Pouke iz Psalama (druga knjiga)

MI KOJI služimo Jehovi svjesni smo da nas zbog toga očekuju nevolje i kušnje. “Svi koji žele živjeti odano Bogu u zajedništvu s Kristom Isusom, bit će također progonjeni”, napisao je apostol Pavao (2. Timoteju 3:12). Što će nam pomoći da izdržimo kušnje i progone te tako dokažemo svoju vjernost Bogu?

U tome nam pomaže druga od pet zbirki psalama. Psalmi 42 do 72 pokazuju da se, želimo li izdržati kušnje, moramo potpuno uzdati u Jehovu i naučiti čekati da nas on izbavi. To je za nas izuzetno važna pouka. Poput preostalog dijela Božje Riječi, i druga knjiga Psalama uistinu je “živa i vrši snažan utjecaj” čak i danas (Hebrejima 4:12).

Levit je bio u izgnanstvu. Žalostan što ne može služiti Jehovi u njegovom hramu, tješi se riječima: “Što si klonula, dušo moja, i što si žalosna? Uzdaj se u Boga” (Psalam 42:5, 11; 43:5). Taj stih koji se ponavlja povezuje tri strofe iz 42. i 43. psalma u jednu pjesmu, odnosno cjelinu. Psalam 44 je molitva za Judu — za narod u nevolji, i to možda u vrijeme kralja Ezehije kad je Judi prijetila najezda Asirije.

Psalam 45, pjesma o svadbi kralja, proročanski govori o Mesijanskom Kralju. Iduća tri psalma prikazuju Jehovu kao ‘utočište i silu’, ‘velikog kralja nad svom zemljom’ i ‘braniča’ (‘sigurnu gorsku utvrdu’, NS) (Psalam 46:1; 47:2; 48:3). Psalam 49 pjesnički izražajno objašnjava da “čovjek neće nikako brata osloboditi”, odnosno otkupiti (Psalam 49:7). Prvih osam psalama druge zbirke pripisano je Korejevim sinovima. Deveti iz te zbirke, odnosno 50. psalam, Azafova je pjesma.

Odgovori na biblijska pitanja:

44:19 — Što je bila ‘zemlja zmajevska’? Hebrejska riječ ovdje prevedena sa “zmaj” može značiti i “šakal”. (U prijevodu Novi svijet taj izraz glasi: ‘mjesto gdje se šakali skupljaju’.) Psalmist je ovdje možda govorio o bojnom polju, na kojem poginuli postaju hrana za šakale.

45:13, 14a — Tko je “kći kraljeva” koju ‘vode kralju’? Ona je kći ‘Kralja vječnosti’, Jehove Boga (Otkrivenje 15:3). Ta “kći” predstavlja proslavljenu skupštinu 144 000 kršćana, koje je Jehova usvojio, odnosno prihvatio kao svoju djecu, pomazavši ih svojim duhom (Rimljanima 8:16). Ta Jehovina “kći”, pripremljena kao “nevjesta ukrašena za svog muža”, bit će dovedena mladoženji — Mesijanskom Kralju (Otkrivenje 21:2).

45:14b, 15 — Koga predočavaju “djevojke”? One su “veliko mnoštvo” pravih Božjih slugu, koji su se pridružili pomazanom ostatku te ga podupiru. Budući da “dolaze iz velike nevolje”, oni će se nalaziti na Zemlji kad na nebu bude završila svadba Mesijanskog Kralja (Otkrivenje 7:9, 13, 14). Zbog toga će biti ‘veseli i radosni’.

45:16 — Kako će ‘sinovi biti umjesto kraljevih otaca’? Kad se Isus rodio na Zemlji, imao je zemaljske pretke. Oni će postati njegovi sinovi kad ih on uskrsne iz mrtvih za vrijeme svoje Tisućugodišnje Vladavine. Neki od njih bit će zajedno s drugima postavljeni za ‘knezove po svoj zemlji’.

50:2 — U kojem je smislu Jeruzalem bio “vrh krasote”? Grad nije tako nazvan zbog svog izgleda, već zato što ga je Jehova izabrao i podario mu veličanstvenost kad je u njemu smjestio svoj hram te ga učinio prijestolnicom svojih pomazanih kraljeva.

Pouke za nas:

42:1-3 Kao što košuta u sušnom kraju čezne za vodom, tako je levit čeznuo za Jehovom. Bio je toliko tužan što nije mogao služiti Jehovi u njegovom hramu da su mu suze postale ‘kruh danju i noću’ — izgubio je apetit. Ne bismo li i mi trebali duboko cijeniti mogućnost da služimo Jehovi zajedno sa svojim suvjernicima?

42:4, 5, 11; 43:3-5 Ako smo zbog nečega na što ne možemo utjecati privremeno odvojeni od kršćanske skupštine, sjećanje na radosne trenutke provedene s njom u prošlosti može nam davati snagu. Iako nam takvo razmišljanje u početku može pojačati osjećaj usamljenosti, to će nas ujedno podsjetiti da je Bog naše utočište i da trebamo čekati njegovu pomoć.

46:1-3 Kakva nas god nevolja zadesila, moramo biti čvrsto uvjereni da nam je ‘Bog utočište i sila’.

50:16-19 Oni koji obmanjuju druge i čine zlo nemaju pravo zastupati Boga.

50:20 Umjesto da rado obznanjujemo tuđe pogreške, trebamo jednostavno prijeći preko njih (Kološanima 3:13).

Ova grupa psalama započinje Davidovom usrdnom molitvom zbog grijeha koji je počinio s Betsabejom. Psalmi 52 do 57 pokazuju da će Jehova izbaviti one koji svoje breme bace na njega i čekaju da ih on spasi. Kao što otkrivaju 58. do 64. psalam, David je u svim svojim nevoljama utočište tražio kod Jehove. U pjesmi je rekao: “Da, u Bogu se smiri, dušo moja; jer je u njemu nad moj” (Psalam 62:5).

Prisnost s našim Izbaviteljem trebala bi nas potaknuti da ‘zapjevamo slavu imenu njegovu’ (Psalam 66:2). Jehovu se u 65. psalmu hvali jer se velikodušno brine za svoja stvorenja, u 67. i 68. psalmu slavi ga se jer je Bog koji spašava, a u 70. i 71. jer izbavlja iz nevolje.

Odgovori na biblijska pitanja:

51:12 — Za čiji je “duh” David molio da ga potkrijepi? “Duh” se ovdje ne odnosi na Jehovin sveti duh, već na Davidov duh, odnosno na njegove stavove i sklonosti. David je molio Boga da u njega usadi želju da čini ono što je ispravno.

53:1 — Zašto se čovjeka koji poriče Božje postojanje naziva ‘bezumnikom’? Ovdje se bezumlje ne odnosi na nisku razinu inteligencije. Da se radi o osobi koja je u moralnom pogledu bezumna, može se jasno vidjeti po posljedicama — moralnom zastranjenju koje je opisano u Psalmu 53:1-4.

58:3-5 — U kojem su pogledu zli ljudi poput zmije? Laži koje zli govore o drugima slične su zmijskom otrovu. Oni truju, odnosno narušavaju ugled svojih žrtava. Poput “kobre, koja zatiskuje uho”, zli ne slušaju upute i opomene.

58:7 — Kako se zli ‘prolijevaju kao voda’? David je možda na umu imao vode nekih riječnih dolina u Obećanoj zemlji. Iako je u njima razina vode mogla narasti zbog bujica, ta bi voda brzo otekla i nestala. David se molio da zli brzo nestanu.

68:13 — Kako su golubici “krila posrebrena a perje joj se zlatni”? Kod nekih plavosivih golubica pojedina pera presijavaju se u duginim bojama. Njihovo perje poprima metalni sjaj na zlatnoj Sunčevoj svjetlosti. Možda je zbog toga David izraelske borce koji su se pobjednički vraćali iz boja usporedio s golubicom snažnih krila i blistave pojave. Prema mišljenju nekih bibličara, to je mogao biti i opis nekog umjetničkog djela, zaplijenjenog trofeja. U svakom slučaju, David je neizravno ukazivao na pobjede u kojima je Jehova pomogao svom narodu da pobijedi svoje neprijatelje.

68:18 — Tko su bili ‘darovi u ljudima’? Oni su bili ljudi koje se zarobilo prilikom osvajanja Obećane zemlje. Kasnije su neki od njih bili zaduženi da pomažu levitima u njihovom poslu (Ezra 8:20).

68:30 — Što znači molba da se “ukroti zvijer u trsci”? Govoreći slikovito o neprijateljima Jehovinog naroda kao o zvijerima, David je molio Boga da ih ukroti, odnosno da im ne dozvoli da čine štetu.

69:23 — Zašto je psalmist želio da neprijateljima ‘bedra raslabe’? Bedreni mišići neophodni su prilikom obavljanja zahtjevnih poslova, primjerice podizanja i nošenja teških tereta. Slaba bedra ukazuju na gubitak snage. David se molio da njegovi neprijatelji izgube svoju snagu.

Pouke za nas:

51:1-4, 17 Ako počinimo grijeh, to nas ne mora udaljiti od Jehove Boga. Možemo biti sigurni u njegovo milosrđe, pod uvjetom da se kajemo.

51:5, 7-10 Ako smo sagriješili, možemo moliti Jehovu da uzme u obzir našu naslijeđenu grešnost i oprosti nam. Ujedno ga trebamo moliti da nas očisti i duhovno obnovi, da nam pomogne ukloniti grešne sklonosti iz našeg srca i da nam podari postojan duh.

51:18 Davidovi grijesi ugrozili su dobrobit cijelog naroda. Zato se on molio da Bog iskaže Sionu svoju dobrotu. Kad netko počini ozbiljan grijeh, time često nanese sramotu Jehovinom imenu, a i skupštini. Trebamo se moliti Bogu da popravi štetu koju smo možda prouzročili.

52:8 Možemo biti “kao maslina zelena u domu Božjem” — bliski Jehovi i plodni u njegovoj službi — tako da ga slušamo i spremno prihvaćamo njegovo ukoravanje (Hebrejima 12:5, 6).

55:4, 5, 12-14, 16-18 David je proživljavao veliku emocionalnu bol zbog urote vlastitog sina Apsaloma i izdaje svog pouzdanog savjetnika Ahitofela. Međutim, njegovo pouzdanje u Jehovu nije zbog toga oslabilo. Ne smijemo dopustiti da emocije i bol toliko ovladaju nama da oslabi naše pouzdanje u Boga.

55:22 Kako na Jehovu možemo staviti svoje breme? Tako da se (1) molimo u vezi s onim što nas zabrinjava, (2) obratimo njegovoj Riječi i organizaciji za vodstvo i podršku i (3) da poduzmemo sve što je u razumnoj mjeri moguće kako bismo otklonili ili umanjili problem (Priče Salamunove 3:5, 6; 11:14; 15:22; Filipljanima 4:6, 7).

56:8 Osim što zna kakve probleme imamo, Jehova zna i kako se zbog njih osjećamo.

62:11 Bog ne ovisi o nekom vanjskom izvoru energije. On je izvor snage. “Moć pripada Bogu” (NS).

63:3 Božja je dobrota “bolja od života” jer je bez nje život isprazan i besmislen. Zato trebamo njegovati prijateljstvo s Jehovom.

63:6 Noć je vrijeme tišine i mira, i zato može biti izvrsna prilika za duboko razmišljanje.

64:2-4 Zbog ogovaranja nedužna osoba može izgubiti dobar glas. Tračeve ne smijemo ni slušati ni širiti.

69:4 Psalmist je napisao: “Što nisam otimao, valja da vratim.” Ponekad je — mira radi — mudrije ispričati se, čak i ako mislimo da nismo krivi.

70:1-5 Jehova čuje naše vapaje kad nam hitno treba njegova pomoć (1. Solunjanima 5:17; Jakov 1:13; 2. Petrova 2:9). On može dopustiti da kušnja potraje. Međutim, dat će nam mudrosti da znamo što trebamo činiti i snage da izdržimo. Bog neće dopustiti da budemo iskušani više nego što možemo podnijeti (1. Korinćanima 10:13; Hebrejima 10:36; Jakov 1:5-8).

71:5, 17 David je stekao hrabrost i snagu jer se u Jehovu uzdao od svoje mladosti — čak i prije nego što se sukobio s filistejskim divom Golijatom (1. Samuelova 17:34-37). Mladi, oslanjajte se na Jehovu u svemu što radite!

Posljednja pjesma u drugoj zbirci psalama, to jest 72. psalam, odnosi se na Salamunovu vladavinu i ujedno nagovještava kako će život izgledati pod Mesijinom vlašću. U tom su psalmu opisani predivni blagoslovi — posvuda mir, kraj tlačenju i nasilju, obilje pšenice! Hoćemo li i mi moći uživati u tim i drugim blagoslovima koje će donijeti Božje Kraljevstvo? Moći ćemo ako budemo, poput psalmista, strpljivo čekali Jehovu i smatrali ga svojim utočištem i silom.

“Svršiše se molitve Davida” ovim riječima: “Blagoslovljen Jehova Bog, Bog Izraelov, koji jedan čini čudesa! I blagoslovljeno slavno ime njegovo u vijek! Slave njegove napuniće se sva zemlja. Amen i amen” (Psalam 72:18-20). Blagoslivljajmo i mi Jehovu cijelim srcem i hvalimo njegovo slavno ime!