Spasenje pripada Jehovi
“Ovaj [“pravi”, “NW”] je Bog naš Bog spasitelj” (PSALAM 68:20).
1, 2. (a) Zašto možemo reći da je Jehova Izvor spasenja? (b) Kako bi objasnio Priče Salamunove 21:31?
JEHOVA je Spasitelj ljudi koji ga ljube (Izaija 43:11). Glasoviti izraelski kralj David znao je to iz osobnog iskustva i svim je srcem pjevao riječi: “Od Gospodina [“Jehove”, NW ] je spasenje” (Psalam 3:8). Te iste riječi upotrijebio je prorok Jona dok se usrdno molio u utrobi velike ribe (Jona 2:10).
2 Davidov sin Salamun također je znao da je Jehova Izvor spasenja, budući da je rekao: “Konj se oprema za dan boja, ali je u Gospodina spasenje” (Priče Salamunove 21:31). U drevno doba na Srednjem istoku volovi su obično vukli plug, magarci su nosili teret, mazge su služile za jahanje, a konji za ratovanje. Međutim, prije nego što su Izraelci ušli u Obećanu zemlju, Bog je zapovjedio da njihov budući kralj “ne drži mnogo konja” (5. Mojsijeva 17:16). Ratni konji nisu bili potrebni jer je Jehova spašavao svoj narod.
3. Koja pitanja zaslužuju da ih razmotrimo?
3 Suvereni Gospodin Jehova je “Bog spasitelj” (Psalam 68:20). Kakve li ohrabrujuće misli! No kakva ‘spasiteljska’ djela vrši Jehova? I koga spašava?
Jehova spašava čestite
4. Kako znamo da Jehova spašava boguodane ljude?
4 Svi oni koji žive čestitim životom kao Božji predani sluge mogu biti utješeni riječima apostola Petra: “Zna Gospodin pobožne izbavljati od napasti, a nepravednike mučeći čuvati za dan sudni.” Argumentirajući to, Petar je rekao da Bog “prvoga svijeta ne poštedje, nego sačuvavši samosmoga Noja, propovjednika pravde, navede potop na svijet bezbožnički” (2. Petrova 2:5, 9).
5. Pod kakvim je okolnostima Noa služio kao ‘propovjednik pravde’?
5 Zamisli da se nalaziš u okolnostima kakve su prevladavale u Noinim danima. Materijalizirani demoni su na Zemlji. Potomci tih neposlušnih anđela okrutno postupaju s ljudima i ‘zemlja je puna bezakonja’ (1. Mojsijeva 6:1-12). Međutim, Nou se ne može zastrašivanjem natjerati da odstupi od Jehovine službe. Umjesto toga, on je ‘propovjednik pravde’. On i njegova obitelj grade arku i nimalo ne sumnjaju u to da će za njihovog života zlo biti odstranjeno. Noa svojom vjerom osuđuje taj svijet (Jevrejima 11:7). Prilike kakve danas vladaju odgovaraju onima u Noino vrijeme, što je pokazatelj da su ovo posljednji dani ovog zlog sustava stvari (Matej 24:37-39; 2. Timoteju 3:1-5). Stoga, hoćeš li se i ti poput Noe pokazati vjernim kao propovjednik pravednosti, služeći zajedno s Božjim narodom dok očekuješ spasenje od Jehove?
6. Kako 2. Petrova 2:7, 8 pokazuje da Jehova spašava čestite ljude?
6 Apostol Petar navodi daljnje dokaze da Jehova spašava čestite ljude. On kaže: “Izbavio je [Bog] pravednog Lota, koji je bio jako ražalošćen prepuštanjem ljudi koji prkose zakonu u neobuzdano vladanje — jer je taj pravedan čovjek onim što je vidio i čuo dok je obitavao među njima iz dana u dan mučio svoju pravednu dušu zbog njihovih bezakonitih djela” (2. Petrova 2:7, 8, NW; 1. Mojsijeva 19:1-29). Spolni nemoral u ovim je posljednjim danima postao uobičajen način života milijuna ljudi. Jesi li i ti poput Lota ‘jako ražalošćen zbog prepuštanja u neobuzdano vladanje’ koje je vidljivo kod toliko mnogo ljudi u današnje vrijeme? Ako jesi i ako postupaš s pravednošću, mogao bi se naći među onima koje će Jehova spasiti kada dođe kraj ovog zlog sustava.
Jehova spašava svoj narod od tlačiteljâ
7. Kako Jehovino postupanje s Izraelcima u Egiptu pokazuje da on izbavlja svoj narod od tlačenja?
7 Dok je god ovog starog sustava, Jehovini će sluge doživljavati progonstva i tlačenje od neprijatelja. No oni mogu biti sigurni u to da će ih Jehova izbaviti zato što je u prošlosti spašavao svoj narod kad je bio potlačen. Zamisli da si jedan od Izraelaca u vrijeme Mojsija i da trpiš ugnjetavanje od Egipćana (2. Mojsijeva 1:1-14; 6:8). Bog Egiptu nanosi jednu nevolju za drugom (2. Mojsijeva 8:5–10:29). Kada smrtonosna deseta nevolja odnosi živote egipatskih prvorođenaca, faraon dozvoljava Izraelcima da odu, no kasnije diže svoju vojsku i juri za njima. Međutim, i on i njegovi vojnici ubrzo ginu u Crvenom moru (2. Mojsijeva 14:23-28). Pridružuješ se Mojsiju i čitavom Izraelu dok pjevaju ove riječi: “Gospodin je velik ratnik; ime mu je Gospodin. Kola Faraonova i vojsku njegovu vrže u more; iz[a]brane vojvode njegove utopiše se u Crvenom Moru. Bezdani ih pokriše; padoše u dubinu kao kamen” (2. Mojsijeva 15:3-5). Slična katastrofa očekuje sve one koji tlače Božji narod u ovim posljednjim danima.
8, 9. Navedi primjer iz knjige Sudija koji pokazuje da Jehova spašava svoj narod od tlačiteljâ.
8 Dugi niz godina nakon što su Izraelci ušli u Obećanu zemlju suci su provodili pravdu među njima. Ponekad je narod trpio tlačenje tuđinaca, no Bog se služio vjernim sucima da bi ga izbavljao. Premda se i mi možda na sličan način ‘tužimo na svoje mučitelje i tlačitelje’, Jehova će spasiti i nas kao svoje lojalne sluge (Sudije 2:16-18, Šarić; 3:9, 15). Ustvari, biblijska knjiga Sudije pruža nam jamstvo za to, kao i za veće spasenje koje će Bog osigurati posredstvom svog postavljenog Suca, Isusa Krista.
9 Vratimo se u mislima u vrijeme suca Baraka. Zbog vršenja krivog obožavanja čime su izazvali Božje neodobravanje, Izraelci se već 20 godina nalaze pod okrutnom vlašću kanaanskog kralja Jabina. Sizar je zapovjednik mnogobrojne kanaanske vojske. No, ne ‘vidi se ni štit ni koplje među četrdeset tisuća u Izraelu’, premda nacija ima možda oko četiri milijuna ljudi (Sudije 5:6-8). Izraelci pokajnički zazivaju Jehovu. Prema Božjim uputstvima koje je dobio preko proročice Debore, Barak okuplja 10 000 ljudi na gori Taboru, a Jehova vodi neprijatelje prema dolini u podnožju visokog Tabora. Dolinom i suhim koritom rijeke Cizona uz gromku tutnjavu stižu Sizarove legije i 900 ratnih kola. Ali uslijed proloma oblaka silovita bujica preplavljuje korito Cizona. Dok Barak i njegovi ljudi pod okriljem oluje marširaju niz goru Tabor, očevici su opustošenja izazvanog provalom Jehovinog bijesa. Barakovi ljudi pogubljuju prestravljene Kanaance koji su se dali u bijeg i nijedan ne uspijeva pobjeći. Kakvog li upozorenja za naše tlačitelje koji se usuđuju boriti protiv Boga! (Sudije 4:3-16; 5:19-22).
10. Zašto možemo biti sigurni da će Bog spasiti svoje današnje sluge od svih onih koji ih tlače?
10 Jehova će svoje današnje sluge spasiti od svih njihovih neprijatelja koji ih tlače, jednako kao što je spasio bogobojazne Izraelce u vrijeme opasnosti (Izaija 43:3; Jeremija 14:8). Bog je Davida izbavio “iz ruku svijeh neprijatelja njegovijeh” (2. Samuelova 22:1-3). Zato, čak i ako nas se kao pripadnike Jehovinog naroda tlači ili progoni, budimo hrabri jer će nas njegov Mesijanski Kralj osloboditi tlačenja. Da, “duše će jadnima spasti. Od prijevare i nasilja iskupiće duše njihove” (Psalam 72:13, 14). To je otkupljenje uistinu blizu.
Bog spašava one koji se uzdaju u njega
11. Kakav je primjer oslanjanja na Jehovu pružio mladi David?
11 Da bismo vidjeli spasenje od Jehove, moramo se hrabro uzdati u njega. David je pokazao da se hrabro oslanja na Boga kada je izišao u susret divovskom Golijatu. Predstavi si gorostasnog Filistejca kako stoji pred mladim Davidom, koji uzvikuje: “Ti ideš na me s mačem i s kopljem i sa štitom; a ja idem na te u ime Gospodina nad vojskama, Boga vojske Izraelove, kojega si ružio. Danas će te Gospodin dati meni u ruke, i ubiću te, i skinuću glavu s tebe, i daću danas tjelesa vojske Filistejske pticama nebeskim i zvijerima zemaljskim; i poznaće sva zemlja da je Bog u Izraelu. I znaće sav ovaj zbor da Gospodin ne spasava mačem ni kopljem, jer je rat Gospodinov.” Golijat ubrzo gine, a Filistejci bivaju žestoko poraženi. Sasvim očito, Jehova je spasio svoj narod (1. Samuelova 17:45-54).
12. Zašto bi bilo korisno zapamtiti primjer Davidovog junaka Eleazara?
12 Kad se suočimo s progoniteljima, možda ćemo morati “skupiti hrabrost” i još se više uzdati u Boga (Izaija 46:8-13, NW; Priče Salamunove 3:5, 6). Obrati pažnju na događaj koji se odigrao na mjestu koje se zvalo Fes-Domim. Izrael se povlači pred filistejskom vojskom. No Eleazar, jedan od trojice Davidovih izuzetnih junaka, nije se ukočio od straha. On zauzima položaj u nekom polju ječma i sam samcat mačem obara Filistejce. Tako ‘Gospodin daje Izraelu veliko izbavljenje’ (1. Dnevnika 11:12-14; 2. Samuelova 23:9, 10). Od nas nitko ne očekuje da sami samcati porazimo vojsku. Pa ipak, može se desiti da ostanemo sami i budemo pod pritiskom neprijatelja. Hoćemo li se u molitvi osloniti na Jehovu, Boga spasiteljskih djela? Hoćemo li tražiti njegovu pomoć kako ne bismo progoniteljima izdali svoje suvjernike?
Jehova spašava čuvare besprijekornosti
13. Zašto je bilo teško sačuvati besprijekornost prema Bogu u desetplemenskom kraljevstvu Izrael?
13 Da bismo doživjeli spasenje koje daje Jehova, po svaku cijenu moramo sačuvati svoju besprijekornost prema njemu. U drevna vremena Božji je narod doživljavao različite kušnje. Pomisli samo s čim bi se sve možda suočavao da si živio u desetplemenskom kraljevstvu Izraela. Roboamova je krutost nagnala deset plemena da mu uskrate podršku i da oforme sjeverno kraljevstvo Izraela (2. Dnevnika 10:16, 17; 11:13, 14). Od mnogih kraljeva koji su vladali tim kraljevstvom Jehuv je bio najbolji, no čak ni on nije ‘svim svojim srcem hodio po Božjem zakonu’ (2. Carevima 10:30, 31). No usprkos tome, u desetplemenskom kraljevstvu bilo je čuvara besprijekornosti (1. Carevima 19:18). Oni su iskazivali vjeru u Boga i on je bio uz njih. Da li i ti, unatoč ispitima vjere, čuvaš svoju besprijekornost prema Jehovi?
14. Kakvo je spasenje pružio Jehova u vrijeme kralja Ezehije, i što je dovelo do toga da su Babilonci osvojili Judu?
14 Masovno zanemarivanje Božjeg zakona uzrokovalo je tešku nevolju za kraljevstvo Izraela. Kada su ga 740. pr. n. e. osvojili Asirci, nesumnjivo su neki pojedinci iz njegovih deset plemena pobjegli u dvoplemensko kraljevstvo Jude, gdje su mogli obožavati Jehovu u njegovom hramu. Četvorica od 19 kraljeva Jude iz Davidove linije — Aza, Jozafat, Ezehija i Jozija — isticali su se po svojoj odanosti Bogu. U vrijeme Ezehije, kralja koji je čuvao svoju besprijekornost, Asirci su izišli sa silnom vojskom da se bore protiv Jude. Odgovarajući na Ezehijine usrdne molitve, Bog je posredstvom samo jednog anđela pobio 185 000 Asiraca za jednu jedinu noć i na taj način je svojim obožavateljima pružio spasenje! (Izaija 37:36-38). Kasnije su, zbog toga što se narod nije držao Zakona i nije poslušao upozorenja Božjih proroka, Babilonci 607. pr. n. e. osvojili Judu i razorili njezinu prijestolnicu, Jeruzalem, i njezin hram.
15. Zašto je židovskim izgnanicima u Babilonu bila potrebna ustrajnost, i kako je Jehova na koncu pružio izbavljenje?
15 Židovski izgnanici morali su biti ustrajni da bi sačuvali besprijekornost prema Bogu dok su se tijekom nekih 70 tužnih godina nalazili u babilonskom zarobljeništvu (Psalam 137:1-6). Jedan čuvar besprijekornosti kojeg je vrijedno spomenuti je prorok Danijel (Danijel 1:1-7; 9:1-3). Predstavi si samo koliko je on sigurno bio radostan kada je 537. pr. n. e. stupila na snagu odredba perzijskog kralja Kira kojom je Židovima dozvoljeno da se vrate u Judu i obnove hram! (Ezdra 1:1-4). Danijel i drugi godinama su bili ustrajni i na koncu su doživjeli poraz Babilona i izbavljenje Jehovinog naroda. Taj bi nam primjer trebao pomoći da i mi pokažemo ustrajnost dok čekamo uništenje ‘Babilona Velikog’, svjetskog carstva krive religije (Otkrivenje 18:1-5).
Jehova uvijek spašava svoj narod
16. Kakvo je spasenje pružio Bog u vrijeme kraljice Estere?
16 Jehova uvijek spašava pripadnike svog naroda kada su vjerni njegovom imenu (1. Samuelova 12:22; Izaija 43:10-12). Sjeti se vremena kraljice Estere — petog stoljeća pr. n. e. Kralj Asver (Kserkso I) postavio je Amana za prvog ministra. Bijesan zbog toga što mu se Židov Mardohej nije htio pokloniti, Aman kuje zavjeru kako bi uništio njega i sve Židove u Perzijskom Carstvu. Prikazuje Židove kao kršitelje zakona, upliće u to i financijski interes te dobiva dozvolu da kraljevim pečatnjakom zapečati dokument kojim se izdaje naredba o njihovom istrebljenju. Estera hrabro otkriva kralju svoje židovsko porijeklo i razotkriva Amanovu ubilačku zavjeru. Aman uskoro biva obješen na onim istim vješalima koja je bio pripremio za pogubljenje Mardoheja. Mardohej postaje prvi ministar i dobiva ovlaštenje da dopusti Židovima da se brane. Oni postižu veliku pobjedu nad svojim neprijateljima (Estera 3:1–9:19). Taj bi događaj trebao ojačati našu vjeru u to da će Jehova izvršiti spasiteljska djela za svoje poslušne sluge u današnje vrijeme.
17. Zašto je poslušnost bila važna za izbavljenje židovskih kršćana koji su u prvom stoljeću živjeli u Judeji?
17 Još jedan razlog zašto Bog spašava pripadnike svog naroda jest to što su poslušni njemu i njegovom Sinu. Stavi se u položaj Isusovih židovskih učenika iz prvog stoljeća. Isus im kaže: “Kad vidite da Jeruzalem opkoli vojska onda znajte da se približilo vrijeme da opusti. Tada koji budu u Judeji neka bježe u gore” (Luka 21:20-22). Godine prolaze, a ti se pitaš kada će se te riječi ostvariti. Zatim 66. n. e. izbija židovski ustanak. Rimske snage pod zapovjedništvom Cestija Gala opkoljavaju Jeruzalem i probijaju se sve do hramskih zidina. A onda, sasvim nenadano, bez nekog vidljivog razloga, Rimljani se povlače. Što će židovski kršćani učiniti? U svom djelu Ecclesiastical History (Crkvena povijest, knjiga III, poglavlje V, 3) Euzebije kaže da su pobjegli iz Jeruzalema i Judeje. Bili su pošteđeni zahvaljujući tome što su poslušali Isusovo proročansko upozorenje. Da li i ti tako spremno prihvaćaš biblijsko vodstvo koje dobivaš preko ‘vjernog upravitelja’, koji je imenovan nad svim Isusovim “imanjem”? (Luka 12:42-44, St ).
Spasenje za vječni život
18, 19. (a) Kakvo je spasenje omogućila Isusova smrt, i za koga? (b) Što je apostol Pavao čvrsto odlučio?
18 To što su poslušali Isusovo upozorenje spasilo je život židovskim kršćanima u Judeji. No Isusova smrt omogućuje spasenje za vječni život “svima ljudima” (1. Timoteju 4:10). Čovječanstvu je otkupnina potrebna otkako je Adam sagriješio i time izgubio vlastiti život, a ljudski rod prodao u ropstvo grijehu i smrti (Rimljanima 5:12-19). Životinjske žrtve koje su se prinosile pod Mojsijevim zakonom samo su privremeno pokrivale grijehe (Jevrejima 10:1-4). Budući da Isus nije imao ljudskog oca, a Božji sveti duh očito je ‘osjenjivao’ Mariju od Isusovog začeća pa sve do rođenja, on je rođen bez ikakvog naslijeđenog grijeha ili nesavršenosti (Luka 1:35; Ivan 1:29; 1. Petrova 1:18, 19). Kada je Isus umro kao savršeni čuvar besprijekornosti, prinio je vlastiti savršeni život da bi iskupio i oslobodio čovječanstvo (Jevrejima 2:14, 15). Tako Krist “sebe dade u otkup za sve” (1. Timoteju 2:5, 6). Neće se svi okoristiti tom pripremom za spasenje, no Bog odobrava da njene koristi uživaju oni koji je prihvaćaju s vjerom.
19 Predstavljajući vrijednost svoje otkupne žrtve Bogu na nebu, Krist je otkupio Adamove potomke (Jevrejima 9:24). Isus je time dobio Nevjestu koja se sastoji od 144 000 njegovih pomazanih sljedbenika podignutih u nebeski život (Efežanima 5:25-27; Otkrivenje 14:3, 4; 21:9). On ujedno postaje ‘Vječni Otac’ za one koji prihvaćaju njegovu žrtvu i primaju vječni život na Zemlji (Izaija 9:6, 7; 1. Ivanova 2:1, 2). To je doista priprema učinjena s ljubavlju! Koliko ju je Pavao cijenio vidljivo je iz njegovog drugog nadahnutog pisma kršćanima u Korintu, kao što će pokazati sljedeći članak. Ustvari, Pavao je čvrsto odlučio ne dozvoliti da ga išta spriječi u pomaganju ljudima da se okoriste Jehovinom divnom pripremom za spasenje za vječni život.
Kako bi odgovorio?
◻ Koji biblijski dokazi pokazuju da Bog spašava svoj čestiti narod?
◻ Kako znamo da Jehova spašava one koji se uzdaju u njega i čuvaju svoju besprijekornost?
◻ Kakvu je pripremu Bog poduzeo za spasenje za vječni život?
[Slika na stranici 12]
David se uzdao u Jehovu, ‘Boga spasitelja’. Uzdaš li se i ti?
[Slika na stranici 15]
Jehova uvijek spašava svoj narod, što je i dokazao u vrijeme kraljice Estere