne htjede da se naziva sin kćeri Faraonove”. Umjesto da naginje ‘zemaljskoj sladosti grijeha’ kao pripadnik egipatskog dvora, vjera ga je potakla da se poistovjeti s potlačenim Božjim narodom (Jevrejima 11:24, 25; Djela apostolska 7:23-25).

16. (a) Kakav je zadatak Jehova dao Mojsiju, i kako je Bog pomogao Mojsiju? (b) Kako je Mojsije pokazivao vjeru dok je izvršavao svoj zadatak?

¹⁶ Mojsije je nestrpljivo želio poduzeti korake kako bi donio olakšanje svom narodu, ali Božje vrijeme za njegovo oslobođenje još nije došlo. Mojsije je morao pobjeći iz Egipta. Tek oko 40 godina kasnije Jehova je preko anđela Mojsiju dao zadatak da se vrati u Egipat kako bi izveo Izraelce iz te zemlje (2. Mojsijeva 3:2-10). Kako je Mojsije reagirao? On nije izrazio sumnju u Jehovinu sposobnost da oslobodi Izrael, nego je sebe smatrao nedoraslim za ulogu koju mu je dodijelio Bog. Jehova je Mojsiju s ljubavlju pružio potrebno ohrabrenje (2. Mojsijeva 3:11–4:17). Mojsijeva je vjera ojačala. Vratio se u Egipat i više puta osobno upozoravao faraona na nevolje koje će pogoditi Egipat zato što taj vladar ne želi pustiti Izrael da obožava Jehovu. Sâm Mojsije nije imao moć da prouzroči te nevolje. On je hodio po vjeri, a ne po gledanju. Vjerovao je u Jehovu i njegovu riječ. Faraon je prijetio Mojsiju. No Mojsije je ustrajao. “Vjerom ostavi Egipat, ne pobojavši se ljutine careve; jer se držaše onoga koji se ne vidi, kao da ga vidjaše” (Jevrejima 11:27). Mojsije nije bio savršen. Činio je greške (4. Mojsijeva 20:7-12). No nakon što je dobio zadatak od Boga, cijelim je njegovim životom upravljala vjera.

17. Do čega je dovelo to što su Noa, Abraham i Mojsije hodili po vjeri, iako nisu doživjeli da vide Božji novi svijet?

¹⁷ Dokaži da i ti imaš vjeru poput Noine, Abrahamove i Mojsijeve. Točno je da oni u svoje vrijeme nisu vidjeli Božji novi svijet (Jevrejima 11:39). Tada još nije došlo Božje određeno vrijeme; bilo je drugih aspekata njegovog nauma koji su se još trebali ispuniti. No njihova vjera u Božju riječ nije se pokolebala, a imena su im upisana u Božjoj knjizi života.

18. Zašto je potrebno da oni koji su pozvani za nebeski život hode po vjeri?

¹⁸ “Bog nešto bolje za nas odredi”, napisao je apostol Pavao. Odnosno, Bog je odredio nešto bolje za one koji su, poput Pavla, pozvani za nebeski život s Kristom (Jevrejima 11:40). Pavao je mislio posebno na njih kad je pisao riječi zabilježene u 2. Korinćanima 5:7 (NW): “Hodimo po vjeri, ne po gledanju.” Kad su ove riječi bile napisane, još nitko od njih nije primio svoju nebesku nagradu. Nisu je mogli vidjeti fizičkim očima, no njihova vjera u tu nagradu bila je dobro utemeljena. Krist je bio podignut iz mrtvih, prvina od onih koji će biti blagoslovljeni nebeskim životom. A više od 500 svjedoka vidjelo ga je prije nego što je uzašao na nebo (1. Korinćanima 15:3-8). Oni imaju mnogo razloga da njihovim cijelim životom upravlja vjera. I mi imamo dobre razloge da hodimo po vjeri.

19. Preko koga nam Bog govori, kako pokazuju Jevrejima 1:1, 2?

¹⁹ Jehova danas sa svojim narodom ne razgovara posredstvom anđela, kao što je razgovarao s Mojsijem kod gorućeg grma. Bog govori preko svog Sina (Jevrejima 1:1, 2). Ono što je rekao preko njega, Bog je dao zapisati u Bibliji, koja je prevedena na jezike kojima govore ljudi diljem svijeta.

20. Zašto su naše okolnosti daleko povoljnije od onih u kojima su se nalazili Noa, Abraham i Mojsije?

²⁰ Mi imamo daleko više nego što su imali Noa, Abraham i Mojsije. Mi imamo kompletnu Riječ Božju — a velik dio nje već se ispunio. S obzirom na sve ono što Biblija govori o muškarcima i ženama koji su se dokazali vjernim svjedocima Jehove usprkos tome što su se suočavali sa svakovrsnim kušnjama, Jevrejima 12:1 ističu: “Odbacimo svako breme i grijeh koji je za nas [“lako”, NW] prionuo, i s trpljenjem da trčimo u bitku koja nam je odredjena.” Svoju vjeru ne smijemo uzimati kao nešto samo po sebi razumljivo. ‘Grijeh koji za nas lako prianja’ jest nedostatak vjere. Potrebno je snažno se boriti ako želimo i dalje ‘hoditi po vjeri’.

[Bilješka]

Kako bi odgovorio?

◻ Što znači ‘hoditi po vjeri’?

◻ Kako nam može koristiti način na koji je Noa pokazao vjeru?

◻ Kako nam pomaže način na koji je Abraham iskazivao vjeru?

◻ Zašto Biblija ukazuje na Mojsija kao na primjer vjere?

[Slika na stranici 10]

Abraham je hodio po vjeri

[Slika na stranici 10]

Mojsije i Aron pokazali su vjeru kad su bili pred faraonom