15. POGLAVLJE
Hrabro se zauzela za Božji narod
1-3. (a) Zašto se Estera možda bojala pojaviti pred svojim mužem? (b) Na koja ćemo pitanja dobiti odgovor u ovom poglavlju?
ZADUBLJENA u misli, Estera se približavala dvorištu palače u Šušanu. Dok je prolazila između visokih kamenih stupova i veličanstvenih statua, pogled joj je pao na raznobojne reljefe koji su se caklili na danjem svjetlu. Promatrala je zidove ukrašene krilatim bikovima, strijelcima i lavovima. Mjesto na kojem se dvor uzdizao bilo je pomno odabrano. Iz njega se pružao prekrasan pogled na snijegom pokrivene vrhunce planine Zagrosa i kristalno čiste vode rijeke Karkheha. Estera je osjećala kako joj srce tuče u strahu od onoga što je čeka jer je u svakom detalju toga grandioznog zdanja mogla prepoznati silnu moć čovjeka koji ga je dao sagraditi — nesmiljenog vladara koji je sebe nazivao velikim kraljem. Svim je silama pokušavala odagnati bojazan koju je osjećala. Zašto ju je bilo strah? Zar nije išla svome mužu?
2 Ta bogobojazna Židovka bila je žena perzijskog kralja Ahasvera.a Na prvi pogled moglo bi se reći da je Estera imala sve što bi žena mogla poželjeti. No Ahasver nije ni izbliza bio čovjek kojeg bi ijedna djevojka iz Božjeg naroda htjela za muža. On nije bio poput patrijarha Abrahama, poniznog čovjeka koji je bez pogovora prihvatio Božju uputu da posluša Saru (1. Mojs. 21:12). Nije poznavao Esterinog Boga, Jehovu, i nije mario za njegov zakon, ali bilo mu je jako stalo do toga da njegovi podanici poštuju perzijski zakon. Estera je znala da će za samo nekoliko trenutaka prekršiti odredbu po kojoj se nitko ne smije nepozvan pojaviti pred kraljem. Ona nije bila pozvana, a ipak se odlučno približavala kraljevom dvoru. Znala je da je taj potez može stajati glave. Možda se, koračajući prema dvorištu u kojem ju je kralj mogao vidjeti, osjećala kao da ide na gubilište. (Pročitaj Esteru 4:11; 5:1.)
3 Zašto je Estera bila spremna izložiti se takvoj opasnosti? I što možemo naučiti od te izuzetne žene? Pogledajmo najprije kako je uopće postala perzijska kraljica.
Estera i Mordokaj
4. Što Biblija otkriva o Esterinom porijeklu i zašto je njen rođak Mordokaj preuzeo brigu o njoj?
4 O Esterinim se roditeljima ne zna mnogo. Biblija kaže da su svojoj kćeri nadjenuli ime Hadasa, što je hebrejska riječ za mirtu, biljku prekrasnih bijelih cvjetova. Kad su Esterini roditelji umrli, brigu o njoj preuzeo je njen rođak Mordokaj, koji je bio puno stariji od nje. Taj se dobrostiv čovjek sažalio na djevojčicu te ju je uzeo u svoj dom i odgojio kao vlastitu kćer (Est. 2:5-7, 15).
5, 6. (a) Kako je Mordokaj odgajao Esteru? (b) Kako je izgledao Mordokajev i Esterin život u Šušanu?
5 Mordokaj i Estera bili su prognanici i živjeli su u perzijskoj prijestolnici, Šušanu. Budući da su štovali Jehovu i živjeli po njegovom zakonu, vjerojatno su trpjeli prezir i omalovažavanje. Mordokaj je Esteri često govorio o njihovom milosrdnom Bogu, Jehovi. Pričao joj je kako je Jehova već mnogo puta izbavio svoje sluge iz nevolja i tako joj pokazao da će on uvijek biti uz svoj narod (3. Mojs. 26:44, 45). Ti su ih razgovori o Bogu toliko zbližili da su njih dvoje postali poput oca i kćeri.
6 Mordokaj je, po svoj prilici, služio na kraljevom dvoru i s drugim je slugama “sjedio na vratima kraljevim” (Est. 2:19, 21; 3:3). Biblija ne otkriva čime se Estera bavila dok je odrastala, ali možemo pretpostaviti da se dobro brinula o Mordokaju i njegovom domu, koji se najvjerojatnije nalazio u siromašnijem dijelu grada, s druge strane rijeke. Nesumnjivo je odlazila na tržnicu, na kojoj su zlatari, srebrari i ostali trgovci prodavali svoju robu. Estera nije ni pomišljala da će jednog dana živjeti u raskoši i imati svakovrsnog nakita.
Djevojka lijepa stasa i lijepa lica
7. Zašto je Ahasver oduzeo Vašti kraljevsko dostojanstvo i što je potom učinio?
7 Jednoga dana, nakon svečanosti koju je priredio Ahasver, cijeli je grad brujao o onome što se dogodilo na njegovom dvoru. Pošto je svoje uvažene goste počastio biranim jelima i vinom, kralj je slugama naredio da pred njega dovedu prelijepu kraljicu Vašti, koja je u tom trenutku bila na gozbi što ju je priredila za žene. No Vašti se nije obazrela na njegovu želju i odbila je doći. Ahasver je bio bijesan jer ga je osramotila pred svima. Upitao je svoje savjetnike kako postupiti s kraljicom. Oni su mu rekli neka joj oduzme kraljevsko dostojanstvo i preda ga drugoj ženi, boljoj od nje. Kralj je poslušao njihov savjet te je poslao sluge da po cijeloj zemlji potraže djevojke, djevice lijepa izgleda, i dovedu ih na dvor kako bi između njih odabrao novu kraljicu (Est. 1:1–2:4).
8. (a) Zašto je Mordokaj možda bio pomalo zabrinut kad je vidio u kakvu je ljepoticu izrasla Estera? (b) Kako Biblija treba utjecati na naše gledište o fizičkoj ljepoti? (Vidi i Mudre izreke 31:30.)
8 Biblija za Esteru kaže da je bila “lijepa stasa i lijepa lica” (Est. 2:7). Mordokaju je nesumnjivo bilo drago što je djevojka koju je odgajao izrasla u takvu ljepoticu, ali možda je bio pomalo i zabrinut jer je znao da fizička ljepota gubi svoju čar i da je bezvrijedna ako je ne prate osobine kao što su mudrost i poniznost. Božja Riječ jasno pokazuje koliko je važno imati uravnoteženo gledište o ljepoti. Osoba koja nije mudra ni ponizna vrlo lako može postati tašta, a na vidjelo mogu doći i njene druge ne baš poželjne osobine. (Pročitaj Mudre izreke 11:22.) Estera je tek trebala pokazati kakva je osoba i što joj se krije u srcu.
9. (a) Što se dogodilo kad su kraljevi sluge zapazili Esteru i zašto se Mordokaj sigurno teška srca rastao od nje? (b) Zašto je Mordokaj dopustio da se Estera uda za čovjeka koji nije štovao Jehovu? (Vidi i okvir.)
9 U potrazi za novom kraljicom Ahasverovi su sluge zapazili lijepu Esteru te su je odveli na kraljev dvor (Est. 2:8). Mora da se Mordokaj teška srca rastao od nje jer ju je volio kao kćer. On nije želio da se Estera uda za čovjeka koji ne štuje Jehovu, makar on bio i kralj, ali ruke su mu bile vezane.b Znajući u kakvoj će se sredini ona naći, posljednje trenutke koje je proveo s njom najvjerojatnije je iskoristio kako bi joj dao još koji mudar savjet. Estera je upijala svaku njegovu riječ. Na putu do kraljevog dvora razmišljala je o tome što je ondje čeka i kako će njen život ubuduće izgledati.
“Estera je stjecala sve veću naklonost svih koji su je promatrali”
10, 11. (a) Kako je okruženje u kojem se Estera našla moglo utjecati na nju? (b) Kako je Mordokaj pokazao da je zabrinut za Esteru?
10 Estera se našla u potpuno nepoznatom svijetu. Dovedena je na kraljev dvor zajedno s mnogim drugim djevojkama iz svih krajeva Carstva. Esteri i tim djevojkama malo je što bilo zajedničko — odrastale su u različitim uvjetima, govorile različitim jezicima i imale različite poglede na život. Sve one bile su pod nadzorom dvoranina Hegaja te su morale proći jednogodišnje razdoblje uljepšavanja koje je uključivalo masaže aromatičnim uljima (Est. 2:8, 12). U takvom okruženju, u kojem se sve vrtjelo oko ljepote, djevojke su lako mogle postati tašte, opsjednute vlastitim izgledom i ljubomorne jedna na drugu. Kako je sve to utjecalo na Esteru?
11 Mordokaj je dobro znao kako izgleda život na dvoru i stoga je, posve razumljivo, bio zabrinut za Esteru. U Bibliji piše da je svakoga dana dolazio pred dvorište kuće za žene da dozna kako je ona i što se s njom događa (Est. 2:11). Ono malo što je saznao, možda od kraljevih slugu, ispunilo ga je očinskim ponosom. Zbog čega?
12, 13. (a) Koji je dojam Estera ostavila na sve koji su je promatrali? (b) Zašto je Mordokaju sigurno bilo drago što Estera nikom nije rekla da je Židovka?
12 Estera se toliko dojmila Hegaja da je prema njoj bio naročito dobar te joj je dao sedam sluškinja i premjestio je u najbolji dio kuće za žene. Ali nije samo on bio zadivljen njome. U izvještaju stoji: “Estera je stjecala sve veću naklonost svih koji su je promatrali” (Est. 2:9, 15). Malo je vjerojatno da bi samo ljepota ostavila tako snažan dojam na ljude. Estera očito nije bila tek lijepa djevojka, ona je imala i prekrasnu osobnost.
13 Iako više nije živjela s Mordokajem, bila mu je poslušna te “nije govorila ni o svome narodu ni o svome rodu”, kao što joj je on zapovjedio (Est. 2:10). Zašto joj je rekao da nikome ne spominje ništa o svom porijeklu? Zato što mu je bilo poznato da dostojanstvenici na kraljevom dvoru imaju predrasuda prema Židovima. Sigurno mu je bilo drago što Estera postupa po njegovom mudrom savjetu.
14. Kako se mladi mogu ugledati na Esteru?
14 Mladi koji se ugledaju na Esteru nesumnjivo će svom ocu i majci biti na čast. Čak i ako njihovih roditelja nema u blizini, postupat će ispravno i oduprijeti se lošim utjecajima kad se nađu u društvu površnih, nemoralnih i pokvarenih ljudi. Time će obradovati i svoje roditelje i svog nebeskog Oca. (Pročitaj Mudre izreke 27:11.)
15, 16. (a) Kako je Estera stekla kraljevu naklonost? (b) Kako je na Esteru moglo utjecati to što joj se život promijenio iz temelja?
15 Kad je došlo vrijeme da stane pred kralja, Estera je mogla iz kuće za žene uzeti što je god htjela, primjerice raskošan nakit i haljine. Međutim ona je skromno zatražila samo ono što joj je rekao Hegaj (Est. 2:15). Očigledno je shvatila da kraljevo srce neće osvojiti samo ljepotom te da će on puno više cijeniti skromnost i poniznost, osobine koje je rijetko viđao na svom dvoru. Je li bila u pravu?
16 Biblija kaže: “Kralj je zavolio Esteru više od svih drugih žena, i ona je stekla njegovu naklonost i ljubav više od svih drugih djevica. Stavio joj je na glavu kraljevski turban i učinio je kraljicom umjesto Vašti” (Est. 2:17). Život te ponizne mlade Židovke iz temelja se promijenio. Postala je kraljica, žena najmoćnijeg vladara svog vremena. Da li se zbog toga uzoholila i počela misliti kako joj nitko nije ravan?
17. (a) Kako je Estera pokazala da je i dalje poslušna Mordokaju? (b) Zašto je važno ugledati se na Esteru?
17 Estera nije postala ni umišljena ni ohola. Naprotiv, i dalje je bila poslušna Mordokaju te nikome nije rekla da je Židovka. A kad je Mordokaj otkrio da neki dvorani namjeravaju ubiti kralja, odmah je to javio Esteri, a ona je tu vijest u njegovo ime prenijela kralju. Zahvaljujući tome zla namjera tih dvorana bila je osujećena (Est. 2:20-23). Svojom poniznošću i poslušnošću Estera je pokazala čvrstu vjeru u Boga. Važno je ugledati se na nju jer živimo u svijetu u kojem su buntovnost i svojeglavost dio svakodnevice, a poslušnost rijetko tko smatra vrlinom. No oni koji imaju snažnu vjeru u Jehovu izuzetno cijene tu osobinu i trude se pokazivati je u svome životu, baš kao što je to činila Estera.
Vjera na kušnji
18. (a) Zašto se Mordokaj, po svoj prilici, nije htio pokloniti Hamanu? (Vidi i bilješku.) (b) Kako su kroz povijest mnogi Božji sluge postupali poput Mordokaja?
18 Poslije tih događaja kralj Ahasver uzdigao je Hamana na visok položaj. Postavio ga je za upravitelja čitavog Carstva, što je značilo da je bio njegov glavni savjetnik, te je po vlasti i ugledu bio odmah iza njega. Kralj je zapovjedio da se Hamanu svatko mora pokloniti i pasti ničice pred njim (Est. 3:1-4). Iako je Mordokaj poštovao kralja, tu zapovijed nije poslušao jer je smatrao da se ona kosi s Božjim zakonom. Zašto? Haman je bio Agagovac, to jest potomak Agaga, amalečkog kralja kojega je ubio Božji prorok Samuel (1. Sam. 15:33). Amalečani su bili toliko zli da su na sebe navukli Jehovin gnjev i postali neprijatelji njegovog naroda. Zato ih je Bog osudioc (5. Mojs. 25:19). Nijedan Židov koji je vjerno služio Bogu nije se mogao čiste savjesti pokloniti Amalečaninu. Stoga ne iznenađuje što je Mordokaj ostao nepokolebljiv u svojoj odluci. Kroz povijest su i mnogi drugi Božji sluge stavili život na kocku jer su živjeli po riječima: “Moramo se pokoravati Bogu, a ne ljudima!” (Djela 5:29).
19. Što je Haman želio učiniti i kako je naveo kralja da pristane na njegov plan?
19 Kad je Haman vidio da mu se Mordokaj ne klanja, bio je izvan sebe od bijesa. Željan osvete, htio je ubiti Mordokaja te istrijebiti sve Židove u Perzijskom Carstvu. Zato ih je ocrnio pred kraljem. Svoj prezir prema njima pokazao je tako što im nije spomenuo ni ime, nego je za njih rekao da su “narod rasijan među narodima i odvojen od njih”, želeći tako kralju dati do znanja da su beznačajni. Još je gore što ih je optužio za pobunu, rekavši da se ne drže perzijskih zakona. Čak je obećao kralju da će u njegovu riznicu priložiti ogromnu svotu novca čim on zapovjedi da ih se istrijebi.d Nato je Ahasver skinuo pečatnjak s ruke i dao ga Hamanu kako bi on mogao provesti u djelo što god naumi (Est. 3:5-10).
20, 21. (a) Kako je ono što je Haman naredio utjecalo na Mordokaja i ostale Židove u Perzijskom Carstvu? (b) Što je Mordokaj poručio Esteri?
20 Kraljevi sluge po cijelom su Carstvu pronijeli glas o onome što je Haman naredio, te su ubrzo svi znali što očekuje židovski narod. Možemo samo zamisliti kako su se osjećali Židovi u Jeruzalemu kad su čuli što im se sprema. Oni su već neko vrijeme nastojali obnoviti razoreni grad u koji su došli po povratku iz Babilona, gdje su desetljećima bili robovi. Budući da su gradske zidine još uvijek ležale u ruševinama, bili su lak plijen. Kad je do Mordokaja došla strašna vijest, možda je odmah pomislio na svoje sunarodnjake u dalekom Jeruzalemu, a i na prijatelje, poznanike i susjede koji su živjeli u Šušanu. Shrvan tugom i boli, razderao je haljine, obukao se u kostrijet i posuo pepelom te izašao u središte grada i stao gorko plakati. Haman je pak za to vrijeme pio s kraljem. Žalost Židova koju je uzrokovao nije ga nimalo dirala. (Pročitaj Esteru 3:12–4:1.)
21 Ipak, Mordokaj je znao da od suza nema puno koristi i da mora nešto poduzeti. Kad je Estera čula koliko ga je pogodila kraljeva odredba, poslala mu je haljine da ih obuče i da skine kostrijet sa sebe, ali on ih nije htio prihvatiti. Ako se prije možda i pitao zašto je Jehova dopustio da Perzijanci odvedu njegovu voljenu rođakinju od njega te da se ona uda za poganskog kralja, sada je, po svemu sudeći, počeo uviđati razlog tog neobičnog razvoja događaja. Stoga je Esteri poručio neka ide kralju, moli ga za milost i “pred njim se zauzme za svoj narod” (Est. 4:4-8).
22. Zašto je Estera imala razloga strahovati od reakcije svog muža, kralja Ahasvera? (Vidi i bilješku.)
22 Esteri se od Mordokajevih riječi steglo srce. Bila je svjesna da joj predstoji najteža kušnja. Obuzeo ju je strah, što se jasno vidi iz poruke koju je poslala Mordokaju. Podsjetila ga je da onog tko se nepozvan pojavi pred kraljem čeka smrtna kazna i da će biti pošteđen jedino pod uvjetom da on prema njemu pruži svoje zlatno žezlo. Estera je dobro znala što se dogodilo kad se kraljica Vašti oglušila na kraljevu zapovijed da dođe pred njega, pa je s razlogom pretpostavljala da ni ona neće proći nekažnjeno ako prekrši njegovu odredbu. Rekla je Mordokaju da je kralj već 30 dana nije pozvao k sebi. Zbog toga je vjerojatno mislila da više nije u milosti tog ćudljivog vladarae (Est. 4:9-11).
23. (a) Što je Mordokaj poručio Esteri kako bi ojačao njenu vjeru? (b) Zašto je vrijedno ugledati se u Mordokaja?
23 Mordokaj je Esteri vrlo otvoreno rekao: “Budeš li u ovome času šutjela, pomoć i izbavljenje doći će Židovima s druge strane.” Tom je snažnom porukom želio ojačati njenu vjeru i potaknuti je da se zauzme za Božji narod. Njoj je sigurno bilo jasno da neće moći sačuvati živu glavu kad počne progon Židova ako ne stane u obranu svojih sunarodnjaka. Mordokaj je pokazao nepokolebljivu vjeru u svog Boga. Znao je da Jehova ispunjava svoja obećanja i da nikome neće dopustiti da zatre njegov narod (Još. 23:14). Upitao je Esteru: “Tko zna nisi li upravo zbog časa kao što je ovaj došla do kraljevskog dostojanstva?” (Est. 4:12-14). Nije li vrijedno ugledati se u tog čovjeka? Mordokaj se potpuno uzdao u svog Boga, Jehovu. Imamo li mi takvu vjeru? (Izr. 3:5, 6).
Vjerom je pobijedila strah od smrti
24. Kako je Estera pokazala vjeru i hrabrost?
24 Estera je znala kako je došao trenutak da pokaže na čijoj je strani. Poručila je Mordokaju: “Idi, sakupi sve Židove koji se nalaze u Šušanu i postite za mene — tri dana i tri noći ne jedite i ne pijte. I ja ću postiti sa svojim djevojkama.” Svoju je poruku zaključila riječima u kojima se odražava hrabrost i jaka vjera u Boga. Rekla je: “Treba li da poginem, neka poginem” (Est. 4:15-17). U ta se tri dana vjerojatno molila usrdnije nego ikad prije. Kad je presudan čas konačno došao, obukla je kraljevsku odjeću i uljepšala se kako bi se dopala kralju, a zatim se polaganim, ali odlučnim koracima uputila na njegov dvor.
25. Opiši što se dogodilo kad je kralj ugledao Esteru.
25 Možemo samo pretpostaviti koliko je Estera bila tjeskobna i kako se usrdno molila dok je išla prema dvoru. Nakon što je ušla u dvorište nasuprot kraljevog dvora, vidjela je Ahasvera na prijestolju. Možda je pokušavala protumačiti izraz njegovog lica i prepoznati u kakvom je raspoloženju. Svaki joj se trenutak činio kao vječnost. Kralj se sigurno iznenadio kad ju je ugledao, ali ona je po njegovom licu mogla zaključiti da je našla milost u njegovim očima. Kad je on prema njoj pružio zlatno žezlo, odahnula je (Est. 5:1, 2).
26. Zašto nam je potrebna hrabrost i zašto možemo reći da Esterin zadatak još nije bio gotov?
26 Ahasver je bio spreman saslušati Esteru. Izašavši pred kralja, Estera je hrabro pokazala da vjeruje svom Bogu i da želi učiniti sve što je u njenoj moći da zaštiti svoj narod. Tako je svim Božjim slugama, pa i nama u današnje vrijeme, pružila divan primjer. Isus je rekao da će se njegovi pravi sljedbenici moći prepoznati upravo po samopožrtvovnoj ljubavi. (Pročitaj Ivana 13:34, 35.) Da bismo pokazivali takvu ljubav, trebamo biti hrabri, poput Estere. No njen dolazak pred kralja bio je tek početak jer je Židovima još uvijek prijetila smrtna kazna. Kako je uvjerila kralja da je Haman, njegov najdraži savjetnik, zapravo zli spletkar? Je li uspjela spasiti svoje sunarodnjake? Odgovore ćemo saznati u sljedećem poglavlju.
a Općenito se smatra da je Ahasver drugo ime Kserksa I, koji je Perzijskim Carstvom vladao početkom 5. stoljeća pr. n. e.
b Vidi okvir “Nekoliko zanimljivosti o Esteri”, koji se nalazi u 16. poglavlju.
c Haman je možda bio jedan od posljednjih Amalečana jer je ostatak tog naroda bio pobijen još u doba kralja Ezekije (1. Ljet. 4:43).
d Haman je kralju ponudio 10 000 talenata srebra, svotu koja odgovara stotinama milijuna eura. Ako je Ahasver bio Kserkso I, ta mu je ponuda bila itekako primamljiva jer je on izgubio cijelo bogatstvo ratujući protiv Grka. Taj je rat na koncu izgubio.
e Kserkso I. bio je poznat po prevrtljivosti i okrutnosti. To se vidi iz zapisa grčkog povjesničara Herodota. On je napisao da je tijekom rata protiv Grčke Kserkso naredio da se tjesnac Helespont premosti brodovima. Međutim na moru se digla jaka oluja koja je uništila most. Kserkso je tada odredio da se onima koji su nadgledali postavljanje mosta odsiječe glava te je čak vojnicima zapovjedio da kazne Helespont šibajući more i izgovarajući svakojake uvrede. U istom ratu jedan ga je bogati čovjek molio da njegovog sina oslobodi vojske. Kserksa je ta molba silno razbjesnila te je dao da se mladića rasiječe na dva dijela, a njegovo je tijelo potom izložio kao upozorenje drugim vojnicima.