Starješine, kako gledate na osposobljavanje druge braće?

1, 2. Što su pokrajinski nadglednici zapazili u mnogim skupštinama?

POKRAJINSKI nadglednik spremao se zaključiti sastanak sa starješinama. S velikom ljubavlju i naklonošću promatrao je lica tih vrijednih duhovnih pastira, od kojih su neki bili vršnjaci njegovog oca. No nešto ga je brinulo, pa ih je upitao: “Braćo, što ste poduzeli kako biste osposobili druge za preuzimanje dodatnih odgovornosti u skupštini?” Starješine su znali da ih je pokrajinski nadglednik prilikom svog prethodnog posjeta potaknuo da više pažnje posvete osposobljavanju druge braće. Jedan je starješina na koncu rekao: “Iskreno rečeno, učinili smo vrlo malo.” Ostali su starješine nato samo kimnuli glavom.

² Ako si starješina, bi li i ti možda dao sličan odgovor? Pokrajinski nadglednici iz raznih dijelova svijeta primijetili su da je u mnogim skupštinama potrebno u većoj mjeri osposobljavati braću — i mlađu i stariju — kako bi pomagala u brizi za stado. No to je zahtjevan zadatak. Zbog čega?

 3. (a) Kako Biblija ističe da je važno osposobljavati druge i zašto bi ta tema trebala zanimati sve nas? (Vidi bilješku.) (b) Zašto je nekim starješinama možda teško osposobljavati druge?

³ Kao pastir Božjeg stada, nesumnjivo si svjestan toga da je jako važno osposobljavati braću.a Znaš da je potrebno više starješina i slugu pomoćnika kako bi postojeće skupštine ostale duhovno jake i kako bi se mogle osnovati nove skupštine. (Pročitaj Izaiju 60:22.) Znaš i da Božja Riječ kaže kako bi trebao “poučavati druge”. (Pročitaj 2. Timoteju 2:2.) Ipak, poput starješina koje smo spomenuli u uvodu, možda ti je teško to činiti. Nakon što zbrineš potrebe svoje obitelji, obaviš sve što trebaš na poslu, izvršiš svoja skupštinska zaduženja i riješiš druge važne obaveze, možda ti se čini da više nemaš vremena osposobljavati druge članove skupštine. Imajući to na umu, razmotrimo koliko je važno odvajati vrijeme za osposobljavanje drugih.

 4. Zašto bi neki starješine mogli odgađati osposobljavanje druge braće?

⁴ Zašto je nekim starješinama možda teško odvajati vrijeme za osposobljavanje drugih? Možda misle: “Istina, važno je osposobljavati druge, ali to nije toliko hitno kao neke druge skupštinske obaveze koje naprosto nije moguće odgoditi. Ako osposobljavanje braće malo odgodim, skupština će i dalje funkcionirati.” Iako starješine mnogim zaduženjima trebaju odmah posvetiti pažnju, odgađanje osposobljavanja braće moglo bi se u duhovnom pogledu loše odraziti na skupštinu.

5, 6. Što možemo naučiti iz primjera o održavanju motora te kako to možemo usporediti s osposobljavanjem braće u skupštini?

⁵ Razmisli o sljedećem primjeru: Vlasnik automobila svjestan je toga da treba redovito mijenjati ulje u motoru ako želi da on dobro radi i da automobil bude u voznom stanju. Ipak, možda smatra da održavanje motora nije toliko hitno kao dolijevanje goriva u spremnik. Naime, ako automobil ostane bez goriva, zaustavit će se usred vožnje. Vlasnik možda misli: “Ako ne stignem promijeniti ulje, motor će i dalje raditi, barem još neko vrijeme.” No zašto je takvo razmišljanje opasno? Ako vlasnik neprestano odgađa promjenu ulja, motor će se jednog dana zaglaviti i više se neće moći pokrenuti. Ako se to dogodi, vlasnik će trebati potrošiti puno vremena i novca kako bi popravio automobil i doveo ga u vozno stanje. Što učimo iz toga?

⁶ Starješine u skupštini obavljaju mnoge važne zadatke koje je potrebno obaviti bez odlaganja. Ako to ne bi činili, to bi se jako loše odrazilo na skupštinu. Kao što vlasnik automobila u primjeru koji smo naveli treba stalno voditi računa o tome da u spremniku uvijek ima dovoljno goriva, tako i starješine trebaju uvijek iznova prosuđivati što je trenutno najvažnije za skupštinu te obavljati to bez odlaganja (Filip. 1:10). Međutim, neki se starješine toliko zaokupe obavljanjem hitnih zadataka da možda zanemare osposobljavanje braće — slikovito govoreći, zaborave održavati motor. No ako neprestano odlažu tu važnu dužnost, u skupštini će prije ili kasnije ponestati braće koja bi bila u stanju izvršavati sva potrebna zaduženja.

 7. Kako bismo trebali gledati na starješine koji odvajaju vrijeme za osposobljavanje druge braće?

⁷ Dakle, sasvim je jasno da osposobljavanje braće ne smijemo smatrati nevažnim. Starješine koji razmišljaju dugoročno te odvajaju vrijeme kako bi osposobljavali manje iskusnu braću doista su razboriti upravitelji i pravi su blagoslov za cijelu skupštinu. (Pročitaj 1. Petrovu 4:10.) Kako to što osposobljavaju braću služi na dobrobit skupštine?

 8. (a) Što starješine potiče da osposobljavaju druge? (b) Koju važnu odgovornost imaju starješine koji su se preselili u zemlje u kojima postoji veća potreba za propovjednicima dobre vijesti? (Vidi okvir “Vrlo važan zadatak”.)

⁸ Čak i najiskusniji starješine moraju biti skromni i biti svjesni toga da će, kako budu zalazili u godine, moći sve manje činiti za skupštinu (Mih. 6:8). Osim toga, trebali bi biti realni i imati na umu da im “nevolje i nepredviđeni događaji” mogu u tren oka znatno otežati izvršavanje skupštinskih zaduženja (Prop. 9:11, 12; Jak. 4:13, 14). Budući da im je iskreno stalo do dobrobiti Jehovinih ovaca, razboriti starješine bez odlaganja mlađoj braći prenose iskustvo koje su stekli vjerno služeći Jehovi dugi niz godina. (Pročitaj Psalam 71:17, 18.)

 9. Zašto je veoma važno osposobljavati druge?

⁹ Iz kojeg su još razloga starješine koji osposobljavaju druge velik blagoslov za Jehovino stado? Oni jačaju skupštinu. Na koji način? Ako se starješine trude osposobljavati drugu braću, u skupštini će biti više zrelih muškaraca koji će moći pomagati članovima skupštine da budu ujedinjeni i nepokolebljivi, i to ne samo danas nego i u budućnosti, za vrijeme velike nevolje (Ezek. 38:10-12; Mih. 5:5, 6). Stoga, dragi starješine, potičemo vas da već danas u sklopu svoje službe Jehovi redovito osposobljavate drugu braću kako bi mogla preuzeti odgovorna zaduženja u skupštini.

10. Što možda starješine trebaju poduzeti kako bi imali vremena osposobljavati druge?

¹⁰ Naravno, svjesni smo toga da zbog izvršavanja drugih važnih skupštinskih zaduženja možda imate osjećaj da ste već na izmaku snaga. Stoga nešto vremena koje trošite na izvršavanje tih zaduženja možda trebate odvojiti za osposobljavanje braće (Prop. 3:1). S vremenom će se pokazati da je to vrijeme bilo mudro utrošeno.

11. (a) Što je zanimljivo u vezi s prijedlozima o osposobljavanju drugih koje su dali starješine iz raznih zemalja? (b) Zašto će nam, u skladu s riječima iz Mudrih izreka 15:22, koristiti razmatranje njihovih prijedloga i savjeta?

¹¹ Nedavno smo neke starješine koji su mnogoj braći pomogli duhovno napredovati upitali na koji način osposobljavaju druge.b Premda se njihove okolnosti uvelike razlikuju, zanimljivo je da su svi dali vrlo slične odgovore. Što iz toga možemo zaključiti? Kao i u vrijeme apostola Pavla, osposobljavanje koje se temelji na Božjoj Riječi može pomoći braći “posvuda u svakoj skupštini” (1. Kor. 4:17). Stoga ćemo u ovom i idućem članku razmotriti neke prijedloge i savjete koje su ti starješine dali (Izr. 15:22).

12. Što starješina treba učiniti prije nego što počne poučavati nekog brata i zašto to treba uraditi?

¹² Starješina treba stvoriti dobre uvjete za osposobljavanje druge braće. Kao što vrtlar treba razrahliti tlo prije nego što posadi sjeme, tako i starješina treba “pripremiti teren”, odnosno ohrabriti svog suvjernika prije nego što ga počne poučavati. Kako to može postići? Tako da postupi poput jednog proroka koji je živio u drevno doba. Što je taj prorok učinio?

13-15. (a) Koji je zadatak dobio prorok Samuel? (b) Kako je Samuel izvršio svoj zadatak? (Vidi ilustraciju na početku članka.) (c) Zašto bi izvještaj o Samuelu trebao posebno zanimati starješine?

¹³ Prije više od 3 000 godina Jehova je ostarjelom proroku Samuelu rekao: “Sutra u ovo doba poslat ću k tebi čovjeka iz zemlje Benjaminove, a ti ga pomaži za vođu naroda mojega Izraela” (1. Sam. 9:15, 16). Samuel je shvatio da više neće voditi izraelski narod te da mu je Jehova naložio neka nekog nepoznatog čovjeka pomaže za novog vođu. Taj se prorok sigurno pitao: “Kako mogu pripremiti tog čovjeka za njegov zadatak?” Dosjetio se kako bi to mogao učiniti te je razradio plan kako bi svoju zamisao proveo u djelo.

¹⁴ Kad je Samuel sutradan ugledao Šaula, Jehova mu je rekao: “Evo čovjeka.” Samuel je potom postupio u skladu sa svojim planom. Pozvao je Šaula na objed u blagovaonicu. Ondje je Šaulu i njegovom sluzi dao najbolja mjesta za stolom, a Šaulu je dao najbolji komad mesa, rekavši mu: “Jedi, jer se to za tebe čuvalo baš za ovu prigodu.” Nakon toga je Samuel krenuo sa Šaulom prema svojoj kući i putem razgovarao s njim. Za vrijeme objeda i tijekom šetnje do kuće vladala je opuštena atmosfera. Samuel je to htio iskoristiti, pa je pozvao Šaula da s njim pođe na terasu na krovu. Uživajući u svježem večernjem povjetarcu, njih su dvojica razgovarala dok nije došlo vrijeme da odu na spavanje. Sutradan je Samuel pomazao Šaula te ga poljubio i dao mu još neke upute. Nakon toga otpustio je Šaula, koji je tada bio spreman za događaje što su trebali uslijediti (1. Sam. 9:17-27; 10:1).

¹⁵ Naravno, pomazati čovjeka za vođu naroda nije isto što i osposobiti brata da postane starješina ili sluga pomoćnik u skupštini. Ipak, starješine mogu puno naučiti iz Samuelovog pristupa. Razmotrimo dvije pouke koje mogu izvući iz tog izvještaja.

16. (a) Kako se Samuel osjećao kad su mu Izraelci rekli da žele kralja? (b) Kako je Samuel reagirao kad mu je Jehova rekao neka pomaže Šaula za kralja?

¹⁶ Spremno poučavaj druge, nemoj se ustručavati to činiti. Kad su Izraelci zatražili od Samuela da im postavi nekog čovjeka za kralja, on se jako razočarao i smatrao je da ga je njegov narod odbacio (1. Sam. 8:4-8). Ustvari, toliko se ustezao udovoljiti njihovom zahtjevu da mu je Jehova trebao triput reći neka ih posluša (1. Sam. 8:7, 9, 22). Ipak, Samuel nije dopustio sebi da postane ljubomoran na čovjeka koji ga je trebao zamijeniti ili da se ljuti na njega. Kad mu je Jehova rekao neka pomaže Šaula za kralja, on je to učinio spremno i s ljubavlju, a ne preko volje niti iz pukog osjećaja obaveze.

17. U kojem se pogledu starješine ugledaju na Samuela i zašto im to pričinjava zadovoljstvo?

¹⁷ Iskusni starješine ugledaju se na Samuela te su blagi i obzirni prema onima koje osposobljavaju (1. Petr. 5:2). Takvi se starješine ne ustručavaju poučavati druge bojeći se toga da će im morati prepustiti neka svoja zaduženja u skupštini. Brižni starješine ne gledaju na braću koju poučavaju kao na suparnike, nego kao na suradnike te ih smatraju pravim darom za skupštinu (2. Kor. 1:24; Hebr. 13:16). Takvi nesebični starješine sigurno su jako zadovoljni kad vide da braća koju osposobljavaju koriste svoje sposobnosti na dobrobit skupštine! (Djela 20:35).

18, 19. Što starješina treba učiniti prije nego što počne osposobljavati nekog brata i zašto je to vrlo važno?

¹⁸ Budi prijatelj, a ne samo učitelj. Kad je sreo Šaula, Samuel je mogao samo izvaditi bočicu s uljem i na brzinu izliti ulje Šaulu na glavu te ga pustiti da ide svojim putem. Da je tako postupio, Šaul bi bio pomazan za kralja, ali bio bi potpuno nespreman za to da vodi Božji narod. Stoga je Samuel odvojio vremena kako bi Šaula postupno pripremio za zadatak koji je trebao preuzeti. Nakon što su pojeli ukusan obrok, proveli vrijeme u ugodnoj šetnji, dugo razgovarali i dobro se odmorili, Samuel je zaključio kako je došao pravi trenutak da Šaula pomaže za kralja.

¹⁹ Slično je i danas. Prije nego što počne osposobljavati nekog brata, starješina bi se trebao sprijateljiti s njim i pomoći mu da se u njegovom društvu osjeća ugodno. Način na koji će starješina to učiniti razlikovat će se od zemlje do zemlje i ovisit će o mjesnim običajima. No bez obzira na to gdje živiš, ako unatoč brojnim obavezama koje imaš kao starješina provodiš vrijeme s bratom kojeg osposobljavaš, pokazuješ mu da ti je stalo do njega. (Pročitaj Rimljanima 12:10.) Budi uvjeren da će mu tvoja briga i pažnja jako puno značiti.

20, 21. (a) Koje bi osobine trebao imati dobar učitelj? (b) Što ćemo razmotriti u sljedećem članku?

²⁰ Starješine, imajte na umu sljedeće: Dobar učitelj voli poučavati druge, ali voli i osobe koje poučava. (Usporedi Ivana 5:20.) To je veoma važno. Naime, ako starješina ima takav stav, brat kojeg osposobljava brzo će to primijetiti te će spremnije prihvaćati pouku koju dobiva. Stoga, dragi starješine, dok osposobljavate drugu braću, nemojte im biti samo učitelji — budite im i prijatelji (Izr. 17:17; Ivan 15:15).

²¹ Nakon što “pripremi teren”, starješina treba početi osposobljavati brata za to da prihvati dodatna zaduženja u skupštini. Što sve starješina može učiniti kako bi osposobio brata? Odgovor na to pitanje razmotrit ćemo u sljedećem članku.