Pokloni pažnju Božjim čudesnim djelima

1, 2. Koje dokaze imamo o Božjim čudesnim djelima, i na što bi nas to trebalo potaći?

KAD čitaš Bibliju, možeš lako uočiti da je Bog učinio čudesne stvari u korist svog drevnog naroda, Izraela (Jozua 3:5; Psalam 106:7, 21, 22). Premda se Jehova danas ne upliće u ljudska zbivanja onako kako je to onda činio, oko nas vidimo obilje dokaza njegovih čudesnih djela. Stoga imamo razloga složiti se sa psalmistovim riječima: “Kako je mnogo djela tvojih, Jehova! Sve si premudro stvorio; puna je zemlja blaga tvojega” (Psalam 104:24; 148:1-5).

² Danas mnogi ignoriraju ili odbacuju te jasne dokaze Stvoriteljevog djelovanja (Rimljanima 1:20). Međutim, trebali bismo razmišljati o njima i donijeti zaključke koji se tiču našeg položaja pred našim Tvorcem i dužnosti prema njemu. U tome nam itekako mogu pomoći 38. do 41. poglavlje Joba jer u njima Jehova Jobu skreće pažnju na određene aspekte svojih čudesnih djela. Razmotri neka važna pitanja koja je Bog postavio.

 3. O čemu je Bog postavljao pitanja prema Jobu 38:22, 23, 25-29?

³ U jednom trenutku Bog je upitao Joba: “Jesi li ulazio u riznice snježne? ili riznice gradne jesi li vidio, koje čuvam za vrijeme nevolje, za dan boja i rata?” U mnogim dijelovima svijeta snijeg i tuča uobičajena su pojava. Bog dalje govori: “Tko je razdijelio jazove povodnju i put svjetlici gromovnoj? Da bi išao dažd na zemlju gdje nema nikoga, i na pustinju gdje nema čovjeka, da napoji pusta i nerodna mjesta, i učini da raste trava zelena. Ima li dažd oca? ili tko je rodio kaplje rosne? Iz čije je utrobe izašao led, i tko je rodio slanu nebesku?” (Job 38:22, 23, 25-29).

4-6. U kom je smislu ljudsko znanje o snijegu nepotpuno?

⁴ Možda neki koji žive u užurbanoj sredini i moraju putovati snijeg smatraju običnom zaprekom. Pa ipak, za mnoge druge snijeg je zimska radost koja stvara čudesan krajolik te omogućava da radimo stvari koje inače ne bismo mogli. No, imajući na umu Božje pitanje, posjedujemo li mi temeljito znanje o snijegu, barem o tome kako on izgleda? O, da, znamo kako izgleda golemi nanos snijega, možda smo ga vidjeli na fotografijama ili uživo. No što je s pojedinačnim pahuljicama? Znaš li kako izgledaju ili si možda istražio kako su nastale?

⁵ Neki su ih ljudi desetljećima proučavali i fotografirali. Jedna snježna pahuljica može se sastojati od stotinu finih kristalića leda koji su raznoliki i prekrasnih uzoraka. U knjizi Atmosphere (Atmosfera) piše: “Snježne pahuljice čuvene su po svojoj beskrajnoj raznolikosti i, mada znanstvenici uporno tvrde da nema prirodnog zakona koji bi onemogućavao nastanak identičnih pahuljica, nikada se nije pronašlo dvije iste pahuljice. Wilson A. Bentley (...) vodio je jedno istraživanje ogromnih razmjera te proveo više od 40 godina istražujući i fotografirajući snježne pahuljice kroz mikroskop, a da nikada nije pronašao dvije koje su bile potpuno jednake.” Sve i da dvije izgledaju jednako, što bi bilo stvarno rijetko, zar bi to imalo umanjilo čudo zapanjujuće raznolikosti pahuljica snijega?

⁶ Prisjeti se Božjeg pitanja: “Jesi li ulazio u riznice snježne?” Mnogi zamisle oblake kao riznice snijega. Možeš li si predočiti kako ulaziš u jednu takvu riznicu da bi popisao snježne pahuljice u svoj njihovoj beskonačnoj raznolikosti i da bi dokučio kako one nastaju? Jedna znanstvena enciklopedija kaže: “Priroda i porijeklo ledenih jezgri, koje su potrebne da bi došlo do smrzavanja oblačnih kapljica na temperaturama od oko -40°C, još nisu jasni” (Psalam 147:16, 17; Izaija 55:9, 10).

 7. Koliko je iscrpno ljudsko znanje o kiši?

⁷ Ili što je s kišom? Bog je upitao Joba: “Ima li dažd oca? ili tko je rodio kaplje rosne?” Ista znanstvena enciklopedija kaže: “Zbog složenosti atmosferskih kretanja i izuzetno mnogo vrsta pare i čestica koje sadrži zrak, izgleda da je nemoguće točno postaviti općenitu teoriju o tome kako nastaju oblaci i oborine.” Jednostavno govoreći, znanstvenici su postavili detaljne teorije, ali zapravo ne mogu u potpunosti objasniti sve o kiši. Pa ipak, poznato ti je da kiša, koja je od presudne važnosti, pada, natapa zemlju, hrani biljke i čini život mogućim i ugodnim.

 8. Zašto su prikladne Pavlove riječi zapisane u Djelima apostolskim 14:17?

⁸ Slažeš li se sa zaključkom do kojeg je došao apostol Pavao? On je potaknuo druge da u tim čudesnim djelima vide svjedočanstvo o Onome tko stoji iza njih. Pavao je za Jehovu Boga rekao: “Sebe nije ostavio bez svjedočanstva čineći dobro, dajući vam kišu s neba i plodna razdoblja, do sita puneći vaša srca jelom i veseljem” (Djela apostolska 14:17; Psalam 147:8).

 9. Kako Božja čudesna djela očituju njegovu veliku moć?

⁹ Nema sumnje u to da Onaj tko čini takva čudesna i korisna djela posjeduje neizmjernu mudrost i ogromnu moć. Što se tiče njegove moći, razmisli o sljedećem: Tvrdi se da svaki dan nastane oko 45 000 oluja popraćenih grmljavinom, što je više od 16 milijuna godišnje. To znači da ovog trenutka nastaje oko 2 000 takvih oluja. Raznovrsni oblaci jedne jedine oluje popraćene grmljavinom raspolažu energijom poput deset ili više nuklearnih bombi kakve su bačene u drugom svjetskom ratu. Nešto te energije vidimo u obliku munja. Osim što ulijeva strahopoštovanje, sijevanje munja zapravo doprinosi stvaranju određenih oblika dušika koji dolaze u tlo otkuda ih biljke upijaju kao prirodno gnojivo. Dakle, munje predstavljaju oslobađanje energije, ali one imaju i praktičnu svrhu (Psalam 104:14, 15).

10. Kako bi odgovorio na pitanja koja se nalaze u Jobu 38:33-38?

¹⁰ Zamisli da si na Jobovom mjestu, da te ispituje Svemogući Bog. Vjerojatno bi se složio da većina ljudi malo poklanja pažnju Božjim čudesnim djelima. Jehova nas pita ono što čitamo u Jobu 38:33-38: “Znaš li red nebeski? možeš li ti uređivati vladu njegovu na zemlji? Možeš li dignuti glas svoj do oblaka da bi te mnoštvo vode pokrilo? Možeš li pustiti munje da idu, i da ti reku: evo nas? Tko je metnuo čovjeku u srce mudrost? ili tko je dao duši razum? Tko će izbrojiti oblake mudrošću, i mjehove nebeske tko će izliti, da se raskvašen prah zgusne i grude da se slijepe?”

11, 12. Što dokazuje da je Bog taj koji čini čudesna djela?

¹¹ Dotakli smo se samo nekoliko detalja koje je Elijuv iznio Jobu i pozabavili smo se nekim pitanjima koja je Jehova pitao Joba ‘kao čovjeka’ (Job 38:3). Kažemo “nekim” zato što u 38. i 39. poglavlju Bog skreće pažnju i na druga izuzetna djela stvaranja. Naprimjer, na nebeska zviježđa. Tko poznaje sve njihove zakone ili red? (Job 38:31-33). Jehova je Jobu skrenuo pažnju na neke životinje — na lava i gavrana, divokozu i zebru, divljeg bika i noja te na snažnog konja i orla. Bog je ustvari pitao Joba je li on dao tim različitim životinjama njihove osobine, omogućujući im da žive i rastu. Ova će ti poglavlja vjerojatno biti zanimljivo proučavati, pogotovo ako voliš konje ili druge životinje (Psalam 50:10, 11).

¹² Mogao bi također razmotriti 40. i 41. poglavlje Joba, gdje Jehova ponovno traži od Joba da mu odgovori na neka pitanja u vezi s dva određena stvorenja. Iz teksta se razumije da su to vodenkonj (Behemot), koji je zapanjujuć po svojoj veličini i snazi, te opasni nilski krokodil (Levijatan). Svaki je na svoj način čudo stvaranja koje zaslužuje našu pažnju. Pogledajmo sada do kojeg bismo zaključka trebali doći.

13. Kako su pitanja koja je Bog postavio Jobu djelovala na njega, i kako bi to trebalo djelovati na nas?

¹³ U 42. poglavlju Joba možemo vidjeti kako su Božja pitanja djelovala na Joba. Job je ranije previše pažnje pridavao sebi i drugima. No prihvativši ukor koji je proizašao iz pitanja koja mu je Bog postavio, Job je promijenio svoj način razmišljanja. Priznao je: “Znam [Jehova] da sve možeš, i da se ne može smesti što naumiš. Tko je to što zamračuje savjet nerazumno? zato kažem da nisam razumijevao; čudesno je to za me, te ne mogu znati” (Job 42:2, 3). Da, nakon što je poklonio pažnju Božjim djelima, Job je rekao da su te stvari bile previše čudesne za njega. I nas bi ta čuda stvaranja, nakon što smo ih razmotrili, trebala uvjeriti u Božju mudrost i moć. A zašto? Da li samo zato da se divimo Jehovinoj ogromnoj moći i sposobnostima? Ili bi nas to trebalo potaknuti na još nešto?

14. Kako je David reagirao na Božja čudesna djela?

¹⁴ Pa, u 86. Psalmu nalazimo slične riječi koje je izgovorio David i koji je u jednom ranijem psalmu rekao: “Nebesa kazuju slavu Božju, i djela ruku njegovih glasi svod nebeski. Dan danu dokazuje, i noć noći javlja” (Psalam 19:1, 2). No David ide korak dalje. U Psalmu 86:10, 11 čitamo: “Jer si ti velik i tvoriš čudesa; ti si jedan Bog. Pokaži mi, Jehova, put svoj, i ići ću u istini tvojoj; učini neka se mili srcu mojemu bojati se imena tvojega.” Davidovo poštovanje prema Stvoritelju zbog svih čudesnih djela koja je učinio uključivalo je i određenu dozu straha. Lako možeš razumjeti zbog čega. David nije želio izazvati negodovanje Onoga koji može činiti ta čudesna djela. Ni mi to ne bismo smjeli.

15. Zašto je David s pravom imao strah pred Bogom?

¹⁵ David je vjerojatno shvatio da Bog može upotrijebiti ogromnu moć protiv svakoga tko ne zaslužuje njegovu naklonost jer je on posjeduje i drži pod kontrolom. Za takve je to kobno. Bog je upitao Joba: “Jesi li ulazio u riznice snježne? ili riznice gradne jesi li vidio, koje čuvam za vrijeme nevolje, za dan boja i rata?” Snijeg, tuča, kišne oluje, vjetar i munje dio su Božjeg arsenala. A kakve li su to zapanjujuće prirodne sile! (Job 38:22, 23).

16, 17. Što pokazuje koliku moć ima Bog, i kako je tu moć koristio u prošlosti?

¹⁶ Možda se sjećaš nekih katastrofa koje je u tvom kraju prouzročilo nešto od toga — orkan, tajfun, ciklon, oluja popraćena tučom ili poplava. Da to ilustriramo: Pretkraj 1999. godine snažne oluje pogodile su jugozapadnu Evropu. To je iznenadilo čak i meteorologe. Jaki vjetrovi puhali su brzinom od 200 kilometara na sat, rušeći tisuće krovova, obarajući električne stupove i prevrćući kamione. Pokušaj si predstaviti sljedeće: U tom olujnom razdoblju iščupano je s korijenjem ili polomljeno nekih 270 milijuna stabala, a od toga 10 000 samo u parku Versaillesu, pored Pariza. Milijuni kućanstava ostali su bez struje. Poginulo je blizu 100 ljudi. Sve to u jednom kratkom razdoblju. Kakva sila!

¹⁷ Netko bi oluje mogao nazvati hirom prirode, događajima nastalim bez kontrole i određenog cilja. Međutim, što bi se dogodilo da Svemogući, koji čini čudesna djela, ciljano upotrijebi takve sile na kontroliran način? On je učinio nešto takvo još u danima Abrahama, koji je saznao da je Sudac cijele Zemlje preispitao zloću dva grada, Sodome i Gomore. Oni su bili toliko izopačeni da je vika protiv njih došla do Boga, koji je pomogao svima pravednima da pobjegnu iz osuđenih gradova. Povijesni izvještaj kaže: “Tada pusti Jehova (...) s neba dažd od sumpora i ognja” na te gradove. Bilo je to jedno čudesno djelo, spašavanje pravednih i uništenje nepopravljivo zlih (1. Mojsijeva 19:24).

18. Na koja čudesna djela ukazuje 25. poglavlje Izaije?

¹⁸ Nešto kasnije Bog je donio presudu protiv drevnog grada Babilona, na što vjerojatno ukazuje 25. poglavlje Izaije. Bog je prorekao da će taj grad postati ruševina: “Od grada [si] načinio gomilu, i od tvrdoga grada zidine; od grada dvor za strance, dovijeka se neće sagraditi” (Izaija 25:2). Današnji posjetioci mjesta na kojem je nekad bio Babilon mogu potvrditi da je zaista tako. Je li uništenje Babilona bila samo slučajnost? Nije. Umjesto toga, možemo se složiti s Izaijinim zaključkom: ‘Jehova, ti si Bog moj, uzvisivat ću te, slavit ću ime tvoje, jer si učinio čudesna djela; namjere tvoje od starine vjera su i istina’ (Izaija 25:1).

19, 20. Koje ispunjenje Izaije 25:6-8 možemo očekivati?

¹⁹ Bog je ispunio gore spomenuto proročanstvo u prošlosti i čudesno će djelovati u budućnosti. U kontekstu retka u kojem Izaija spominje Božja ‘čudesna djela’ nalazimo pouzdano proročanstvo koje se tek treba ispuniti, a to je jednako sigurno kao što je izvršena osuda nad Babilonom. Koje je to ‘čudesno djelo’ Bog obećao? Izaija 25:6 kaže: “Jehova će nad vojskama učiniti svim narodima na ovoj gori gozbu od pretila mesa, gozbu od čista vina, od pretila mesa s moždanima, od vina bez taloga.”

²⁰ To će se proročanstvo sigurno ispuniti u Božjem obećanom novom svijetu koji je tik pred nama. Čovječanstvo će se tada osloboditi problema koji danas pogađaju mnoge. Ustvari, proročanstvo iz Izaije 25:7, 8 jamči nam da će Bog upotrijebiti svoju stvaralačku moć da učini jedno od najčudesnijih djela svih vremena: “Uništiće smrt zauvijek, i utrće Gospodin Jehova suze sa svakoga lica, i sramotu naroda svojega ukinuće sa sve zemlje; jer Jehova reče.” Apostol Pavao je kasnije citirao taj redak i primijenio ga na trenutak kada će Bog vraćati mrtve u život, odnosno uskrsavati ih. Kako li će to djelo biti čudesno! (1. Korinćanima 15:51-54).

21. Koja će čudesna djela Bog učiniti za umrle?

²¹ Drugi razlog zbog kojeg će nestati suza žalosti jest taj što će Bog ljude osloboditi svih bolesti. Isus je dok je bio na Zemlji izliječio mnoge — slijepima je vraćao vid, gluhima sluh, nemoćnima snagu. U Ivanu 5:5-9 govori se o tome kako je izliječio čovjeka koji je 38 godina bio hrom. Oni koji su to promatrali smatrali su to čudom, čudesnim djelom. I doista je bilo! No Isus im je rekao da će njegovo uskrsavanje mrtvih biti još divnije: “Ne čudite se tome, jer dolazi čas u koji će svi koji su u spomen-grobovima čuti njegov glas i izaći, oni koji su činili dobro na uskrsnuće života” (Ivan 5:28, 29).

22. Zašto se siromašni i nevoljni mogu nadati pozitivnoj budućnosti?

²² Sigurno je da će se to dogoditi jer to obećava Jehova. Možeš biti uvjeren da će se, kad on upotrijebi i dobro usmjeri svoju veliku obnoviteljsku snagu, dogoditi divne stvari. Sedamdeset drugi Psalam ukazuje na to što će on učiniti putem svog Sina, Kralja. Tada će procvjetati pravednici. Mir će biti obilan. Bog će izbaviti one koji su siromašni i nevoljni. On obećava: “Biće pšenice na zemlji izobila; po vrhovima gorskim lelijaće se klasje njezino kao [nekadašnja] Libanska šuma, i po gradovima cvjetaće ljudi kao trava na zemlji” (Psalam 72:16).

23. Na što bi nas trebala potaknuti Božja čudesna djela?

²³ Nedvojbeno, imamo razloga da poklonimo pažnju svim Jehovinim čudesnim djelima — onima koja je učinio u prošlosti, onima koja danas čini te onima koja će učiniti u skoroj budućnosti. ‘Blagoslovljen Jehova Bog, Bog Izraelov, koji jedan čini čudesna djela! I blagoslovljeno slavno ime njegovo u vijek! slave njegove napunit će se sva zemlja. Amen i amen’ (Psalam 72:18, 19). To bi često trebala biti tema naših živih razgovora s članovima obitelji i drugima. Da, ‘kazujmo narodima njegovu slavu, svim plemenima njegova čudesna djela’ (Psalam 78:3, 4; 96:3, 4).